Papa: Mir gradimo i mi, a ne samo moćnici sa svojim pregovorima
Biskupska konferencija BiH

Papa: Mir gradimo i mi, a ne samo moćnici sa svojim pregovorima

Papa Franjo napisao je predgovor za knjigu “Pravda i mir će se zagrliti”, koju su objavili Vatikanska nakladnička knjižara i veronski dnevnik L’Arena uoči Papina posjeta Veroni 18. svibnja. Sveti Otac osuđuje sebičnost koja “kada postane osobni i društveni sustav, otvara vrata za sukobe” te podsjeća na priču o vojniku Dallasegi koji je odbio ubiti, jer je bio vjernik, i o veronskom svećeniku don Domenicu Mercanteu, taocu nacista. Obojica su bili ubijeni, piše Vatican News.

Mir ne grade samo moćnici svojim izborima i međunarodnim ugovorima, koji ostaju iznimno važni i hitni politički izbori. I mi gradimo mir, u svojem domu, u obitelji, među susjedima, na mjestima gdje radimo, u susjedstvu gdje živimo. Gradimo ga pomažući migrantu na ulici, posjećujući usamljenu stariju osobu, poštujući zlorabljenu Zemlju, prihvaćajući svako dijete koje se ima roditi. Gradi ga primjer osoba kao što su don Domenico Mercante, župnik s planina u blizini Verone kojega su na kraju rata nacistički vojnici uzeli kao taoca, i vojnik Leonardo Dallasega koji je odbio ubiti ga jer je bio vjernik, obojica brutalno ubijeni, ali obojica svjedoci kako ljubav pobjeđuje svako nasilje i smrt.

Knjiga objavljena povodom posjeta Veroni

Sjećanja na prošlost, preporuke za sadašnjost i obećanja za budućnost isprepliću se u predgovoru koji papa Franjo potpisuje za knjigu “Pravda i mir će se zagrliti”, antologiju tekstova i razmišljanja o vrlo aktualnoj temi odnosa između pravde i mira, koja će biti u središtu Papina posjeta Veroni 18. svibnja. Knjiga, koju su objavili Vatikanska nakladnička knjižara i L’Arena, objavljena je danas, 15. svibnja, i besplatno će se dijeliti uz veronski dnevnik L’Arena u subotu, u prigodi Papinoga posjeta Veroni.

Pravda i mir usko su povezani

Ako nema pravednosti, mir je ugrožen; bez mira, pravda je ugrožena – piše Papa u predgovoru. Više je nego ikad istinito da je pravda, shvaćena kao vrlina davanja onoga što se duguje Bogu i bližnjemu, usko povezana s mirom, u najautentičnijem i najispravnijem smislu hebrejske riječi shalom. Pojam je to koji ne označava toliko odsutnost rata koliko puninu života i prosperiteta.

Sebičnost koja postaje sukob

Mir čini mogućom pravdu, prvu među “žrtvama” svakog sukoba, kao što mir postaje preduvjet za pravedno društvo. Ali obje te dimenzije ljudskosti imaju “cijenu” – napominje Papa – a to je borba protiv vlastite sebičnosti, odnosno protiv stavljanja moje ispred našeg. Svaka je sebičnost nepravedna i kada postane sustav osobnoga i društvenoga života, otvara vrata za sukob, jer za zaštitu mojih interesa (ili onih koje smatramo takvima) – ističe Papa – spremni smo učiniti bilo što, čak i nadjačati bližnjega, koji tako postaje protivnik, a time i neprijatelj kojega treba poniziti, srušiti i poraziti.

Naučavanje Romana Guardinija

U vezi s tim papa Franjo citira nedvosmislene riječi „velikog Veroneza“ koji je odrastao u Njemačkoj, Romana Guardinija: „Sloboda nije u nasljedovanju osobne ili političke volje, nego u onomu što zahtijeva narav bića“. Upravo su Guardinijevo obrazovno djelovanje i filozofsko-duhovna promišljanja bili svjetionik u posebno mračnom vremenu poput onoga u Njemačkoj 1930-ih i 1940-ih godina, pritisnutoj užasnim jarmom nacističkoga režima – napominje Papa.

Don Mercante i vojnik Dallasega

Spomen toga mračnog poglavlja povijesti Europe pobudio je kod Pape sjećanje na veronskoga svećenika don Domenica Mercantea i vojnika Leonarda Dallasegu. Riječ je o događaju u kojemu su se pravda i mir spojili u dvostrukoj osobnoj žrtvi, iz travnja 1945. godine, u burno vrijeme kraja Drugoga svjetskog rata.

U bijegu prema sjeveru skupina njemačkih padobranaca presreće vojnika Wehrmachta, Leonarda Dallasegu, podrijetlom iz Val di Nona. Budući da je bio sam, u povlačenju, nasilno je inkorporiran u skupinu. Nakon okršaja s partizanima, vojnici uzimaju za taoca 46-godišnjega svećenika don Domenica Mercantea, župnika jednog malog mjesta manje od dvije godine, ali već poznatoga po svojem djelovanju u zaštiti civilnoga stanovništva tijekom nacifašističke okupacije. Vojnici su se svećenikom htjeli zaštititi prolazeći planinama, kako bi se spasili od mogućih odmazdi. Stigavši ​​poslijepodne u mjesto Cerè-San Martino, jedan je časnik naredio Dallasegi da se riješi svećenika. Ali Dallasega je – prenose očevici – odgovorio: “Ja sam katolik, otac četvero djece, ne mogu pucati u svećenika!”.

Dati život za druge, pa i po cijenu vlastitoga

I svećenik i vojnik strijeljani su. Don Domenicovo tijelo vraćeno je u Giazzu nakon nekoliko dana; tijelo Dallasege pronađeno je s raspelom, krunicom i fotografijom supruge u ruci. Tek mnogo godina kasnije je prepoznat: desetljećima je taj njemački vojnik koji se usprotivio ostao bezimen. Priču je istražio, dokumentirao i ispričao veronski svećenik Don Luigi Fraccari, zajedno s tadašnjim apostolskim nuncijem monsinjorom Cesareom Orsenigom.

Tragična okolnost – piše papa Franjo – u kojoj, međutim, nalazimo duboko značenje kršćanske žrtve: dati svoj život za druge, čak i po cijenu vlastitoga. To je otajstvo Kristova Uskrsa: nasilje i smrt poraženi su ljubavlju i darom sebe.

Možda – dodaje Papa u predgovoru – mi nećemo biti prisiljeni prolijevati krv da bismo ispovijedali svoju vjeru, kao što se još uvijek događa u brojnim dijelovima svijeta za mnogu našu braću kršćane, ali u malim smo stvarima pozvani svjedočiti snagu mira Kristova križa i novi život koji se iz njega rađa: u gesti oprosta prema onima koji su nas uvrijedili, podnošenju nepravednih kleveta, pomoći nekomu tko je na rubu društva.

Izbori mira i pravde za izgradnju novoga svijeta

Tako se – ističe rimski biskup – gradi mir: malim gestama, riječima, navikama. Mir možemo uspostavljati pomažući migrantu koji prosi na ulici, posjećujući stariju osobu koja je sama i nema s kime razgovarati, umnožavajući geste skrbi i poštovanja prema planetu Zemlji koju toliko zlostavlja naša izrabljivačka sebičnost, te prihvaćajući svako nerođeno dijete koje dolazi na svijet, što je gesta koja je za svetu Majku Tereziju bila autentični čin mira.

Protiv svjetskoga rata u dijelovima postoje “mali komadići mira” koji, ako se zavare zajedno, grade veliki mir. U tim svakodnevnim izborima mira i pravde koji su nam „pri ruci“ možemo posijati početak novoga svijeta – ističe Papa – u kojemu smrt neće imati posljednju riječ i gdje će život cvjetati za sve. (kta/rv)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Papa Franjo susreo se sa 100 svećenika iz centra Rima

Katoličke vijesti

​​​​​​​U Austriji službeno uvedeni u službu prvi akoliti laici

Katoličke vijesti

Papa: Gospodin od svećenika traži ljubav i suze za one koji su daleko

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti