Održan simpozij pod nazivom »Srijemska biskupija kroz povijest«
Biskupska konferencija BiH

Održan simpozij pod nazivom »Srijemska biskupija kroz povijest«

Na dvodnevnom međunarodnom simpoziju pod nazivom »Srijemska biskupija kroz povijest«, koji je održan 24. i 25. svibnja u hotelu Leopold u Petrovaradinu, izlagalo je 19 povjesničara i istraživača iz Srbije, Hrvatske i Mađarske koji su predstavili svoja istraživanja vezana uz Srijemsku biskupiju. Međunarodni znanstveni simpozij organizirali su Srijemska biskupija, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatski institut za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Institut za povijest istraživačkog centra za humanističke znanosti mađarske istraživačke mreže. Glavni cilj skupa bio je pridonijeti boljem istraživanju povijesti Srijemske biskupije i njenom predstavljanju široj javnosti, piše portal Hrvatska riječ.

Prije više od godinu dana predstavnici Srijemske biskupije započeli su razgovor s profesorima i asistentima Katedre za povijest crkve Katoličkoga bogoslovskog fakulteta u Đakovu s namjerom organiziranja znanstvenog simpozija na kojem bi se govorilo i značajnije prezentirala povijest Srijemske biskupije.

»Srijemska biskupija nakon ponovnog osamostaljenju vrlo je mlada, tek 16 godina. Ali po svojoj bogatoj povijesti, najstarija je biskupija na ovim prostorima koja svoje korijene ima u drevnoj biskupiji slavnoga Sirmijuma«, istaknuo je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i dodao: »Ona je imala svoje velike uspone i padove pogotovo u vrijeme Osmanskog razdoblja kada su biskupi imenovani samo nominalno. Unatoč tome, imali su ključnu ulogu za život ljudi i društva i pod okupacijom. Stolica je to i slavnoga slovenskoga apostola sv. Metoda, srijemskoga nadbiskupa i metropolita. Veliki dio povijesti Srijemske biskupije nije sustavno ni detaljno istražen ni prezentiran crkvenoj niti općoj javnosti. Po opsegu i znanju o drevnoj Srijemskoj biskupiji iz različitih i često nepovoljnih okolnosti i zadanih čimbenika, puno je toga ostalo neistraženo. Radujem se što će ovaj simpozij doprinijeti boljem razumijevanju povijesti, ali i sadašnje situacije u Srijemskoj biskupiji koja svoje postojanje sada živi u okvirima Međunarodne biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda u zajedništvu s drugim biskupijama na području Srbije. Na simpoziju smo pokrili mnoga znanstveno potkrijepljena područja na temelju kojih ćemo još više razvijati tu platformu kroz neke iduće korake s drugim institucijama u Srbiji, ali i svim drugim čimbenicima međunarodnog karaktera«.

Urbano središte

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Gračanin održao je uvodno izlaganje prvog dana simpozija. Dao je pregled znanstvenih saznanja o crkvenom ustroju na prostoru današnjega Srijema od IV. do V. stoljeća.

»Činjenica da je u IV. stoljeću Sirmij kao rimski grad bio jedan od najvažnijih urbanih središta u cijelome rimskome carstvu. Izrazito je zanimljiva okolnost što je Srijem u drugoj polovini IV. stoljeća bio središte alternativnog kršćanskog nauka, arijanstva. Glavni pobornici arijanstva među biskupima u cijelom carstvu upravo su dolazili s tog područja. To se može protumačiti i osobitim interesom koji su neki carevi imali za Srijem, kao što je bio car Valent. Na osnovu toga možemo reći da ima smisla što se i arijanstvo tako dugo zadržalo budući da je i sam bio arijant«, rekao je prof. Gračanin ističući potrebu na daljnja istraživanja: »Sporadična i istraživanja koja su provedena u prvom desetljeću XXI. stoljeća ukazuju na daljnju potrebu ne samo novih istraživanja nego i objavljivanja cjelovite građe koja je pronađena u ranijim istraživanjima kako bi se dobila potpunija slika, ne samo o kršćanstvu na području današnjega Srijema nego i općenito što se tiče urbanizacije i prižitaka urbanih struktura na ovim prostorima u tom vremenu. Nažalost, sami pisani izvori ne mogu se više iscrpsti od onoga načina na koji su do sada bili obrađivani. Na arheologiji je da pokuša dati potpunije odgovore, odnosno dati osnove kako bi se sagledala bolja slika umjesto tih malih fragmenata«.

Počeci srednjovjekovne biskupije

Doktor Stanko Andrić s Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje govorio je o Srijemskoj biskupiji u srednjem vijeku, od njenog osnutka 1229. godine. Kako je istaknuo, prvi i najvažniji od dokumenata na osnovu kojeg se saznaje o početku Srijemske biskupije nastao je 1229. godine. Inicijativa za osnivanje nove biskupije potekla je od kaločkog nadbiskupa Ugrina, koji je nadbiskupsku stolicu zauzimao od 1219. do 1241. godine. On se obratio papi Grguru IX. s idejom o novoj biskupiji. Spominju se dva područja pod nazivom Sirmium u Papinom pismu iz 1229. godine.

»Dijecezanska crkvena organizacija u ugarskom kraljevstvu kakva je uspostavljena tijekom XI. stoljeća počivala je na dva nadbiskupstva i deset biskupskih središta. Ta je velika crkveno-državna cijelina u drugoj polovici XII. stoljeća podijeljena na dvije pokrajine. Ostrogonskom nadbiskupu koji je do tada imao vlast nad svim ugarskim biskupijama ostavljeno je šest podređenih biskupija. Ta se ugarska struktura održala sve do kraja srednjeg vijeka pa i poslije. Nije ju narušila pojava triju specifičnih biskupija nešto drugačije naravi na južnim granicama kraljevstva u XIII. stoljeću koje su tada također ušle u sastav crkvene ugarske organizacije. To su bile Bosanska, Srijemska i Beogradska biskupija. Srijemska biskupija nazvana je prema imenu zemlje ili pokrajine za koju bi imala biti nadležna, a ne prema mjestu u kojem stoluje biskup. Među ugarskim biskupijama u pravom smislu riječi, ime načinjeno na takav način nosila je jedino transilvanska biskupija. Sve ostale biskupije nazivale su se prema gradovima gdje stoluje biskup. Stvaranje Srijemske biskupije bilo je rezultat nakana i postupaka same crkvene hijerarhije. Ime grada Sirmija prenijelo se i na južnu stranu Save, vjerojatno u kasnom XX. stoljeću kada su Bizanti i Samuilovi Bugari uspostavili crkveno sjedište na mjestu današnje Mačvanske Mitrovice. Od tog vremena je tu postojala crkva koja je prema nekim škrtim potvrdama imala status biskupske i bila posvećena sv. Ireneju«, istaknuo je Andrić.

O Josipu Jurju Strossmayeru, nasljedniku srijemskoga biskupa sv. Metoda, koji je smatrao svojom obavezom sačuvati i prenijeti ćirilometodsku baštinu u svojoj biskupiji na hrvatskom govornom području i među slavenskim narodima govorio je dr. Ivan Zubac s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

»On je previše toga učinio za naš narod. Nismo imali svoje institucije niti svoju državu. U XIX. stoljeću imali smo karizmu Josipa Jurja Strossmayera. Iznio je akademiju svojom karizmom koja je ostala poslije njega. Počeli smo uživati u blagodatima tih zaklada u XX. stoljeću. U XIX. stoljeću to nije bilo moguće. Bili smo preslabi, razjedinjeni i demografski slabi. I zato je južnoslavenska solidarnost pomoć da dovoljno ojačamo i da jednoga dana kada stanemo na noge, postignemo samostalnost«, izjavio je dr. Zubac i dodao da kao profesor osjeća obavezu prema Srijemu i Srijemskoj biskupiji pomoći na znanstven način.

Doktor Danijel Jelaš s Filozofskog fakulteta u Osijeku govorio je o crkvenim ustanovama kao čimbeniku urbanizacije na području Srijemske županije u srednjem vijeku. Dr. Marija Karbić predstavila je rad o značaju srijemskih kaptola sv. Stjepana i sv. Ireneja, dok je dr. Szabolcs Varga iz Budimpešte govorio o srijemskim biskupima u ranom novom vijeku. Dubravka Mlinarić i Petra Plantosar predstavile su zajednički rad »Slika Srijema na karti Lazarusa Secretariusa iz XVI. stoljeća«. Pod vodstvom dr. Eldine Lovas, dr. Marta Andrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložila je istraživanje o turskom jeziku u Zemunu. Dr. Robert Skenderović analizirao je djelovanje srijemskih vikara u Nijemcima tijekom XVII. stoljeća, a dr. Dubravka Božić s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o stanju Srijemske biskupije krajem XVII. i početkom XVIII. stoljeća. Dr. Eldina Lovas i dr. Zoltán Gozsyja izlagali su o karijeri đakovačkog biskupa Mateja Franje Krtice. Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem dr. Ivana Armande iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža o franjevcima konventualcima u Srijemu, a dr. Denis Nyári predstavio je sociografsko istraživanje Maradika između dva svjetska rata. Rad o srijemskim svećenicima u Udruženju katoličkih svećenika SR Srbije izložio je dr. Domagoj Tomas, a Slađana Josipović Batorek predstavila je vjerske prilike u srijemskom dijelu Đakovačke i Srijemske biskupije nakon 1945. godine. Peta sekcija drugog dana simpozija bila je povećena stotoj obljetnici djelovanja Milosrdnih sestara sv. Križa u Srijemskoj Mitrovici. Sestra Estera Radičević izlagala je o pastoralnom i odgojno-obrazovnom djelovanju Milosrdnih sestara kroz sto godina. O socijalno karitativnom djelovanju sestara govorila je sestra Finka Tomas. Osvrt na rad sestara u mitrovačkoj bolnici dala je sestra Krista Mijatović.

Simpozij su financijski podržali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Hrvatska biskupska konferencija, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Srijemska biskupija. Svojim su dolaskom simpozij podržali brojni uzvanici i gosti. (kta/hrvatskarijec.rs)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Proslavljen Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Katoličke vijesti

Predstavljanje društvene igre s kršćanskim simbolima „Bingoli“

Katoličke vijesti

Mostar: Korizmeni koncert Etno skupine “Čuvarice”

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti