Budući da vjera u Boga nije apstraktna, već utječe na način na koji ljudi žive i komuniciraju s drugima, teolozi moraju surađivati sa stručnjacima iz drugih područja znanja dok istražuju i objašnjavaju kršćansku vjeru, napisao je papa Franjo.
“Teolozi su poput izviđačke grupe koju je Jošua poslao da istraže zemlju Kanaan” u Knjizi brojeva; “Oni su zaduženi pronaći prave putove prema inkulturaciji vjere”, napisao je Franjo u poruci koju je 10. svibnja uručio članovima Međunarodne mreže društava za katoličku teologiju.
Mreža, koja uključuje Katoličko teološko društvo Amerike i slične grupe diljem svijeta, promiče suradničke istraživačke projekte teologa iz različitih kultura i potiče dijalog sa znanstvenicima iz drugih crkava, drugih religija i raznih znanstvenih disciplina.
U svom pripremljenom tekstu, Franjo je rekao članovima skupine da je teologija “značajna i neophodna crkvena služba”, jer je “dio naše katoličke vjere objasniti razlog naše nade svima onima koji pitaju”.
Ali u “našim sve više multietničkim i pokretljivim društvima obilježenim međusobnom povezanošću različitih naroda, jezika i kulturnih pozadina”, napisao je Papa, teologija pomaže katolicima i Crkvi procijeniti promjene i razmisliti o vrijednostima potrebnim “kako bi se pomoglo u izgradnji budućnosti mira, solidarnosti i univerzalnog bratstva, a o brizi za naš zajednički dom da i ne govorimo.”
Papa je upotrijebio umjetnu inteligenciju kao primjer jer, napisao je, postavlja pitanja o tome “što znači biti čovjek, što je dostojno naše prirode kao ljudskih bića, koji je aspekt naše ljudskosti neumanjiv jer je božanski, tj. stvoren na sliku i priliku Božju u Kristu.”
“Ovdje, teologija mora biti sposobna služiti kao pratilac znanosti i drugih kritičkih disciplina, nudeći svoj specifični razumni doprinos kako bi se osiguralo da se različite kulture ne sukobljavaju, već da u dijalogu postanu simfonične”, napisao je.
Teologija, rekao je, mora imati “kreativnu vjernost tradiciji, međudisciplinarni pristup i kolegijalnost”.
“Tradicija je živa”, a ne stagnacija, napisao je papa, i ona se mora neprestano oblikovati i puštati korijene u svakom dijelu svijeta i u svakoj kulturi.
I, napisao je, teologija mora biti obilježena ljubavlju “jer ‘tko god ne ljubi, ne upozna Boga, jer Bog je ljubav'”, kako kaže Prva Ivanova poslanica.
