Na KBF-u održan Znanstveno-stručni skup pod nazivom „Kockanje: Bačena kocka izazova pred teologiju i medicinu“
Splitsko-makarska nadbiskupija

Na KBF-u održan Znanstveno-stručni skup pod nazivom „Kockanje: Bačena kocka izazova pred teologiju i medicinu“



U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, u petak 17. svibnja u Velikoj dvorani KBF-a, održan je treći po redu Znanstveno-stručni skup pod nazivom „Kockanje: Bačena kocka izazova pred teologiju i medicinu“.

Radni dio programa započeo je pozdravnim govorom prodekana za znanost na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. sc. Ivana Bodrožića. Na poseban način je pozdravio Višu savjetnicu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Splitsko-dalmatinske županije Editu Maretić Dimić, predsjednika HKLD-a izv. prof. dr. sc. Roka Čivljaka, sve cijenjene predavače, studente KBF-a i goste.

Prvo predavanje održao je dr. sc. Luka Maršić zaposlenik u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu na Odjelu ovisnosti u „detoks“ programu pri Klinici za psihijatriju, o temi „Antropologija igre u postmodernizmu (homo ludens)“. U svojem zanimljivom predavanju istaknuo je da u današnjem društvu postoji ogroman nagon i želja individualaca da izgrade svoju sreću na temelju materijalnog. Jedan od takvih legalnih koncepata je i kockanje. Maršić je istaknuo da su kockari u svojoj biti zarobljena djeca. Naime, djeci je prirodno da žive u mašti i iluziji. S druge strane odrasli mogu maštati, ali vrlo jasno razabiru što je realnost, a što iluzija. Kod kockara ne postoji taj „most“ između realnoga i iluzije. Oni žive u svijetu gdje je igra, napetost, adrenalin sve, kazao je između ostaloga.

Drugo predavanje održala je dr. sc. Mirjana Pinezić, profesorica moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, o temi „Osoba, strasti i odgoj želja u kontekstu ovisnosti o kockanju“. U svojem izlaganju prof. Pinezić govorila je o pojmu osobe i strasti u svjetlu kršćanske antropologije, moralke i crkvenih dokumenata. Sekularističko-materijalistički stil današnjice snažno djeluje na strasti preko vanjskih osjeta zbog čega se razvijaju razne ovisnosti o vanjskim, materijalnim stvarima. Strasti i osjećaji su ipak određeni i duhovnom stvarnošću pa se prema tome najdublje želje srca mogu usmjeravati na dobro, uključujući u taj proces i senzitivno-tjelesnu dimenziju osobe čiji osjeti trebaju biti tako odgojeni da se preusmjeravaju na ono za što su izvorno stvoreni. Budući da problem ovisnosti o kockanju podrazumijeva iskrivljavanje požudnih strasti koje se pretvaraju u mane, potpuno oslobođenje od ovih ovisnosti iziskuje, stoga cjeloviti pristup osobi u njezinoj duhovno-osjećajno-osjetnoj dimenziji, zaključila je.

Treće predavanje održao je prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta u Osijeku, o temi „Kockanje u moralnoj prosudbi i ispovjednoj praksi“. Na početku je istaknuo da u teologiji u Hrvata do sada se nije posvećivala veća pozornosti temi kockanja i problemu ovisnosti o kocki. Pojedini moralni teolozi koji su govorili o kocki isključivo su je moralno prosuđivali kroz načelo pravednosti. Tako je i službeni stav Katoličke Crkve da  kockanje po sebi nije moralno neprihvatljivo ukoliko se poštuje načelo pravednosti, umjerenosti i razboritosti. Doduše Katekizam Katoličke Crkve u broju 2413 prvi puta stavlja u vezu kockanje s robovanjem, odnosno gubitkom slobode. Na taj način se daje do znanja da se ne može promatrati kockanje samo kroz načelo pravednosti nego da se treba promatrati i cjelovita osoba koja se upušta u kockanje. Što se tiče ispovjedne prakse, Dugalić je istaknuo da je službeni stav Katoličke Crkve da se ovisnicima o kocki ne uskraćuje odrješenje grijeha ako postoji iskreno kajanje. Uskraćivanje odrješenja treba biti samo u onim situacijama ako će to uskraćivanje pomoći osobi u shvaćanju svojih postupaka.

Četvrto predavanje održao je dr. sc. Slavko Zec, sudski vikar Krčke biskupije i sudski vikar pri Interdijecezanskom ženidbenom sudu prvog stupnja u Rijeci, o temi „Kanonsko-pravne posljedice ovisnosti o kocki na sposobnost za ženidbu”. Izlagač je podijelio svoje predavanje u tri dijela. U prvom dijelu je govorio o psihijatrijskim i psihološkim elementima ovisnosti o kocki koji su relevantni za kanonsku sposobnost ženidbe. U drugom dijelu govorio je o kockanju u odnosu na kanone 1095. i 1098, a na kraju je govorio o problemu kockanja iz crkveno-sudske prakse. S obzirom na sklapanje ženidbe, kanonsko-pravne posljedice se konkretno odnose na sposobnost izražavanja valjane ženidbene privole. Za valjanu ženidbenu privolu potrebno je da osoba ima ne samo pravnu nego i naravnu sposobnost za taj čin. Kad je u pitanju ovisnost o kocki osobito treba uzeti u obzir kako ona utječe na sposobnost za ženidbenu privolu prema kan. 1095, koji normira manjak dostatne uporabe razuma (br. 1), teški manjak prosuđivanja o bitnim ženidbenim pravima i dužnostima (br. 2), te nesposobnost za preuzimanje bitnih ženidbenih obveza zbog razloga psihičke naravi (br. 3).

Četvrto predavanje održala je Danijela Rupčić, licencirana bioetičarka i pravnica, „Pravo i igre na sreću – zaštita slabije ugovorne strane i pravo na zdravlje“. U svojem predavanju govorila je, s pravnog aspekta, o zakonskim okvirima kojima su u RH regulirane igre na sreću. Istaknula je da u praksi, zahtjevi suprotstavljenih interesa, onog privatnog za slobodnim obavljanjem gospodarskih djelatnosti i zaradom te onog javnog za zaštitom zdravlja i dobrobiti pojedinca i društva, ne balansiraju se u poželjnoj mjeri, što rezultira kontradiktornim zakonskim rješenjima čiji je ishod sve veći broj ovisnika. Također, apelirala je na kraju da se stručnjaci uključe u rasprave izmjena određenih zakona u budućnosti, kao npr. zabrana da kladionice mogu biti sponzori sportski klubova.

Nakon rasprave i stanke, predavanje pod nazivom „Alea iacta est…“, održao je dr. Trpimir Glavina, primarijus psihijatrije Kliničkog Bolničkog Centra Split. Istaknuo je da se u zadnjih nekoliko desetljeća događaju velike evolucijske promijene samo u jednoj generaciji, ali da se također uočavaju negativne nuspojave takvih promjena. Jedna od nuspojava je, kako je dr. Glavina kazao, evolucija ili redukcija komunikacije. U današnjoj komunikaciji i međuljudskim odnosima isključuje se realan, fizički kontakt. Virtualna komunikacija ima mnoge dobre strane i po sebi je moralno dobra, ali postaje problem kada dominira. U hiperindividualiziranom svijetu mladi postaju sve nefunkcionalniji te razvijaju oblike sekundarnog autizma. U ovom dehumanizirajućem i destruktivnom povijesnom momentu dr. Glavina predlaže kao jedno od rješenja povratak cjelokupnog društva i pojedinaca bezvremenskim i nepromjenjivim ljudskim vrijednostima, između ostaloga je zaključio.

Drugo predavanje u drugoj sesiji održao je dr. sc. Danijel Labaš, redoviti profesor i pročelnik Sveučilišnog Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, o temi „Digitalno doba i ovisnost o internetskom kockanju“. Na početku predavanja istaknuo je da ovisnost o internetu prema istraživanjima i klasifikaciji Kimberly Young ima više oblika. Među njima su ovisnost o pornografiji i kompulzivnom kupovanju, ulazak u ljubavne afere i igranje videoigara, ali i internetsko kockanje. Zahvaljujući brzom širenju novih internetskih platformi i društvenih mreža ta je vrsta ovisnosti prisutna ne samo među djecom i mladima nego i među odraslim osobama, premda se za tu vrstu ovisnosti koriste različiti termini. Veliki problem u današnje doba predstavlja i svakodnevno „bombardiranje“ ponudama za kockanje koje se u oglašavanju u tradicionalnim medijima, ali danas posebno učestalo na internetskim portalima i društvenim mrežama. Među znakovima ovisnosti o kockanju su: nemogućnost prihvaćanja da se ulaže više nego što si igrač može priuštiti, da se tu vrstu aktivnosti taji od obitelji i prijatelja; da se i dalje nastavlja s kockanjem bez obzira na ozbiljne posljedice, da potreba za kockanjem sve više raste i „služi“ kao bijeg od stresa, tjeskobe ili depresije; da kockar osjeća žudnju za nastavkom, a simptomi su i razdražljivost i promjene raspoloženja, nemir i nesanica i drugi. Da bi se upozorilo na ozbiljnost i opasnost o kockanju kod svih je uzrasta potrebno povećati razinu medijske pismenosti, zaključio je Labaš.

Treće predavanje održao je doc. dr. sc. Toni Maglica, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, o temi „Moje dijete ne kocka: obilježja roditeljstva povezana s kockanjem mladih“. Fenomen kockanja mladih u svijetu, ali i u Hrvatskoj, uglavnom se istražuje iz perspektive mladih. No, u ovom predavanju predavač je govorio o fenomenu kockanja mladih iz roditeljske perspektive. Veliki broj istraživanja upućuje na snažan utjecaj obiteljskih čimbenika na razvoj različitih rizičnih ponašanja i drugih negativnih razvojnih ishoda. Štoviše, određeni stavovi roditelja i neka roditeljska ponašanja mogu potencirati buduće probleme povezane s kockanjem njihove djece, zaključio je Maglica.

Četvrto predavanje održao je dr. Zoran Zoričić, psihijatar u Kliničkom bolničkom centaru Sestra milosrdnica u Zagrebu, o temi „Kako pomoći, bez moraliziranja?“. U predavanju je prikazana uspostava oglednog modela pomoći patološkim kockarima i njihovim obiteljima, temeljena na kombinaciji inicijalnog, motivacijskog razgovora te sudjelovanja u radu terapijskih grupa poluotvorenog tipa, srednje veličine. Prikazan je razvoj grupnoterapijskog modela rada, kao i u radu korištene psihoterapijske tehnike.

Posljednje predavanje održala je dr. sc. Željka Radošević, socijalna radnica i psihoterapeutkinja, o temi „Uključivanje obitelji u tretman liječenja ovisnosti o kockanju“. Poremećaji uzrokovani kockanjem i ovisnost o kockanju imaju negativne učinke na pojedince koji kockaju i na njihove obitelji. Za razliku od drugih sredstava ovisnosti poremećaj kockanja može dovesti do financijskog sloma u kratko vrijeme. Poremećaj kockanja još se opisuje kao „skrivena ovisnost“ jer ukoliko rani znakovi nisu prepoznati, u trenutku kada se otkrije to može biti emocionalno traumatično i financijski pogubno za obitelj. Obitelj ima snažan utjecaj u oblikovanju pojedinca, pa i kad je ovisnost u pitanju, stoga ima i značajnu ulogu u liječenju od ovisnosti. Istraživanja pokazuju kako uključivanje obitelji u tretman poboljšava ishode liječenja kockanja, smanjuje individualni stres, poboljšava obiteljsko funkcioniranje i vještine suočavanja. Međutim, isto tako, kako se pronalaze čimbenici koji pospješuju oporavak od kockanja uključivanjem obitelji, s druge strane mogući su i pojavljuju se sukobi, izolacija, mentalno stanje kao zapreke koje otežavaju ili zaglavljuju proces oporavka.

Nakon rasprave, skup je svečano zatvoren. Dodajmo i kako su održavanju skupa pomogli: Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja te Splitsko-dalmatinska županija.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Koncertom „Srce za Ugandu“ na Gripama i donacijama građana započinje izgradnja nove misije za pomoć najugroženijima

Katoličke vijesti

Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu svečano proslavili Blagovijest – Dan sjemeništa i Dan škole

Katoličke vijesti

Hodočašće osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti