Održan Znanstveni skup u čast don Filipa Lukasa
Splitsko-makarska nadbiskupija

Održan Znanstveni skup u čast don Filipa Lukasa



U prostorijama Muzeja grada Kaštela, u četvrtak 30. studenoga, održan je znanstveni skup pod nazivom „Humanist u nehumano doba. Život i djelo don Filipa Lukasa (1871.-1958.)“. Prvi dio znanstvenoga skupa održan je u Zagrebu, dva dana ranije, u utorak, 28. studenoga, a drugi dio održan je u Kaštelima, uz sudjelovanje brojnih uglednih znanstvenika koji su rasvijetliti neke aspekte bogatog života i djela toga svećenika, profesora, geografa i povjesničara.

Na početku prvi se prisutnima obratio prof. dr. don Josip Dukić koji je pozdravio sve u ime organizatora. „O mnogim aspektima života don Filipa Lukasa mogli smo čuti na prvom dijelu znanstvenoga skupa koji je organiziran u Zagrebu dva dana ranije. Danas ćemo čuti još mnoga zanimljiva predavanja. No, detaljnije istraživanje ovoga pomalo zaboravljenog lika započeo je još 2021. godine. Naime, u prigodi 150. obljetnice don Filipovog rođenja, njegovi zemni ostatci prevezeni su iz Rima 15. rujna 2021. i pokopani u novu grobnicu u Kaštel Starome, čime je ispunjena njegova posljednja želja. Nakon povrata zemnih ostataka postavljena je 3. lipnja 2022. don Filipova bista ispred crkve sv. Ivana u Kaštel Starom. Nakon povrata zemnih ostataka i podizanja biste predviđeno je održavanje ovoga znanstvenoga skupa. Predstoji nam još objaviti i zbornik iduće godine. Sve navedeno predstavlja tek skromni doprinos boljem poznavanju života i rada jednog od zaboravljenih i osporavanih hrvatskih velikana“, istaknuo je.

Nakon njega za govornicu je došao mons. Marin Barišić koji je prenio pozdrave mons. Zdenka Križića, splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita. „Ovo je kruna događanja i uloženih napora koji su započeli još 2021. godine povratkom zemnih ostataka i podizanjem biste don Filipu Lukasu. Možemo njegov život promatrati kroz dva aspekta. Prvi je onaj crkveni. Naime, on nije smio vršiti svećeničku službu zbog nerazumijevanja, ali ta kazna je kasnije sanirana te se vratio u svećeničku službu. Drugi aspekt je onaj društveni. Naime, i tu je proživljavao izgnanstvo, štoviše bio je osuđen na smrt, ali i ta presuda je poništena, doduše tek u suvremenoj Hrvatskoj. Nalazimo se ovdje u Kaštelima. Zanimljivo je da su nam Kaštela dala cijelu plejadu velikana koji su mislili i djelovali Hrvatski. Spomenimo samo nadbiskupa Franića, biskupa Žanića, fra Fulgencija Careva, fra Ivu Pervana, fra Bernardina Sokola, fra Pavla Meladu i mnoge druge. To je niz velikih ljudi koji su pridonijeli duhovno, kulturnom i nacionalnom razvoju. Želio bih da ovaj znanstveni skup vodi dubljem poznavanju don Filipa. On je bio plodan na području kulture i humanosti. Nažalost umro je u tuđini. Ne bih želio da nam ostane stranac. Stoga vjerujem da će ovaj simpozij pridonijeti njegovom boljem poznavanju“, istaknuo je nadbiskup u miru.

Prisutnima se obratio Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, kao jedan od glavnih pokrovitelja Znanstvenoga skupa. „Iznimno je važno da ne zabravimo ove velike ljude. Također, bitno je da se naše mlađe generacija upoznaju s ovakvim veličinama. Ovaj ‘hod’ upoznavanja don Filipa Lukasa počeo je s povratkom njegovih zemnih ostataka 2021. godine, nastavlja se s ovim znanstvenim skupom te završava s izdavanjem zbornika iduće godine. No, ne bih želio da se time završi. Volio bih da se trajno upoznajemo i spominjemo don Filipa Lukasa. Jer ako prođe period da ga ne spominjemo, onda se praktički vraćamo ponovnom njegovom zaboravu“, kazao je župan.

Prisutnima su se također, u ime organizatora i pokrovitelja obratili Denis Ivanović, gradonačelnik Kaštela, Mili Novak iz Matice hrvatske, Ogranak Kaštela te naposlijetku Mario Jareb, potpredsjednik Matice hrvatske koji je u svojem pozdravnom govoru istaknuo da je don Filip Lukas bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske od razdoblja 1928. do 1945. kada je emigrirao u Austriju. Kroz svo to vrijeme pridonosio je očuvanju kulturnoga, društvenoga i nacionalnog identiteta.

Prema programu radni dio Znanstvenoga skupa bio je podijeljen u tri sesije. Prvi predavač u prvoj sesiji bio je Mladenko Domazet, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu na Odsijeku za povijest, o temi „Odrastanje Filipa Lukasa u Kaštel Starome“. Drugo predavanje održao je Marko Trogrlić čiji je rad pročitao doktorand na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za povijest, Frano Bilić o temi „Filip Lukas svećenik“. Treći predavač bio je Ivan Balta, voditelj Nadbiskupskog arhiva u Splitu, koji je održao predavanje o temi „Arhivska ostavština don Filipa Lukasa u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu“. Četvrto predavanje održao je don Josip Dukić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Splitu, o temi „Izgnaničke godine Filipa Lukasa i povratak u domovinu“.

Prvo predavanje u drugoj sesiji održao je Ivan Pažanin o temi „Sudbina Filipa Lukasa gledana kroz UDB-in dosje“. Drugo predavanje održao je Marijan Buljan, profesor hrvatskog jezika i povijesti u OŠ Mertojak, o temi „Pogled na političku situaciju i prikaz svakodnevnice u korespondenciji Zvonimira (Zvonka) Ferkovića i Vladimira Ciprina s don Filipom Lukasom“. Treće predavanje održala je Andrijana Perković Paloš, vanjska suradnica te naslovna poslijedoktorandica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, o temi „Pisma Vinka Nikolića Filipu Lukasu“.

Prvo predavanje u trećoj sesiji održao je Tomislav Đonlić, pročelnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji, o temi „Pisma hercegovačkih franjevaca i Krunoslava Draganovića Filipu Lukasu“. Drugi predavač bio je Frano Bilić, doktorand na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koji je održao predavanje o temi „Pisma Branimira Jelića Filipu Lukasu“. Treće i posljednje predavanje održala je Ivana Grabić, doktorandica na Poslijediplomskom studiju Povijest teologije i kršćanskih institucija na KBF-u, o temi „Dopisivanje Ivana Meštrovića i Filipa Lukasa (1949.-1956.)“.

Na kraju se još jednom prisutnima obratio don Josip Dukić koji je zahvalio predavačima na sudjelovanju te gostima na dolasku i praćenju skupa. „Skupili smo u ova dva dana na Znanstvenim skupovima u Zagrebu i Kaštelima ukupno 24 predavača i to sve mladi ljudi koji znaju kritički promišljati. Sjećam se riječi povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova u knjizi ‘Glas za nesigurne’ gdje kaže da kultura nije stvar većine, a ja bih dodao da u teškim vremenima stradaju prvi oni koji misle. Naizgled, don Filipov život je bio uzaludan, ali zahvaljujući takvim ljudima mi danas beremo plodove njihova truda.“, kazao je don Josip zahvalivši još jednom svim pokroviteljima i organizatorima.

Glavni organizatori skupa su: Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska Zagreb, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar “Don Frane Bulić”, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest, Matica hrvatska – Ogranak Kaštela. Pokorvitelji znanstvenoga skupa su: Splitsko-makarska nadbiskupija, Splitsko-dalmatinska županija i Grada Kaštela.

Filip Lukas rođen je u Kaštel Starom 1871. godine. Za svećenika ga je zaredio splitski biskup Filip Frano Nakić 1895. godine. Potom je studirao povijest i zemljopis u Grazu i Beču. Od 1917. do 1949. nije obavljao svećeničku službu. Poslije je radio kao profesor. Bio je dva puta rektor i jednom dekan na današnjem Ekonomskom fakultetu.

Od 1928. do 1945. vodio je Maticu hrvatsku, i to mu je, po njegovim kritičarima, bio glavni „grijeh”, uz to što je promicao ideju hrvatske samobitnosti. Na kraju rata emigrirao je u Austriju, odakle se je iz logora u Klagenfurtu u veljači 1949. preselio u Rim, u Zavod svetog Jeronima, gdje je počeo ponovno obavljati svećeničku službu. Umro je 26. veljače 1958. u Rimu, gdje je i pokopan. Posljednja mu je želja, zapisana u oporuci, bila da se njegov “tjelesni prah prenese u Dalmaciju, gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana”.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Treći petak u Imotskom

Katoličke vijesti

Obilježena 80. obljetnica ratnih zločina i stradanja u župi Donji Dolac

Katoličke vijesti

Započeo 29. Međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Teologija i književnost: vjera, iskustvo, umjetnost“

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti