Europski parlament tijesnom podrškom podržava migracijsku reformu EU-a
Europa

Europski parlament tijesnom podrškom podržava migracijsku reformu EU-a

Europski parlament tijesnom je grupom odobrio opsežnu reformu migracijske i politike azila Europske unije.

Pokret je bio prethodio neizvjesnošću zbog rastućeg zbora neslaganja s desnice i sljevice, koji, unatoč tome što je dobio na snazi, nije uspio poremetiti važno glasovanje u srijedu poslijepodne.

“Povijest je stvorena. Donijeli smo snažan zakonodavni okvir o tome kako se nositi s migracijama i azilom u EU”, rekla je Roberta Metsola, predsjednica Parlamenta. “Radilo se više od deset godina. Ali održali smo riječ. Ravnoteža između solidarnosti i odgovornosti. Ovo je europski put.”

Takozvani Novi pakt o migraciji i azilu, razrađeni skup od pet odvojenih, ali međusobno isprepletenih zakona, treba samo konačno zeleno svjetlo država članica, koje se očekuje krajem mjeseca.

Novi pakt predviđa kolektivna i predvidljiva pravila za upravljanje prihvatom i premještanjem tražitelja azila, politički eksplozivnom temom koja je stalni izvor napetosti od migracijske krize 2015.-2016., frustrirajući kontinuirane pokušaje postizanja zajedničkog razumijevanja na europskoj razini. .

Reforma, koja je prvi put predstavljena u rujnu 2020., ima za cilj okrenuti stranicu ove ere samostalnosti spajanjem svih aspekata upravljanja migracijama, uključujući identifikaciju tražitelja azila, ubrzane granične postupke i preseljenje izbjeglica. Njegova glavna novost je sustav “obavezne solidarnosti” kako bi se osiguralo da sve zemlje, bez obzira na veličinu i položaj, pridonesu ublažavanju pritiska na južnu Europu.

Ambiciozni prijedlog Europske komisije imao je stotine stranica i uključivao je mnoštvo složenih pitanja, poput temeljnih prava, maloljetnika bez pratnje, privatnosti podataka, financijskih doprinosa, razdoblja pritvora i nacionalne sigurnosti, što je usporilo zakonodavni proces.

Parlament i države članice u Vijeću godinama su raspravljale i mijenjale Novi pakt, produbljujući zamršenost ionako zamršenog zakonodavstva. Posebno su naporni bili razgovori u Vijeću, gdje su se zemlje založile suprotstavljena gledišta prema geografiji, ekonomiji i ideologiji.

Imajući na umu visoke uloge, zastupnici u Europskom parlamentu preuzeli su vodstvo i ujedinili svoje stajalište dok su nestrpljivo čekali da Vijeće slijedi njihov primjer. Teški pregovori između dviju institucija trajali su nekoliko rundi i završili su s izlaskom sunca 20. prosinca. Tog je dana Metsola govorio o “vjerojatno najvažnijem zakonodavnom dogovoru ovog mandata” koji je “nastajao 10 godina”.

Parlament je u srijedu podržao ovaj kompromis, iako s razlikom manjom nego što se isprva očekivalo zbog sve većeg neslaganja. Pet zakona dobilo je u prosjeku 300 glasova za i 270 protiv, uz jedva čujan pljesak na kraju.

Glasovanje je malo kasnilo nekoliko minuta jer su prosvjednici bacali papirnate avione na zastupnike u Europskom parlamentu i skandirali “Ovaj pakt ubija, glasajte protiv”.

Rezultat omogućuje glavnim strankama da odahnu, jer se žele razmetati reformom u svojoj kampanji za izbore u lipnju, vjerujući da može pokazati građanima da “EU ispunjava rezultate”. Ali opravdava li reforma velika očekivanja pitanje je za koje će trebati vremena da se dobije odgovor: bit će potrebne oko dvije godine da zakoni stupe na snagu.

Važna, ali kontroverzna reforma

U svojoj srži, Novi pakt je sveobuhvatna revizija svih unutarnjih aspekata migracije, što znači sve što se događa nakon što tražitelj azila stigne na teritorij bloka. Vanjska dimenzija je, nasuprot tome, pokrivena prilagođenim sporazumima sa susjednim zemljama, kao što su Tunis, Mauritanija i Egipatkako bi uopće spriječili neredovite odlaske.

Prošle je godine EU zaprimila 1,14 milijuna zahtjeva za međunarodnom zaštitom, što je rekord u sedam godina, te je zabilježila 380.000 neregularnih prelazaka granice, od kojih polovica preko središnje mediteranske rute.

Ono što je ključno, reforma ne mijenja dugotrajno “dublinsko načelo”, prema kojem odgovornost za zahtjev za azil prvenstveno leži na prvoj zemlji dolaska.

Pet zakona sadržanih u Novom paktu koje su u srijedu odobrili zastupnici Europskog parlamenta su:

  • The Uredba o probiru predviđa proceduru prije ulaska za brzo ispitivanje profila tražitelja azila i prikupljanje osnovnih podataka kao što su nacionalnost, dob, otisci prstiju i slika lica. Provest će se i zdravstvene i sigurnosne provjere.
  • Izmijenjeno i dopunjeno Uredba Eurodac ažurira Eurodac, veliku bazu podataka koja će pohranjivati ​​biometrijske dokaze prikupljene tijekom procesa provjere. Baza podataka će se prebaciti s brojanja zahtjeva na brojanje podnositelja zahtjeva i spriječit će istu osobu da podnese više zahtjeva. Minimalna dob za uzimanje otisaka snizit će se s 14 na 6 godina.
  • Izmijenjeno i dopunjeno Uredba o postupcima azila (APR) postavlja dva moguća koraka za podnositelje zahtjeva: tradicionalni azilski postupak, koji je dugotrajan, i ubrzani granični postupak, koji bi trebao trajati najviše 12 tjedana. Granični postupak primjenjivat će se na migrante koji predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost, daju pogrešne informacije ili dolaze iz zemalja s niskom stopom priznavanja, poput Maroka, Pakistana i Indije. Tim migrantima neće biti dopušten ulazak na teritorij zemlje, već će umjesto toga biti zadržani u objektima na granici, stvarajući “pravnu fikciju neulaska”.
  • The Uredba o upravljanju azilom i migracijama (AMMR) uspostavlja sustav “obavezne solidarnosti” koji će državama članicama ponuditi tri opcije za upravljanje migracijskim tokovima: preseliti određeni broj tražitelja azila, platiti 20.000 eura za svakog tražitelja kojeg odbiju preseliti ili financirati operativnu potporu. Bruxelles cilja na 30.000 preseljenja godišnje, ali inzistira na tome da sustav neće prisiljavati nijednu zemlju da prihvati izbjeglice sve dok doprinose bilo kojom od druge dvije opcije.
  • The Regulacija krize predviđa iznimna pravila koja će se aktivirati kada sustav azila u bloku bude ugrožen iznenadnim i masovnim dolaskom izbjeglica, kao što je bio slučaj tijekom krize 2015.-2016., ili situacijom više sile, poput pandemije COVID-19. U tim će okolnostima nacionalnim vlastima biti dopušteno primijeniti strože mjere, uključujući duža razdoblja registracije i pritvora, a Komisija će biti ovlaštena zatražiti dodatne mjere “solidarnosti”.

Od početka rasprave, Novi pakt bio je na meti kritika nevladinih organizacija, zagovornika ljudskih prava i pravnih stručnjaka, koji upozoravaju da bi snažno nastojanje da se imaju zajednička, predvidljiva pravila moglo doći na štetu temeljnih prava.

“Nakon godina pregovora, institucije EU sada sramotno supotpisuju sporazum za koji znaju da će dovesti do veće ljudske patnje”, rekao je Amnesty International u oštroj izjavi. “Za ljude koji bježe od sukoba, progona ili ekonomske nesigurnosti, ove će reforme značiti manju zaštitu i veći rizik od suočavanja s kršenjem ljudskih prava diljem Europe – uključujući nezakonita i nasilna odbijanja, proizvoljna pritvaranja i diskriminatorni policijski rad.”

Glavna točka zabrinutosti bila je ubrzana granična procedura: iako dužnosnici EU-a tvrde da će ova kraća procedura postaviti jasne vremenske okvire za podnositelje zahtjeva i smanjiti administrativni zaostatak za vlasti, humanitarne organizacije osporavaju da će uskratiti tražiteljima azila pravednu i potpunu procjenu, podižući šanse za deportaciju.

Deportacija, međutim, nije nimalo jednostavna jer ovisi o dobroj volji drugih zemalja da požele dobrodošlicu natrag migrantima čiji su zahtjevi odbijeni. U posljednjem tromjesečju 2023., od 105.000 građana izvan EU-a kojima je naređeno da napuste blok samo 28.900 je vraćeno nazad.

Ovaj je članak ažuriran s više informacija.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Republikanci u Zastupničkom domu uključuju niz prijedloga zakona za život u prijedlog proračuna za 2025

Katoličke vijesti

Rusija obnavlja pokušaje proboja ukrajinske obrane u Harkovu

Katoličke vijesti

Rumunjska i Bugarska dijelom su pristupile šengenskom prostoru

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti