Održan Međunarodni znanstveni simpozij „Doctor Angelicus“ |
Đakovačko-osječka nadbiskupija

Održan Međunarodni znanstveni simpozij „Doctor Angelicus“ |

ĐAKOVO (TU) – U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu 23. svibnja 2024. godine održan je međunarodni znanstveni simpozij pod naslovom Doctor Angelicus prigodom 750. godišnjice smrti sv. Tome Akvinskoga. Prvo predavanje na simpoziju održao je profesor Matthias Perkams na temu: „The Role of the Individual Situation in Aquinas’s Ethical Thought“. Profesor je naglasio kako se Tomina etika uvelike oslanja na Aristotelovu etiku. Za razumijevanje procesa djelovanja, nužno je gledati djela pojedinca kao i prosudbe pojedinaca o kojima moramo raspraviti i vidjeti kako se ta djela mogu procijeniti pojedinačno kao sama djela i kako ih osoba sama procjenjuje. Kako bi objasnio važnost prosudbe, profesor je dao primjer krađe. Krađa je nedozvoljena, ali ako se ona primjerice dogodi u Crkvi, onda postaje još ozbiljnija od krađe po sebi. Zatim je profesor govorio o povezanosti ljudskih zakona i božanskog zakona kao i primjer različitog shvaćanja pravednosti navodeći lopova osuđenog na smrtnu kaznu gdje sudac smatra da je pravedno osuditi ga, a njegova obitelj smatra da je pravedno pustiti ga.

Sljedeće je predavanje održao profesor Joshua Farris na temu: „Descartes, Thomas, and Modern Personhood“. Profesor je naglasio kako govor o prirodi osobnosti počinje iz dvije različite tradicije filozofske misli: platonističke i aristotelovske. Ta se diskusija u teologiji očituje u augustinovskoj i tomističkoj tradiciji. Rene Descartes je važna osoba u platonističko-augustinovskoj tradiciji misli koji naglašava što znači biti osoba kao duša, duh ili nematerijalna supstancija. Kada razmatramo pojam osobe, moramo se više približiti Platonu, iako puno možemo dobiti i od Tome, jer se „ja“ strogo i u svojoj biti definira kao moja duša. Profesor je istaknuo kako smatra da je problem „biti netko“, a ne „biti nešto“ najbolje rješiv kartezijansko-platonističkom tezom.

Prvo predavanje drugoga bloka održao je prof. dr. sc. Anto Gavrić na temu Metafizika lijepoga kod Tome Akvinskoga. Pitamo se koji su kriteriji po kojima prosuđujemo je li nešto lijepo. Toma je smatrao kako je ljepota nešto što karakterizira stvarnost i biće kao takvo. Toma je govorio o ontološkoj dimenziji ljepote. On poistovjećuje dobro i lijepo te naglašava kako se ta dva pojma samo pojmovno razlikuju. Uvjeti da bi nešto bilo lijepo su: cjelovitost, omjer i sjajnost. Tomina metafizika ljepote sastoji se od četiri koraka: um opaža biće, zatim spoznaje, biće, potom želi biće te se divi biću jer je ono lijepo. Profesor Gavrić zaključio je kako je ljepota nešto što uvijek ide uz biće kao takvo.

Sljedeće je predavanje na temu: Suvremenost Lex rationis u moralnim i bioetičkim raspravama održao prof. dr. sc. Vladimir Dugalić. Profesor Dugalić naglasio je kako Tomu prvo moramo promatrati kao teologa i mistika, a tek onda kao filozofa jer je njegova filozofija nadahnuta teologijom. Za Tomu Akvinskog izvor ljudskog dostojanstva jest u činjenici da je čovjek stvoren na sliku Božju. Isto tako, Stvoritelj je transcendentalni cilj prema kojemu stvoreno biće teži. Toma polazi od teološkog promišljanja o čovjeku. Svako stvorenje participira na Logosu, a čovjek nije netko drugi u odnosu na svoju narav. Toma Akvinski je smatrao da je moralni zakon participacija na vječnom božanskom zakonu, dok je naravni zakon udioništvo vječnog zakona u razumskom stvorenju. Naravni zakon, pak, jesu naravne sklonosti pretvorene u zapovijedi. Svoje utemeljenje naravni zakon pronalazi u naravnim sklonostima, posebice u dobru i istini. U svojem djelovanju čovjek nužno očituje voljnost, istaknuo je prof. Dugalić.

Posljednje predavanje ovoga bloka održao je prof. dr. sc. Stjepan Radić na temu: Razboritost kao djelatni princip praktičnog uma u ćudorednom učenju sv. Tome Akvinskoga: Akvinac onkraj etičkog rigorizma. Toma Akvinski je, po uzoru na Aristotela, razlikovao teoretski i praktični dio duše. Praktični je um nadležan za istinu dobra i izbjegavanje zla. Zlo je, prema Tomi Akvinskom, manjak dobra i izričaj suprotnosti s vječnim božanskim zakonom. Neosporno je to da je Toma aristotelovac, ali ima u svojem učenju elemente platonizma. Za Tomu, vječni i ljudski zakon su ujedinjeni. „Dobro treba činiti, a zlo izbjegavati“. Toma govori i o slobodi volje. Kao što je duša forma tijela, tako je volja forma za aktualizaciju slobode. U zaključnom dijelu je prof. Radić naglasio kako je za Tomu važna i razboritost. Smatrao je kako kršćansku razboritost vode ljubav i žrtva prema bližnjemu, a razboritost daje konačni sud nama samima. Za kršćansku su razboritost potrebni strast, pozornost i tjeskoba da se ne učini zlo. Prof. Radić priveo je kraju svoje izlaganje naglašavajući, po uzoru na svetog Tomu Akvinskog, da u svakoj situaciji moramo biti razboriti.

Drugi blok predavanja započet je predavanjem dr. sc. Gregorya Scotta Thellmana na temu Proclamation, Charge and Promise: Aquinas’ Lectura super Matthaeum in Conversation with Contemporary Exegesis on Matthew 28:16–20. Teološki gledano, Toma Akvinski je bio jedan od najvažnijih osoba u zapadnoj filozofiji i kršćanskoj teologiji. Za razliku od njegove Summe i komentara na Aristotela, njegovi komentari Svetog Pisma su relativno zapušteni i nepoznati. Toma je objavljivao mnoge radove na temu proroka, Joba, Tužaljki, Evanđelja, osobito Pavlovskih spisa. U svim kanonskim Evanđeljima samo Matej. govori o pojavi uskrsnuća na gori u Galileji. Toma ovdje proučava latinsku Vulgatu jer nije poznavao grčki i hebrejski jezik – no bio je svjestan da postoje drugi prijevodi Svetog Pisma osim Vulgate. Njegova egzegetsko teološka čitanja te poznavanja Otaca znatno doprinose razumijevanju Matejevog evanđelja.

Sljedeće predavanje održao je profesor dr. sc. Ivan Benaković na temu Sv. Toma Akvinski i njegova uporaba svetopisamskih tekstova u tumačenju nauka vjere u svrhu izgradnje kreposnog života. Profesor Benaković ističe važnost Dei Verbuma 11-12 o Svetom Pismu kao duši teologije. Referencira se na Tomu kao učitelja Pisma. Važno je napomenuti Tomine komentare na biblijske tekstove, osobito na Joba i Evanđelja. Prof. Benaković je tumačio određene dijelove iz Summe te zaključuje da je Sveto Pismo pravi putokaz prema kreposnom životu.

Posljednji blok predavanja otvorio je prof. dr. sc. Hrvoje Relja s temom: Tomistička metafizika bitka sučelice metafizici biti. Uputio nas je na načine poimanja bića u metafizici bitka i metafizici biti. One karakteriziraju dvije filozofske škole 13. stoljeća, dominikansku sa njezinim predstavnikom Tomom Akvinskim (ujedno i začetnik metafizike bitka), te franjevačku koju predstavljaju sveti Bonaventura i blaženi Duns Scot s dvjema osnovnim metafizikama biti. Problematika je bila pronalazak načina izricanja strukture bića. U svome izlaganju, prof. H. Relja predočio nam je razlike u poimanju biti, bitka i bića kod već prethodno spomenutih autora. Tomina metafizika, za razliku od sv. Bonaventure i bl. D. Scota, zahvaća i izriče bitak u njegovoj izvornosti, čime istinski objašnjava metafizičku strukturu bića. Naime, navedeni predstavnici franjevačke škole su uvođenjem pojma postojanja, uspjeli stvoriti model koji metafizički opisuje stvorenost bića, ali ne i stvarnu strukturu bića.

Sljedeće je predavanje na temu: Bernhard Welte i promišljanje u susretu s misliocem- sv. Toma Akvinski i rasprava o dobru i zlu održala dr. sc. Suzana Maslać. Temelj njezina izlaganja bila su dva predavanja koja je Bernhard Welte održao 1959. i 1963. Godine, a koja govore o zlu i dobru i koja su proizašla iz Welteova tumačenja Tome Akvinskoga. S obzirom na usku povezanost između ta dva pojma u tomističkom tumačenju dobra i zla, predavačica je na taj način približila njihov suodnos i važnost, i to kroz prizmu Welteove filozofije religije. Zaključila je riječima kako je odnos između dobra i zla kompleksan, a Welte bi ovdje rekao da treba poći od odnosa Boga kao Apsolutnog dobra prema zlu koje mu uvijek stoji nasuprot. Jer „Ako postoji zlo, postoji Bog. Naime zla ne bi bilo kada ne bi bilo poretka dobra; zlo se sastoji u njegovu lišavanju. No tog poretka ne bi bilo kad ne bi bilo Boga“.  

Posljednje predavanje na simpoziju održao je prof. dr. sc. Josip Berdica na temu: Toma Akvinski u ogledalu đakovačkog Glasnika/Vjesnika: odabrane filozofijske teme. Profesor je naglasio kako Toma Akvinski zauzima važno mjesto u Vjesniku današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije. Istaknuo je da je Vjesnik prožet bogatom teološkom mišlju i filozofskom refleksijom nad kojom su dominirali snažni teološki i filozofski autoriteti vremena u kojem je časopis izlazio. Glasnik/Vjesnik nije propuštao niti tekstove samoga Učiteljstva Crkve po pitanju Tome i njegovog nauka. Tako možda i najznačajniji suvremeni tekst Učiteljstva kojega nalazimo u Vjesniku o Tomi Akvinskom jest enciklika pape Lava XIII. Aeterni Patris koja se donosi u rujnu 1879. godine, dakle svega mjesec dana nakon njezine službene objave. Premda na latinskom, riječ je o enciklici kojom se Tomina „zlatna mudrost“, kako je opisuje papa Lav XIII., očituje u njegovom poštivanju i uvažavanju svetih učitelja čija je učenja Toma sabrao i okupio u jedno, rasporedio u divan red, te ga je velikim dodacima tako povećao, da se zasluženo i s pravom smatra jedinstvenom obranom i dikom Katoličke crkve. U predavanju je profesor pročitao više citata o Tominoj filozofiji objavljenih u Vjesniku.

Maria Dragomirović, Franjo Knežević, Borna Gall, Marija Jakopović, Jelena Živković

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Dva krštenja u Čepinu |

Katoličke vijesti

Krštenje petog djeteta obitelji Matasović

Katoličke vijesti

Svetkovina Tijelova u Osijeku: Potrebno je izaći i svjedočiti Božju ljubav objavljenu u Isusu Kristu |

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti