Svečanom svetom misom i procesijom proslavljen blagdan Tijelova u samostanskoj i župnoj crkvi u Tuzli
Biskupska konferencija BiH

Svečanom svetom misom i procesijom proslavljen blagdan Tijelova u samostanskoj i župnoj crkvi u Tuzli

U četvrtak, 30. svibnja 2024. godine, u samostanskoj i župnoj crkvi u Tuzli, svečanom procesijom u crkvenom dvorištu koja je uslijedila nakon svete mise, proslavljen je blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo, izvijestio je Hrvatski glasnik.

Svečanu svetu misu predvodio je fra Franjo Ninić, tuzlanski župni vikar i župnik u Srebrenici i Zvorniku. U propovijedi je govorio o blagdanu Tijelova kao svetkovini kada slavimo Isusovu prisutnost u euharistiji. Dotaknuo se važnosti Isusove prisutnosti i u djelovanju koje proizlazi iz sakramentalnog života ostvarenog u međusobnim odnosima vjernika. Nakon svete mise formirala se procesija u kojoj je Presveti oltarski sakrament u pokaznici išao na čelu, a vjernici su ga slijedili do crkvenog dvorišta. Tu je nastavljen ophod s Presvetim uz pjevanje pjesama koje veličaju euharistiju, za to vrijeme čitani su tekstovi iz Svetog pisma koji govore o ustanovljenju euharistijskog sakramenta i ranom čašćenju prvih kršćana Presvetog tijela i krvi Kristove.

Ljepota tjelovske procesije ponovno se očitovala i u vjerničkom sudjelovanju koje je slika i izvanjski znak jedinstva Kristovih vjernika i žive Crkve. Četiri postaje simboliziraju četiri strane svijeta koje vjernici, ističući euharistiju kao vidljivi i trajni znak Kristove prisutnosti, obilaze i svjedoče svoju vjeru u Boga koji živi među njima.

Povijest nastanka svetkovine i nazivi

Premda povijest nastanka ove svetkovine može djelovati banalno, ipak njezin sadržaj ostaje netaknuto uzvišen. Naime, početci slavlja Tijelova povezuju se s viđenjem koje je 1209. imala redovnica augustinijanka Julijana iz Lütticha u Belgiji koja se, kako je to Adolf Adam opisao u knjizi Slaviti crkvenu godinu, ukazao svijetli mjesečev kolut s tamnim mjestom. To je onda protumačeno kao nedostatak jednoga euharistijskoga blagdana u tijeku liturgijske godine.

U 14. stoljeću papa Ivan XXII. (1316. – 1334.) u svojoj buli Transiturus proširio je blagdan na cijelu Katoličku Crkvu. Konačni poticaj svetkovanju Tijelova dali su pape Klement V. na koncilu u Vienni (1311. – 1312.). Valja spomenuti kako je tajnu Krvi Kristove na osobit način u blagdanskom smislu istaknuo papa Pio IX. (1846. – 1878.), kada je 1849., nakon povratka iz zatočeništva, uveo blagdan Predragocjene Krvi stavivši ga na nadnevak 1. srpnja.

Hrvatski naziv Tijelovo, pa onda i Brašančevo, jest prijevod njemačkoga „Fronleichnam“. U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća i dolazi od riječi brašno od kojeg se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. (kta/hrvatskiglasnik.ba)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Predstavljen peti broj „Cleune“ – časopisa Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno

Katoličke vijesti

Kardinal Parolin: NATO oružje u Rusiji, “zabrinjavajuća perspektiva”

Katoličke vijesti

Pobožnost Križnoga puta na brdu Hum

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti