Nemamo vremena suprotstavljati gubitak bioraznolikosti – Vatican News
Svijet

Nemamo vremena suprotstavljati gubitak bioraznolikosti – Vatican News

Kao dio studije o utjecaju klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, istraživači s University College London otkrili su da bi se populacije organizama mogle smanjiti naglo, a ne postupno, ostavljajući nam vrlo malo vremena za odgovor.

Autor: Federico Citterich

Dok su pregovori na konferenciji o klimi COP28 u Dubaiju završili “konsenzusom UAE”, proturječni glasovi su se čuli u kritici ili u slavlju zbog teksta neobvezujućeg sporazuma o globalnom “prijelazu s fosilnih goriva u energetskim sustavima, u pravedan, uredan i pravičan način.”

Konsenzus poziva na ubrzanje djelovanja “u ovom kritičnom desetljeću, kako bi se postigla neto nula do 2050. u skladu sa znanošću”, ali mnogi se stručnjaci slažu da su trenutne obveze zemalja nedovoljne da se zaustavi izvanredno stanje.

Papa Franjo, koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati summitu UN-a, objavio je svoju apostolsku pobudnicu Laudate Deum ususret događaju napominjući da je od izlaska Laudato sì U 2015. načela dogovorena na ključnom COP15 summitu još nisu provedena, a nacionalni interesi se prečesto stavljaju ispred općeg dobra.

Tako, Laudate Deum hitan je poziv da se uhvatimo u koštac s klimatskom krizom, prepoznajući da vrijeme ističe i da je nepopravljiva šteta uzrokovana ljudskim djelovanjem već učinjena.

U skladu s tim uvjerenjem i usprkos povećanoj svijesti o potrebi donošenja odluka u kontekstu klimatskih promjena, nedavna studija koju je proveo tim znanstvenika s University College London (UCL) naglašava činjenicu da je hitno potrebno više djelovanja.

Bioraznolikost štiti naš zajednički dom

Bioraznolikost štiti naš zajednički dom

Populacije vrsta mogle bi se naglo smanjiti

Tim, čije je istraživanje objavljeno u časopisu Ekologija prirode i evolucijaupotrijebio je klimatske projekcije za usporedbu trenutnih i budućih temperatura određenih područja diljem svijeta kako bi procijenio hoće li skupina od više od 35 000 vrsta vjerojatno doživjeti teške uvjete.

Otkrili su da će se područje geografskog raspona koje postaje neprikladno za određene organizme vjerojatno naglo povećati – umjesto postupno – u budućnosti.

U početku se većina populacija može činiti sigurnom. Ipak, tijekom samo jednog desetljeća velika područja geografskog rasprostranjenja vrste odjednom bi postala neprikladna.

“A desetljeće je nevjerojatno kratko razdoblje”, istaknuto je Alex Pigot, glavni autor studije. “Mnoge vrste opstaju milijunima godina na planetu, pa se stoga suočavamo s iznimno brzim promjenama”.

Prema istraživačima, to bi moglo dovesti do naglog pada populacije organizama, umjesto da se stalno smanjuje kako se klima mijenja.

Alex Pigot, znanstvenik i autor UCL studije

Alex Pigot, znanstvenik i autor UCL studije

Nema vremena za odgovor

Od predindustrijskog razdoblja svijet se zagrijao za oko 1,2°C, a učinci toga na ekosustave diljem svijeta već su vidljivi.

“Mnogi organizmi izumiru u najtoplijim dijelovima svoje geografske distribucije, a mnogi drugi se raspršuju i sele prema hladnijim lokacijama, prateći skupove uvjeta na koje su prilagođeni”, objasnio je Pigot. “Također promatramo modifikacije ponašanja, budući da organizmi mijenjaju doba godine kada poduzimaju ključne događaje svog životnog ciklusa”.

Prema znanstvenicima, klimatske promjene već su odgovorne za globalno izumiranje raznih organizama.

“Kostarikanska zlatna žaba zadnji put je zabilježena 1989. nakon pada populacije zbog niza suša u regiji”, rekao je Pigot. “Ali ovo je samo jedan od mnogih potencijalnih primjera”.

Nadalje, istraživači sugeriraju da će, kako se klima bude zagrijavala, broj ugroženih vrsta rasti eksponencijalno, a ne linearno.

“Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), pri zagrijavanju od 2°C bit ćemo u opasnosti od gubitka više od 20% vrsta na planetu”, upozorio je Pigot.

Kombinacija ovih čimbenika s rezultatima koje su dobili Pigot i kolege naglašava zabrinjavajući scenarij. “Nismo spremni za promjene koje se već događaju i za one koje dolaze”, rekao je Pigot. “Činjenica da se te promjene događaju i da će se dogoditi iznenada izaziva nas još više jer nam ostavlja vrlo ograničeno vrijeme za proučavanje i reagiranje na te situacije”.

Sivoprsi sabljasti kolibrić u planinama Escalera, Peru

Sivoprsi sabljasti kolibrić u planinama Escalera, Peru

Aktualni primjeri: izbjeljivanje koralja

“Ideja da će odgovori i utjecaji klimatskih promjena na bioraznolikost biti nagli, kao što sugerira naš model, ne bi trebala biti jako iznenađujuća, jer često vidimo te nagle promjene u modernim ekološkim sustavima”, dodao je Pigot.

Istraživači su predložili primjer izbjeljivanje koraljnih grebena, do kojeg dolazi kada temperatura površine mora poraste oko 1 °C iznad prosječne maksimalne površinske temperature na tom određenom mjestu.

“Prije nekoliko desetljeća ti su događaji bili vrlo rijetki i lokalizirani”, objasnio je Pigot. “Međutim, u samo 20 godina diljem oceana zabilježena su masovna izbjeljivanja koja se događaju svakih nekoliko godina, ako ne i svake godine”.

Prema znanstvenicima, otprilike 70% svjetskih koraljnih grebena bit će degradirano klimatskim promjenama kada se postigne zagrijavanje od 1,5 °C, a taj će se postotak povećati na 99% pri zagrijavanju od 2 °C.

“Mislim da je imperativ da pratimo te promjene”, rekao je Pigot. “Baš kao što mi, kao ljudi, pratimo svoje zdravlje, moramo pratiti zdravlje naših oceana kako bismo vidjeli kakvo je stanje našeg planeta i kako se ono mijenja.”

Život na australskom Velikom koralnom grebenu

Život na australskom Velikom koralnom grebenu

Budući pravci

Istraživači se nadaju da ove informacije mogu koristiti i za razvoj boljih strategija očuvanja i upravljanja s ciljem razumnijeg očuvanja bioraznolikosti.

“Neki koraljni grebeni su bolji od drugih i pretrpjeli su manje izbjeljivanja ili smrtnosti”, istaknuo je Pigot. “Zaista je važno da identificiramo karakteristike lokacija na kojima je to slučaj kako bismo ih mogli pokušati ponoviti u različitim područjima.”

Znanstvenici sugeriraju da su koraljni grebeni koji su pod utjecajem dodatnih stresova – kao što je ribolov ili otjecanje poljoprivrednih gnojiva – posebno osjetljivi na događaje izbjeljivanja.

“Minimiziranje ovih dodatnih prijetnji povećalo bi otpornost koraljnih grebena na klimatske promjene”, dodao je Pigot.

Međutim, kako predlažu istraživači, smanjenje ovih drugih stresova nije dovoljno. “Zaista ne postoji alternativa brzom i trajnom smanjenju naših emisija stakleničkih plinova ako želimo spasiti ove ekosustave”, objasnio je Pigot.

Koraljni grebeni nisu jedini slučaj gdje je zabilježen nagli gubitak bioraznolikosti. Drugi primjer nalazi se u letećoj lisici s naočalama, vrsti voćnog šišmiša koja nastanjuje sjeveroistočne regije Queenslanda u Australiji.

“U 2018. Queensland su pogodili vrlo intenzivni toplinski valovi s temperaturom od preko 42 °C”, rekao je Pigot. “Oni su ubili trećinu cjelokupne populacije leteće lisice s naočalama – više od 25.000 jedinki – tijekom jednog dana”.

Znanstvenici ističu da je nagla promjena ta koja sprječava sposobnost organizama da se prilagode.

Stoga, kako bi se učinkovito uhvatili u koštac s trenutnim krizama klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti u svjetlu potencijalno naglog pada populacija vrsta, istraživači pozivaju na napredne sustave upozorenja i prognoze.

“Ono što nam stvarno treba su predviđanja o tome kako će na organizme utjecati klimatske promjene u budućnosti kako bismo mogli predvidjeti kada bi se ti nagli kolapsi mogli dogoditi”, objasnio je Pigot.

Osim toga, znanstvenici predlažu da i dalje moramo štititi prirodu. “Moramo raditi ono što sada radimo, ali moramo to činiti veće i bolje”, rekao je Pigot. “Moramo zaštititi veća područja netaknutih ekosustava jer će to ublažiti klimatske promjene zadržavanjem tamo pohranjenog ugljičnog dioksida i dati organizmima sposobnost da se prilagode, da se presele na hladnija mjesta i da imaju veću populaciju”.

Kritično ugrožena sumatranska slonica i njezino mladunče

Kritično ugrožena sumatranska slonica i njezino mladunče

Međuodnos između klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti

“Svijet se trenutno suočava s dvije velike krize, klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti”, istaknuo je Pigot. “Oni su inherentno međusobno povezani i do određene mjere vođeni istim procesima, kao što su promjena korištenja zemljišta i krčenje šuma”.

Istraživači su objasnili da su promjena korištenja zemljišta i krčenje šuma glavni pokretači klimatskih promjena – odgovorni su za oko 20% emisija stakleničkih plinova – ali su također povijesno bili glavni pokretači gubitka bioraznolikosti.

Znanstvenici su također sugerirali da će se utjecaji klimatskih promjena na gubitak bioraznolikosti u budućnosti ubrzati.

“Kako zagrijavamo planet, sve više ćemo gubiti vrste”, tvrdi Pigot. “Mislimo da će tijekom ovog stoljeća klimatske promjene postati glavni pokretač gubitka bioraznolikosti”.

I premda se klima već mnogo puta mijenjala u prošlosti, upravo je njezin tempo u današnje vrijeme zabrinjavajući. “Zagrijavanje od 1,2 °C ne zvuči puno, ali ako nastavimo našom trenutnom putanjom, suočit ćemo se sa zagrijavanjem od 2,5-3 °C do kraja stoljeća”, rekao je Pigot.

Istraživači upozoravaju da smo posljednji put slične temperature doživjeli prije otprilike 3 milijuna godina.

“Mi zapravo premotavamo 3 milijuna godina Zemljine povijesti u sljedećih nekoliko desetljeća”, objasnio je Pigot. “To je iznimno brz tempo promjena, tempo promjena s kojim se organizmi nisu morali nositi i za koje nisu spremni”.

“Nadalje, ovih 8 milijuna vrsta koje nastanjuju planet također žive uz oko 8 milijardi ljudi”, istaknuo je Pigot. “Pretvorili smo ogromne površine staništa za poljoprivredu i za naše gradove, a ovaj gubitak staništa bio je glavni pokretač smanjenja bioraznolikosti”.

Prema znanstvenicima, gubitak staništa spriječit će vrste da se prilagode u budućnosti.

“Tamo gdje bi vrste mogle pomaknuti svoju distribuciju prema nižim temperaturama kao odgovor na klimatske promjene, to bi sada bilo nemoguće jer je na putu cesta ili poljoprivredna polja”, rekao je Pigot.

“Uvijek se moramo prisjećati da bioraznolikost pruža ogroman broj dobrobiti ljudskom društvu”, zaključio je. “Gubitak ovih sustava neizbježno znači gubitak i ovih prednosti”.

Frailejon cvijeće u Paramao del Almorzadero, Kolumbija

Frailejon cvijeće u Paramao del Almorzadero, Kolumbija

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kamerun: Biskupi Crkvene pokrajine Yaounde raspravljaju o Crkvi i digitalnom svijetu. – Vatikanske vijesti

Katoličke vijesti

Vrhovni sud Alabame presudio je da su zamrznuti embriji djeca prema zakonu o nezakonitoj smrti

Katoličke vijesti

Uskrs pod bombama u Zaporožju – Vatican News

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti