8 stvari koje treba znati i podijeliti s drugima o Navještenju
Europa

8 stvari koje treba znati i podijeliti s drugima o Navještenju

Nacionalni katolički registar, 8. travnja 2024. / 04:00 ujutro

Danas slavimo svetkovinu Blagovijesti. Obično se slavi 25. ožujka, ali ove je godine 25. ožujka pao u Veliki tjedan, što je zamijenilo slavlje. Stoga je Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Američkih Država pomaknula slavlje Blagovijesti za ponedjeljak, 8. travnja.

Na ovaj dan slavi se ukazanje anđela Gabrijela Djevici Mariji da navijesti utjelovljenje.

Što se događa i zašto je ovaj dan važan?

Evo osam stvari koje trebate znati i podijeliti.

1. Što znači riječ “Navještenje”?

Riječ je izvedena iz istog korijena kao i riječ “najavljivati”. Gabrijel najavljuje Kristovo utjelovljenje — Bog postaje čovjekom u Isusovoj osobi.

“Navještenje” je jednostavno staromodan način da se kaže “navještenje”.

Izraz se može primijeniti i na druge događaje. Na primjer, u svojoj knjizi “Isus iz Nazareta 3: Priče o djetinjstvu”, papa Benedikt XVI. ima odjeljke i o “navještaju rođenja Ivana” i “navještaju Mariji”, jer je rođenje Ivana Krstitelja također najavljeno u unaprijed.

2. Kada se inače slavi Blagovijest i zašto se ponekad pomiče?

Inače se svetkovina Blagovijesti slavi 25. ožujka.

Ovaj datum se koristi jer je devet mjeseci prije Božića (25. prosinca), a pretpostavlja se da je Isus normalnih devet mjeseci proveo u majčinoj utrobi.

Međutim, 25. ožujka ponekad pada u Veliki tjedan, a dani Velikog tjedna imaju viši liturgijski rang od ove svetkovine.

Ipak, Blagovijest je važna svetkovina, pa ne nestaje tek tako iz kalendara. Umjesto toga, kao što rubrike u Rimskom misalu bilježe:

“Kad god se ova svečanost dogodi tijekom Velikog tjedna, prenosi se na ponedjeljak nakon druge uskrsne nedjelje.”

Stoga se slavi prvog slobodnog dana nakon Velikog tjedna i Uskrsne osmine (koja završava na drugu uskrsnu nedjelju).

3. Kako je ova priča usporedna s rođenjem Ivana Krstitelja?

Kao što je gore navedeno, začeće Ivana Krstitelja također je unaprijed najavljeno. U obje priče postoji više paralela:

  • Anđeo Gabrijel objavljuje.

  • On naviješta jednom pojedincu: Zahariji u slučaju Ivana Krstitelja i Mariji u slučaju Isusa.

  • On naviješta čudesno začeće pojedinca koji ima istaknuto mjesto u Božjem planu.

  • Susreće se s pitanjem u oba slučaja (Zaharija pita kako može znati da će se to dogoditi; Marija pita kako će se to dogoditi).

  • Kao dokaz nudi se čudesan znak (Zaharija je zanijemio; Mariji se govori o Elizabetinoj čudesnoj trudnoći, koja je u šestom mjesecu).

  • Gabriel odlazi.

4. Po čemu se Marijina reakcija razlikuje od Zaharijine?

Na prvi pogled, Marijina reakcija na Gabrijela može izgledati kao Zaharijina reakcija nevjere, ali je bitno drugačija.

Poput Zaharije, ona postavlja pitanje, ali to je pitanje drugačije vrste:

  • Zechariah je upitao kako može znati ono što anđeo kaže bila bi istina. Njegov stav bio je skepticizam.

  • Mary ne traži dokaze. Umjesto toga, ona pita kako ispunit će se riječi anđela. Ona prihvaća ono što on kaže i želi konkretno razumjeti kako će se to dogoditi. Stoga je njezin stav stav vjere koja traži razumijevanje, a ne nedostatak vjere.

5. Što Marijina reakcija govori o njezinu trajnom djevičanstvu?

Marijino pitanje prevedeno je u RSVCE prijevodu Biblije kao “Kako će to biti kad nemam muža?”

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Ovo nije dobar prijevod, jer ona radi, zapravo, imaju muža: Josipa. Luka nam je već rekao da je zaručena za Josipa, što znači da su bili zakonito vjenčani (dakle, Josip bi se od nje morao razvesti, a ne samo “raskinuti zaruke” kao što bi se danas moglo; usp. Mt 1,19).

Ono što tekst doslovno kaže na grčkom je “budući da ne poznajem čovjeka”.

Ovo se oslanja na uobičajeni biblijski eufemizam “znati” za seksualne odnose. Marijino pitanje pokazuje da ona razumije životne činjenice, i to je iznenađujuće budući da je zakonito udana i čeka vrijeme kada će ona i Josip početi suživot.

Ako je planirala običan brak, tada bi najprirodnije tumačenje anđelove izjave bilo da će, nakon što ona i Josip započnu zajednički život, zajedno začeti dijete o kojem joj anđeo sada govori.

Činjenica da postavlja pitanje govori da to nije njeno shvaćanje, a često se to shvaćalo kao znak da nije planirala običan brak.

Rani kršćanski spisi od drugog stoljeća nadalje, počevši od “Jakovljevog protoevanđelja”, pokazuju da je Marija bila posvećena djevica koja je bila povjerena na brigu Josipu.

6. Kako Gabriel odgovara na Marijino pitanje?

Gabriel joj javlja:

„Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti; zato će se dijete koje će se roditi zvati sveto, Sin Božji.”

Ovdje Gabrijel ukazuje na uključenost sve tri Osobe Trojstva: Djelovanjem Duha Svetoga, Otac uzrokuje da Sin bude začet u ljudskom obliku. Neće biti ljudskog oca, što jasno pokazuje činjenicu da će dijete biti Sin Božji.

Kao daljnju ilustraciju Božje moći, on ukazuje na činjenicu da je Elizabeta, iako stara i naizgled nerotkinja, čudesno začela sina i da je u šestom mjesecu trudnoće. “Jer Bogu ništa neće biti nemoguće.”

7. Je li Elizabeth Maryina sestrična?

Ovo se pitanje ponekad pojavljuje u raspravama o Marijinom trajnom djevičanstvu, jer se ponekad misli da su “braća” Gospodina bili njegovi rođaci i da su opisani kao braća jer aramejski nema riječ za “rođaka”.

Ipak, Nova američka Biblija opisuje Elizabetu kao Marijinu rođakinju.

Tko su Isusova “braća” shvaća se na različite načine. Najraniji izvori koji komentiraju to pitanje (uključujući Jakovljevo protoevanđelje iz drugog stoljeća) kažu da su bili polubraća preko Josipa. Također su, hipotetski, mogli biti posvojeni (posvajanje je bilo vrlo uobičajeno u starom svijetu jer su ljudi često rano umirali). Dakle, nisu morali biti rođaci.

Iako je istina da aramejski nema riječ za rođaka, grčki ima (“anepsios”), ali to nije riječ koja se ovdje koristi.

Unatoč dobro poznatom pogrešnom prijevodu u NAB-u (kasnije ispravljenom u NABRE-u), Elizabeta nije opisana kao Marijina “rođakinja”. Grčka riječ u ovom odlomku (“sungenis”) označava žensku rođakinju — rođakinju — a ne rođakinju.

8. Zašto je Marijin “fiat” važan?

Marijino prihvaćanje ove uloge je važno i izazvat će patnju. To je važno jer će ona biti majka samoga Sina Božjega. To će uključivati ​​patnju na načine koje ona još ne može predvidjeti (npr. svjedočiti raspeću), ali neke može predvidjeti.

Konkretno, smatrat će se da je bila nevjerna Josipu, a to uključuje ne samo javnu sramotu, već, kako Matej bilježi, ugrožavanje njezine veze s Josipom i njenog budućeg života i društvenog položaja. Ipak, ona se potpuno stavlja u službu Božje volje.

Komentirajući ovo, papa Benedikt piše:

“U jednoj od svojih adventskih propovijedi, Bernard iz Clairvauxa nudi potresan prikaz drame ovoga trenutka. Nakon pogreške naših praroditelja, cijeli je svijet bio obavijen tamom, pod vlašću smrti. Sada Bog želi iznova ući u svijet. Kuca na Marijina vrata. Treba mu ljudska sloboda. Jedini način na koji može otkupiti čovjeka, koji je stvoren slobodnim, jest putem slobodnog ‘da’ njegovoj volji. Stvorivši slobodu, on se u određenom smislu učinio ovisnim o čovjeku. Njegova moć povezana je s neizvršivim ‘da’ ljudskog bića.

“Tako Bernard prikazuje nebo i zemlju kao da zadržava dah u ovom trenutku pitanja upućenog Mariji. Hoće li ona reći da? Ona oklijeva … hoće li je njezina poniznost zadržati? Samo ovaj put — govori joj Bernard — ne budi ponizna nego odvažna! Recite nam svoje ‘da’! To je ključni trenutak kada s njezinih usana, iz njezina srca dolazi odgovor: ‘Neka mi bude po tvojoj riječi.’ To je trenutak slobodne, ponizne, ali velikodušne poslušnosti u kojem se donosi najuzvišeniji izbor ljudske slobode (‘Isus iz Nazareta 3: Priče o djetinjstvu’, 2. poglavlje).”

ovaj članak izvorno se pojavio 7. travnja 2013. u Nacionalnom katoličkom registru a prilagodio ga je CNA.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

‘Malo čudo iz Lillea’: Kako misa uz svijeće svakog tjedna okuplja stotine mladih u Francuskoj

Katoličke vijesti

Novi zakon Idaha ima za cilj zaštititi od prisilne upotrebe netočnih zamjenica, imena

Katoličke vijesti

Katolički zastupnik u Nebraski napušta Demokratsku stranku zbog njezinih pro-pobačaja

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti