Svetkovina sv. Marije Bogorodice svečano je obilježena i ovog prvog dana nove 2025. godine u katedrali sv. Vida misnim slavljem koje je predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Na početku misnog slavlja, nadbiskup Uzinić podsjetio je vjernike na značaj mira u njihovim životima jer je ovaj dan ujedno i 58. Svjetski dan mira koji tematski nosi naziv “Otpusti nam duge naše, mir nam svoj daj“. “Ova godina Jubileja podsjeća nas na zajednički hod vjere prema miru koji papa Franjo posebno naglašava u svojoj Poruci za 58. Svjetski dan mira. U svijetu postoji puno nejednakosti, što je rezultat grijeha. Molimo stoga i u ovoj svetoj misi da se pokajemo i da nam se otpuste grijesi.”
U uvodu nadahnute propovijedi nadbiskup je poručio: “U ovoj svetkovini ispovijedamo prvu vjersku istinu o Blaženoj Djevici Mariji – da je ona Bogorodica. U drugom čitanju smo čuli iz poslanice Galaćanima da je Isus bio rođen od žene, od nje je primio fizičko tijelo, ali je bio i pravi Bog. Zato je Marija i Bogorodica.”
Oslonivši se na liturgijska čitanja, i poruku pape Franje za Svjetski dan mira, nadbiskup Uzinić se u propovijedi posebno sjetio onih koje je životna situacija ‘bacila na koljena’, koji su osuđeni zbog svojih pogrešaka, shrvani osudom drugih i ne vide više perspektivu za svoj život. “Takvi su bili pastiri o kojima smo čuli u evanđelju”, rekao je. “Bog koji je rođen od žene upravo takvima vraća nadu, mijenja perspektivu. Pastiri, koji su za Isusove suvremenike bili nesposobni biti dio Božjega spasenja, upoznaju Boga na nov način u betlehemskom djetetu Isusu. Bog se kroz povijest objavio na različite načine: u izabranom narodu, objavio se preko proroka, ali pravo razumijevanje Boga dogodilo se tek u Betlehemu i u betlehemskom djetetu. To je Bog koji nije silan i snažan da bi ga se bojali, nego je to Bog koji je nemoćan, koji nam se u potpunosti prepustio u ruke.”
“Kontekst je našeg kršćanskog razumijevanja Boga”, nastavio je, “da ga ne trebamo tražiti u moći i časti nego u poniznosti i malenosti. To nije Bog koji stoji daleko, nezainteresiran, nego je Bog koji je pokazao da mu je potreban naš interes za brata čovjeka, i koji nikoga ne odbija. Potrebno je da i u ovom Božiću susretnemo takvog Boga, Boga koji nije na strani velikih i snažnih, nego malenih, gladnih, potlačenih, Boga koji želi one koji su bačeni na koljena, i upravo ih takve želi spasiti.”
Osvrnuvši se dalje na drugi dio evanđelja, Uzinić je poručio da dijete koje je obrezano osmi dan dobiva ime Ješua, Isus, “Bog je onaj koji spašava”. Vezano za ono što Pavao govori u poslanici Galaćanima da se ‘on podložio zakonu, da bi nas, podložnike zakona oslobodio’, podsjetio je na riječi Pape Franje u Poruci za Svjetski dan mira o onima koji su upali u dužničku krizu. Papa upozorava da postoje oni koje neke vlade i financijske institucije bogatijih zemalja bezobzirno i beskrupulozno iskorištavaju, uništavajući prirodne resurse siromašnih zemalja kako bi zadovoljili zahtjeve vlastitog tržišta. Oslobođenje se treba dogoditi na globalnom planu. To je način na koji Isus može nastaviti biti ‘onaj koji spašava’. Papa u svojoj poruci daje konkretne savjete o tome što nam je kao kršćanima činiti. Kao prvo, poziva međunarodnu zajednicu na otpis vanjskog duga koji opterećuje nerazvijenije narode i na priznanje ekološkog duga. Drugo je poštivanje dostojanstva ljudskog bića od začeća do prirodne smrti kako bi se svaka osoba mogla osjetiti se voljenom i svoj život s nadom usmjeriti prema budućnosti. Kao konkretnu gestu, Papa nudi svim zemljama ukidanje smrtne kazne. Treće, da iskoristimo dio novca koji se koristi za naoružanje, za iskorjenjivanje gladi i poboljšanje obrazovnih aktivnosti u najsiromašnijim zemljama. “Pitanje je prihvaćamo li mi Isusovu poruku spasenja koja nije u snazi i moći, nego u malenosti i poniznosti. Pastiri su se od Isusa vratili radosni, pjevajući. Prihvatimo li mi ovu poruku, moći ćemo i mi od Isusa otići radosni”, zaključio je nadbiskup.
Na kraju propovijedi istaknuo je da nam Marija i njezin primjer govore kako Isusa prihvatiti. Ona isto nije razumijela, ali je prebirala u svom srcu, gledala je događaje, ljude i lice svoga Sina i shvaćala drugu Božju logiku molitve. “Papa nam poručuje u svojoj Poruci kako bi želio da nova 2025. godina bude godina u kojoj će rasti mir kakav raste u srcu koje je iskreno, spremno pruža ruku drugima, ne oklijeva se prepoznati dužnikom prema Bogu i stoga spremno opraštati dugove prema drugima, koje nadilazi tjeskobu za izgradnju boljeg svijeta. Srce koje razmišlja, razmatra i moli, to je Marijino srce. Marija jest Bogorodica, ali je i jedna od nas, naša sestra i primjer kako u Isusu prihvaćati sve druge, kako možemo promijeniti svoj pogled na Boga, Boga malenih i nemoćnih.” Nadbiskup je propovijed zaključio molitvom pape Franje iz Poruke za Svjetski dan mira: “Gospodine, otpusti nam duge naše kao što mi otpuštamo dužnicima našim. I u tom krugu opraštanja daj nam svoj mir, onaj mir koji samo ti možeš dati onome koji dopusti da mu se srce razoruža, onome koji s nadom želi otpustiti dugove svojoj braći i sestrama, onome koji bez straha priznaje da je tvoj dužnik, onome koji ne zatiskuje uši pred krikom najsiromašnijih.”
Na kraju misnog slavlja nadbiskup Mate Uzinić je u svoje ime i u ime Riječke nadbiskupije okupljenim vjernicima čestitao novu 2025. godinu.
Eva Marković
Objavljeno: 1. siječnja 2025.
