Proslavljen patron sjemenišne crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu
Biskupska konferencija

Proslavljen patron sjemenišne crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu

Na blagdan svetih slavenskih apostola Ćirila i Metoda, u petak, 5. srpnja 2024. istoimena crkva u okviru zdanja Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa odnosno Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu proslavila je svoje nebeske zaštitnike. Euharistijsko slavlje u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda predvodio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, nadbiskupom vrhbosanskim u miru kardinalom Vinkom Puljićem i biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem te uz koncelebraciju 24 svećenika.

Tijekom Misnog slavlja asisitirali su i liturgijsko pjevanje animirali bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem profesora liturgike vlč. Ivana Rake.

Pozdrav svim okupljenima uputio je rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić koji je na poseban način zahvalio nunciju Chullikattu što je prihvatio „predvoditi ovo Misno slavlje i uputiti nam homiliju na našem narodnom hrvatskom jeziku, što je posvema u duhu poslanja slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda“. Pozdravio je nadbiskupa i velikog kancelara KBF-a Vukšića i izrazio radost da je s njima i kardinal Puljić. Uputio je pozdrave također veleposlaniku Republike Bugarske Valeriju Yotovu, zastupniku u Federalnom parlamentu Josipu Martiću te pomoćnicima ministara Zdravku Belji i Zdravku Buljeti, dekanu KBF-a prof. Mariju Bernadiću, svim profesorima, djelatnicima i studentima Fakulteta te odgojiteljima i djelatnicima VBS-a, svim svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima, predstavnicima dobročinitelja i izvođača radova i svim sudionicima Misnog slavlja.

„Slavimo svetkovinu sv. Ćirila i Metoda, zaštitnika ove crkve. No oni su i slavenski apostoli i suzaštitnici Europe. U tome kontekstu teško je ne primijetiti da u Europi, 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i međusobnog pomirenja mnogih do tada sukobljenih naroda, na ovome kontinentu još jedino slavenski narodi međusobno ratuju, prijete jedni drugima novim sukobima i ratovima te kopaju po dalekoj prošlosti kako bi naudili susjedu u sadašnjosti. Stoga neka i naše molitve danas ne budu samo za ovu zajednicu, nego i za mir među ovim narodima i na ovim prostorima. Tu posebno mislimo na napaćeni ukrajinski narod koji je već godinama izložen ratnim strahotama. Danas iskazujemo dobrome Bogu i svoju zahvalnost za završetak još jedne akademske i formacijske godine. Vjerojatno će svoj Te Deum najzdušnije pjevati oni koji su završili svojih pet godina, ali uvjeren sam da svi imamo razloga biti Bogu zahvalni za sve što nam je darovao u protekloj godini, usprkos mnogim naporima, poteškoćama i problemima. Danas želimo iskazati svoju zahvalnost i mnogobrojnim dobročiniteljima, od kojih mnogi nisu ovdje, a koji su omogućili obnovu bogoslovije. Zahvalnost dugujemo i izvođačima radova, od kojih su neki ovdje, za puno uloženog truda, znoja, teškog fizičkog rada i strpljenja da bi ova naša kuća izgledala ovako kako izgleda“, kazao je rektor Spajić.

U prigodnoj propovijedi nuncij Chullikatt je najprije kazao da su „slavenski apostoli, sveti Ćiril i Metod, bili braća po krvi, vjeri i žrtvi, što ih zauvijek i na doista impresivan način povezuje u nasljedovanju Isusa Krista“ te dodao da je Ćiril bio najmlađi od sedmero djece, među kojima je bio i njegov brat Metod. „Iz Carigrada, ondašnje prijestolnice Istočnog Rimskog Carstva, Sveta braća su se uputili na različita mjesta propovijedati vjeru. Ipak, njihov najvažniji poduhvat bio je, kao što znamo, u Panoniji i Moravskoj, gdje su za potrebe tamošnjih vjernika na staroslavenski preveli liturgijske knjige napisane glagoljskim pismom. U svom evangelizacijskom djelovanju, Ćiril i Metod morali su se suočiti s mnogim nesuglasicama i pobunama, ali su uvijek imali podršku rimskih papa. Prevođenjem liturgijskih knjiga na staroslavenski jezik, stekli su veliko poštovanje, simpatije i naklonost susjednih Slavena… Prilikom njihove posjete Rimu na poziv pape Hadrijana II., liturgijske knjige koje su preveli bile su položene na oltar u Bazilici svete Marije Velike a liturgija na staroslavenskom jeziku slavila se po prvi put u rimskim bazilikama svetog Petra, svetog Andrije i svetog Pavla“, kazao je apostolski nuncij.

„Sveti Ćiril i Metod predstavljaju klasičan primjer ‘inkulturacije vjere’, odnosno ‘evangelizacije kulture’. Smatrali su da, ako svaki narod Kristovu poruku ne može razumjeti na vlastitom jeziku i u vlastitoj kulturi, ni vjeru neće moći ‘utjeloviti’ u svoj život. To je primjer plemenitog pristupa poštovanja kolektivnog dostojanstva naroda, koje su nam Sveta braća ostavili u baštinu, na koju Crkva i danas gleda s velikim poštovanjem… Svetost Ćirila i Metoda, koji su živjeli prije više od tisuću godina, i danas nas treba poticati, nadahnjivati i pomagati nam rasti u jedinstvu s Kristom kako bismo i mi, poput njih, bili ispunjeni apostolskim žarom koji je obilježio njihov životni put, i još predanije odgovorili na poziv na puninu života u Kristu… Njihov sveobuhvatni pristup evangelizaciji uči nas da u misijskom radu ništa ne ostavimo neučinjenim i nepokušanim. Oni su bili strpljivi u podnošenju svake vrste poteškoća kako bi uspješno završili svoje evanđeosko poslanje. Sjeme vjere, slobode i dostojanstva koje su posijali u plodno tlo kulture, religioznosti i duhovnosti slavenskih naroda, neizmjerno je doprinijelo očuvanju njihovog identiteta, civilizacije i tradicije“, kazao je nuncij Chullikatt.

„Da bi susreli slavenske narode, Sveta braća misionari morali su krenuti na put prema njima. To je vrlo rječit primjer ‘Crkve u izlasku’, ‘Crkve na putu’, i slika misionarske, kreativne i dinamične Crkve, tako drage papi Franji u kontekstu sinodalnosti. Krenuvši na put prema nepoznatim duhovnim i kulturnim prostorima, suočavajući se s uvijek novim pastoralnim izazovima i dan za danom se posvećujući djelu evangelizacije, naša Sveta braća ostavili su neizbrisiva sjećanja u srcu slavenskih naroda i cijele Crkve. Bili su uvjereni da, ako se vjera ne ukorijeni u svakoj kulturi, poput kvasca koji je prožima Evanđeljem, ni Kristovo srce ne bi moglo kucati u srcu svakog ljudskog bića svake kulture. Stoga, s posebnim divljenjem i zahvalnošću danas slavimo patron ove sjemenišne crkve i blagdan slavenskih apostola i prosvjetitelja Ćirila i Metoda koji su nam ostavili primjer života dostojnog pravih Kristovih učenika, života dostojnog poslanja Crkve i dostojnog slave svih svetih. Tijekom ove Presvete Euharistije, molimo zagovor naših dragih Svetih misionara, kako bismo i mi mogli plodonosno, vjerodostojno i djelotvorno služiti evangelizacijskom poslanju Crkve“, kazao je apostolski nuncij Francis u svojoj propovijedi moleći zagovor sv. Ćirila i Metoda.

Nakon Euharistijskog slavlja svi su pozvani u bogoslovsku blagovaonicu gdje su nastavili druženje. Poglavari, bogoslovska zajednica i svi djelatnici ljubazno su ugostili sve koji su došli s njima proslaviti nebeske zaštitnike ove prelijepe sjemenišne crkve. Gostima se pridružio i načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić na čijem se teritoriju nalazi ovo bogoslovsko zdanje.

Prije početka druženja rektor Spajić je još jednom sve pozdravio te podsjetio da ovom prigodom obilježavaju i završetak obnove fasade i bogoslovskog krila. Podsjetio je da je „plan obnove koncipiran prije pet godina i zahvaljujući dobrom Bogu, mnogim dobročiniteljima i izvođačima radova, fasada je završena a bliži se kraju i obnova zapadnog krila“. Između mnogobrojnih zaslužnih osoba, posebno je zahvalio kardinalu Puljiću za svesrdnu podršku i potporu u tijeku realizacije projekta obnove bogoslovije kao i sadašnjem nadbiskupu Vukšiću te mnogobrojnim dobročiniteljima koji su omogućili realizaciju ovih projekata. Između ostalih, spomenuo je da su obnovu omogućili: Vlada RH-Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Općina Stari Grad, Kirche in Not, Renovabis, USCCB, Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, različita ministarstva i ustanove. Pozdravio je također predstavnike Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i izvođača s kooperantima. „Međusobno poštovanje i uvažavanje, izvanredna suradnja i izvrsni rezultati. Tako je dobro urađena da se čak ni gradski klinci ne usude dirnuti je. A ja sam bio spreman prije tri godine kladiti se da će drugi dan nakon uklanjanja skela osvanuti grafiti“, našalio se na kraju rektor Spajić.

Zahvalnu riječ svima uputio je i nadbiskup Vukšić. „Radujem se što su ovi veliki poslovi najvećim dijelom privedeni kraju. I s moje strane zahvala svima koje je rektor Zdenko nabrojio i svima onima koji su pomagali, a željeli su ostati anonimni“, kazao je vrhbosanski nadbiskup. (kta)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Međugorje: Duhovna obnova za organizatore hodočašća, voditelje centara mira, molitvenih i karitativnih skupina

Katoličke vijesti

Provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić primio delegaciju Humanitarno-karitativne organizacije Renovabis

Katoličke vijesti

Slavljem svete mise proslavljena svetkovina svetog Josipa na groblju časnih sestara na Josipovcu

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti