Što slijedi nakon radosne vijesti o kauzi sluge Božjega Franje Kuharića?
Biskupska konferencija BiH

Što slijedi nakon radosne vijesti o kauzi sluge Božjega Franje Kuharića?

Novi broj “Glasa Koncila” u izdanju od 9. lipnja 2024. donosi članak o kauzi sluge Božjega Franje Kuharića koji, preuzet od Informativne katoličke agencije, prenosimo u cijelosti.

Dikasterij za kauze svetih dao je tzv. nihil obstat, odnosno utvrdio je da sa strane Svete Stolice ništa ne priječi pokretanje kauze. Biskupijska faza kauze može potrajati godinama, a tek onda slijedi rimska faza kauze, ispitivanje čuda po zagovoru sluge Božjega te na kraju proglašenje blaženikom ili svetcem

Kada je na početku slavlja svetkovine Majke Božje od Kamenitih Vrata zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša obznanio da je ovih dana od Dikasterija za kauze svetaca primio informaciju da s obzirom na Svetu Stolicu nema nikakvih zaprjeka za pokretanje kauze za beatifikaciju i kanonizaciju kardinala Franje Kuharića, vjernici su tu vijest dočekali s velikim oduševljenjem i radošću. No nakon te objave pojavili su se u medijima naslovi koji tvrde da sada kardinal Kuharić »može biti proglašen blaženim«, što je površno tumačenje jer je tzv. nihil obstat Svete Stolice jedan u nizu koraka u biskupijskom informativnom procesu. Taj informativni proces prvi je korak biskupijske faze istraživanja.

Biskupijska faza kauze može potrajati godinama
Proces istraživanja u kauzi dugotrajan je i zahtjevan jer u njemu treba teološki valorizirati pisanu ostavštinu, proučiti arhivske spise, saslušati svjedoke, zapravo objektivno utvrditi sve činjenice koje idu u korist potencijalnoga budućega blaženika i svetca Katoličke Crkve, kao i one koje priječe taj put… Budući da je sluga Božji Franjo Kuharić tijekom svojega života obnašao više različitih služba u Crkvi te djelovao kroz više desetljeća, materijal koji će trebati proučiti i ocijeniti doista je opsežan, pa – ovisno o mnogobrojnim činiteljima – biskupijska faza kauze može potrajati godinama. A tek onda slijedi rimska faza kauze, ispitivanje čuda po zagovoru sluge Božjega te na kraju proglašenje blaženikom ili svetcem.

No što onda zapravo znači dopis koji je stigao iz Vatikana, koja je njegova važnost? Kako je naznačeno u uputama za provođenje biskupijskih istraživanja u kauzama svetih »Sanctorum Mater«, mjerodavni biskup – u ovom slučaju zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša – poslao je molbu Dikasteriju za kauze svetih za tzv. nihil obstat, odnosno da se utvrdi ima li kakva smetnja za pokretanje kauze za Franju Kuharića. Dobivenim dopisom odgovoreno je da ništa ne priječi pokretanje kauze.

Zamolili smo vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije Tomislava Hačka da detaljnije pojasni što je prethodilo i što sada slijedi u tom procesu. Naznačivši odmah na početku kako je potrebno držati i službenu tajnu o tijeku kauze, postoje i određeni trenutci u kojima mogu sudjelovati i vjernici, kao npr. na prvoj ili uvodnoj sjednici istraživanja.

Ništa ne priječi pokretanje kauze
»Nakon što se u biskupijskom informativnom procesu istraži postojanje raširenoga glasa svetosti i nakon savjetovanja s drugim biskupima, mjerodavni biskup Dikasteriju za kauze svetaca šalje molbu za nihil obstat, kojoj se prilaže životopis te se ukratko naznačuje važnost kauze za sveopću Crkvu, odnosno pojašnjava se zašto bi osoba za koju se želi pokrenuti proces mogla biti predložena za primjer i uzor u cijeloj Katoličkoj Crkvi«, pojašnjava vicepostulator Hačko. Tada Sveta Stolica ispituje postoji li s njezine strane štogod o osobi za koju se želi pokrenuti kauza.

»Sve je to velik posao jer proučava se život jedne osobe. Dovoljno je prisjetiti se kauza blaženih Alojzija Stepinca i Ivana Merza. Ti su postupci bili zahtjevni i dugo su trajali, iziskuju mnogo posla, rada, ispitivanja. Kauza svakako nije nešto što bi se dogodilo preko noći«, kaže mr. Hačko.

Kako izgleda taj proces, dalje pojašnjava naš sugovornik: »Dikasterij za kauze svetih svim drugim dikasterijima šalje molbu da se istraži dokumentacija u njihovim arhivima koja se odnosi na osobu za koju se želi otvoriti postupak. S obzirom na to da je sluga Božji Franjo Kuharić bio kardinal, predsjednik biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup, zasigurno je bio u korespondenciji sa Svetom Stolicom i različitim Dikasterijima. Kada je Dikasterij za kauze svetih prikupio materijale svih drugih dikasterija i utvrdio da ništa ne priječi pokretanje kauze, donio je nihil obstat, o čemu je izvijestio zagrebački nadbiskup Kutleša na slavlju zagrebačke zaštitnice.«

Zahtjevni i dugi procesi
Kako navodi spomenuta uputa »Sanctorum Mater« nakon dobivenoga nihil obstat slijedi biskupijsko istraživanje kauze, što znači da treba najprije ustrojiti kauzu. Imenuje se biskupski ovlaštenik, promicatelj pravde te bilježnik, ali i stručnjaci: bogoslovni ocjenitelji (tzv. teološka komisija); stručnjaci u povijesti i arhivistici (tzv. povijesna komisija), a potom se saziva i prva i uvodna sjednica na kojoj članovi polažu prisegu da će vjerno obavljati službu i da će čuvati službenu tajnu.

Vicepostulator Hačko pojasnio nam je ulogu dviju komisija te istaknuo da je zadaća teološke komisije istražiti sve objavljene spise te vidjeti ima li u njima nešto što bi bilo protivno vjeri ili ćudorednomu ponašanju, a povijesna komisija ispituje sve ono što nije objavljeno, što se nalazi u arhivima, poput pisama, dnevnika i drugih zapisa u crkvenim, biskupijskim, župnim, državnim, školskim ili nekim drugim arhivima. Također se u biskupijskoj fazi istraživanja saslušavaju svjedoci. »Sve je to velik posao jer proučava se život jedne osobe. Dovoljno je prisjetiti se kauza blaženih Alojzija Stepinca i Ivana Merza. Ti su postupci bili zahtjevni i dugo su trajali, iziskuju mnogo posla, rada, ispitivanja. Kauza svakako nije nešto što bi se dogodilo preko noći«, kaže mr. Hačko.

Utvrđen glas svetosti
Što je sve prethodilo dobivanju nihil obstata Svete Stolice, odnosno koje sve faze uključuje tzv. biskupijski informativni proces, upitali smo vicepostulatora Hačka. »U začetku svake kauze stoji autor koji pokreće kauzu, a u ovom je slučaju to Zagrebačka nadbiskupija. Nakon što se kauza pokrene, biskup biskupije na čijem je teritoriju osoba umrla imenuje postulatora. Postulator u tom pretpripremnom procesu mora utvrditi glas svetosti (fama sanctitatis) određenoga kandidata za oltar koji ga je pratio za vrijeme života, u vrijeme smrti i nakon smrti. Mora također pronaći svjedoke, očevidce ili one koji su čuli od očevidaca o glasu svetosti kandidata, a dužan je i prikupiti sve objavljene spise, bilo da se oni odnose na slugu Božjega, bilo da ih je on pisao ili objavio u obliku knjiga, članaka, kolumna, propovijedi… Kada završi taj proces, postulator mjerodavnomu biskupu predaje rezultate svojega rada i nakon što se biskup uvjerio da je ta osoba uživala glas svetosti, o pokretanju kauze savjetuje se i s drugim biskupima u svojoj konferenciji. Tek nakon toga šalje se zahtjev za nihil obstat Svetoj Stolici.« (GK)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Blagdan sv. Ante Padovanskog proslavljen u Sutini

Katoličke vijesti

Poruka pape Franje sudionicima konferencije o sportu i duhovnosti u Rimu

Katoličke vijesti

Don Damir Stojić održao predavanje na otvorenom susretu Frame Međugorje

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti