U rujnu 2022. Centar za mirovno obrazovanje – CMO pokrenuo je ekološki projekt Pokret za ekološko obraćenje koji počiva, uvažavajući cjelokupni katolički socijalni nauk, prije svega na enciklici pape Franje Briga za zajednički dom – Laudato si’ iz 2015. i njegovoj apostolskoj pobudnici Laudate Deum o klimatskoj krizi iz 2023. Dobrodošlicu i potporu ovom projektu u mjesnoj Crkvi iskazali su nadasve apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, vrhbosanski nadbiskup metropolita i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, provincijalka Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina Željka Dramac i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, a projekt je naišao i na dobar prijem ne samo kod čitavog niza aktera unutar Islamske zajednice BiH i Pravoslavne crkve u BiH nego i kod velikog broja bh. ekoloških mreža i udruga. Tri Puta križa u duhu enciklike pape Franje „Briga za zajednički dom – Laudato si’“ snimljena su na Radio Mariji BiH: “Put križa stvorenog svijeta”, “Ekološko obraćenje” i “Ekološka duhovnost”, piše mrežna stranica Radio Mariaj BiH.
Budući da je jedan od glavnih aspekata projekta Pokret za ekološko obraćenje, kao što to sugerira i njegov naziv, ekološko obraćenje koje počiva na razvoju ekološke duhovnosti, za vrijeme ovogodišnje Korizme CMO se odlučio prevesti i prilagoditi više razmatranja križnog puta koja u sebe uključuju ekoteološku dimenziju na poticaj i po uzoru na encikliku Laudato si’ s nadom da će se tim aspektom obogaćena i produbljenja pobožnost križnog puta ukorijeniti i u našoj mjesnoj Crkvi.
Kao i razmatranja križnog puta slična njemu, Put križa naslovljen Put križa stvorenog svijeta može se moliti na različitim mjestima i u različitim prigodama, prije svega, ali ne samo u vrijeme Korizme. Naravno, to mogu biti vjerski objekti (crkve, kapelice…), ali i prirodno okruženje koje nas može dodatno ohrabriti na poduzimanje odlučnih koraka na putu ekološkog obraćenja i razvoja ekološke duhovnosti (riječne, jezerske ili morske obale, šume, planine, planinarske staze, mjesta ekološkog otpora, mjesta razaranja okoliša…). Uostalom, kao Božja objava, sama je priroda, kao i sva stvorenja koja je nastanjuju, sveta. Naravno, jako pogodno mjesto za moljenje ovog Puta križa su zacijelo i hodočasnike rute, sama hodočasnička mjesta, ali i mjesta na kojima se pobožnost križnog puta već obavlja na otvorenom, kao što je to, primjerice, Kalvarija kod Viteza. Osim toga, ovaj Put križa može se moliti obiteljski, ali i osobno u osami, uživo ili online, a moguće ga je i emitirati preko radija i drugih medija. Poželjno je da ga moli čitava župska zajednica, ali ga mogu moliti zasebno i različite molitvene, redovničke ili druge zajednice, kako na razini župe tako i na razini biskupije, kao što su katolički skauti ili franjevačka mladež, ali i pripravnici za sakramente, naročito za sakrament prve pričest i krizme.
Uz očuvanje njegove temeljne strukture, ovaj se Put križa može prilagoditi uzrastu sudionika i sudionica tako što će se biblijska čitanja, promišljanja o globalnoj ekološkoj krizi, citati iz enciklike Briga za zajednički dom – Laudato si’ i molitve, po potrebi, skratiti, produžiti ili pojednostaviti, a pored toga mogu se koristiti i citati iz apostolske pobudnice Laudate Deum, kao svojevrsnog nastavka i produbljenja enciklike Laudato si’. Jako ga je dobro kontekstualizirati tako što će se na odgovarajućim mjestima spomenuti najeklatantniji primjeri razaranja okoliša u našem društvu, naročito lokalnoj zajednici u kojoj se ova pobožnost obavlja. Naravno, u njega se mogu uključiti tradicionalni molitveni zazivi, napjevi i pjesme.
Nadalje, pri moljenju ovog Puta križa mogu se koristiti već postojeće slike za svaku postaju križnog puta, bilo da je riječ o crkvi, kapelici, hodočasničkoj ruti ili samom hodočasničkom mjestu, ali je dobro paralelno s tim već postojećim slikama koristiti slike ili predmete koji ilustriraju dramatične aspekte ili manifestacije globalne ekološke krize koji se tretiraju u dotičnoj postaji, pa to može biti slika globusa, planeta Zemlje iz svemira, klimatskih migranata ili izbjeglica, razornih posljedica ekstremnih vremenskih katastrofa, životinja stradalih od plastičnog otpada, užasnih posljedica izlijevanja nafte u mora ili rijeke, deforestacije, otapanja ledenjaka…
Naime, kombiniranjem već postojećih i novih slika (ili predmeta) za svaku postaju križnog puta u našu svijest će lakše doprijeti temeljna duhovna postavka ekološkog obraćenja i ekološke duhovnosti koja glasi da Isus nije nosio samo naš križ, križ čovječanstva, nego i križ čitavog stvorenog svijeta, križ svih stvorenja koja ga nastanjuju i koja zajedno s nama, kako kaže sv. Pavao (Rim 8,19), željno i mučno čekaju čas kad će se iznova roditi stupajući u puninu života, čija je mjera uskrsli Krist, i na taj se način zajedno s nama osloboditi jarma smrti i raspadljivosti. Riječju, u Isusovoj patnji na križnom putu i u Isusovom samrtnom kriku s križa odzvanja i „vapaj Zemlje i vapaj siromašnih“ (LS 49), kako to neumorno ističe papa Franjo. Sve ono što se na križnom putu zbiva Isusovom tijelu, to se zbiva i tijelu naše sestre, majke Zemlje, i to zbog ljudske pohlepe i bezobzirnosti, zbog naših sebičnih i nasilnih nasrtaja na okoliš, zbog naših ekoloških grijeha koji tvore naš rasipnički načina života, i to ne samo na osobnoj razini nego i na razini globalnih struktura, prije svega političke i ekonomske prirode. Zbog toga je važno, ako se ovaj Put križa moli u prirodnom okruženju gdje odranije ne postoje postaje s tradicionalnim slikama križnog puta, za svaku postaju, koja se može odrediti provizorno, pripremiti i potom koristiti sliku ili predmet koji ilustrira odgovarajući aspekt ili manifestaciju globalne ekološke krize.
Dobra strana ovog Puta križa je i to što se može bez (gotovo) bilo kakvih izmjena moliti s pripadnicima drugih kršćanskih crkava, dakle u ekumenskom okruženju, tim više jer i sam papa Franjo u samoj enciklici Laudato si’ više puta citira ekoteološke uvide i poruke carigradskog i ekumenskog patrijarha Bartolomeja I (LS 7-9). Budući da je ekološka duhovnost temelj ekološkog obraćenja i vrelo zalaganja Crkve za zaštitu okoliša u savezništvu sa svim ljudima dobre volje, na što nas proročki poziva papa Franjo, preporučujemo što češće moljenje ovog Puta križa i njemu sličnih, kao i što češće prakticiranje ekološkog ispita savjesti, bilo zasebno, bilo kao aspekt općeg ispita savjesti, i to naročito u razdobljima kao što su Korizma i Došašće.
Uostalom, kao što je već naznačeno, to je posljednjih godina postala ustaljena praksa u mnogim mjesnim crkvama diljem svijeta. Doista je vrijeme da se i naša mjesna Crkva priključi toj blagotvornoj molitvenoj praksi, potičući ekološko obraćenje i promičući ekološku duhovnost, naravno najprije u svojim njedrima, a potom i u čitavom društvu da bi bila vjerodostojna glasnica novog odnosa prema našem zajedničkom domu. (kta/radiomarija.ba)
