Bivši predsjednik Jimmy Carter preminuo je 29. prosinca u svom domu u Plainsu u Georgiji, objavila je njegova predsjednička knjižnica. Sa 100 godina, Carter, koji je bio u bolnici od veljače 2023., bio je najdugovječniji američki predsjednik.
Carter, koji je od 1977. do 1981. bio 39. američki predsjednik, bio je pobožni baptist, a vjera je igrala veliku ulogu u njegovu životu. Čak je i predavao u nedjeljnoj školi kad je bio u mirovini. Carter je također bio prvi američki predsjednik koji je ugostio papu u Bijeloj kući.
“Moj otac je bio heroj, ne samo meni nego i svima koji vjeruju u mir, ljudska prava i nesebičnu ljubav”, rekao je Chip Carter, sin bivšeg predsjednika, u izjavi objavljenoj putem Carter Centera. “Moja braća, sestra i ja podijelili smo ga s ostatkom svijeta kroz ova zajednička uvjerenja. Svijet je naša obitelj zbog načina na koji je okupio ljude i zahvaljujemo vam što poštujete uspomenu na njega nastavljajući živjeti ova zajednička uvjerenja .”
U priopćenju Centra Carter također se navodi da će se u Atlanti i Washingtonu održati javna obilježavanja u spomen na pokojnog predsjednika, nakon čega će uslijediti privatni pogreb u Plainsu. Više informacija bit će objavljeno u narednim danima, stoji u priopćenju.
Nadbiskup Timothy Broglio, predsjednik Američke konferencije katoličkih biskupa, rekao je u izjavi od 30. prosinca da američki biskupi također žale zbog Carterove smrti.
“Njegov cjeloživotni rad u ime mira među narodima nastavit će služiti kao inspiracija za svijet koji treba mirotvorce”, rekao je Broglio, koji nadzire američke nadbiskupije za vojne službe. “Molim za pokoj njegove duše i utjehu njegove obitelji.”
Nadbiskup Gregory Hartmayer iz Atlante rekao je u poruci sućuti obitelji Carter da su “predsjednik i gospođa Carter bili primjer kršćanske vjere”.
“Bilo da su putovali svijetom kako bi unaprijedili demokraciju i zagovarali ljudska prava, ili gradili kuće s Habitatom za čovječanstvo i podučavali u nedjeljnoj školi u Plainsu, Georgia, učinili su svijet boljim mjestom”, rekao je Hartmayer. “Među mnogim počastima koje je predsjednik Carter primio bile su Predsjednička medalja slobode 1999. i Nobelova nagrada za mir 2002. S Rosalynn uz sebe, uvijek je koristio te prilike da svojim primjerom podučava što (to) znači biti sluga -voditelj. Radom Centra Carter nastavit će nadahnjivati generacije koje dolaze.”
“Dok svijet oplakuje smrt neumornog zagovornika mira i pravde i nacije, vrlo cijenjenog vođe, obitelj Carter oplakuje smrt oca, djeda i pradjeda”, dodao je. “U ime svećenstva, posvećenih redovnika i vjernika laika Katoličke nadbiskupije Atlante, želim izraziti svoju iskrenu sućut i najdublju sućut djeci predsjednika Cartera, Jacku, Chipu, Jeffu i Amy, te njihovim obiteljima. Budite uvjereni da moje molitve, neka vam Gospodin podari svoj mir.”
Hartmayer je dodao da sam tijekom svoje prethodne uloge biskupa Savannaha u Georgiji “upoznao Carterove u Baptističkoj crkvi Maranatha u listopadu 2019.”.
“Predsjednik Carter pozvao me na svoj biblijski sat, a tog jutra lekcija je bila o ljubavi”, rekao je. „Postavio je pitanje: Što moramo činiti da bismo primili Božju ljubav? U odgovoru na pitanje među mladima bilo je puno oduševljenja. Na kraju je predsjednik rekao: ‘Ništa, jer Bog nas prvi voli’. Ostao sam na crkvenoj službi i osjećao sam se vrlo dobrodošlim kasnije tog dana, predsjednik i prva dama prisustvovali su misi koju sam slavio u lokalnoj katoličkoj župi.”
Vatikanski telegram objavljen 30. prosinca izražava sućut pape Franje. Reklo je da je papa podsjetio na Carterovu “čvrstu predanost, motiviranu dubokom kršćanskom vjerom, cilju pomirenja i mira među narodima, obrane ljudskih prava i dobrobiti siromašnih i onih u potrebi”.
Carteru je preminula njegova supruga, bivša prva dama Rosalynn Carter, koja je umrla 19. studenoga 2023. u 96. godini. Par je bio u braku više od 77 godina. Iza njega su ostala tri sina: John William (Jack), James Earl III (Chip), Donnel Jeffrey (Jeff); jedna kći, Amy Lynn; 11 unučadi; i 14 praunučadi.
Dana 18. veljače 2023. Carter Center objavio je da je nakon “niza kratkih boravaka u bolnici” Carter “odlučio preostalo vrijeme provesti kod kuće sa svojom obitelji i primiti hospicijsku njegu umjesto dodatne medicinske intervencije.”
“Ima punu podršku svoje obitelji i svog medicinskog tima”, stoji u priopćenju. “Obitelj Carter moli za privatnost tijekom ovog vremena i zahvalna je na brizi koju pokazuju njegovi brojni obožavatelji.”
Tijekom boravka u bolnici, Carter je mogao sudjelovati u nekim aktivnostima, uključujući prisustvovanje pogrebnim službama za svoju pokojnu suprugu.
James Earl Carter Jr. rođen je 1. listopada 1924. u Plainsu u Georgiji. Diplomirao je na Mornaričkoj akademiji SAD-a 1946. i iste godine oženio Rosalynn.
Kasnije se vratio u Plains, radio na uzgoju kikirikija i ušao u državnu politiku, postavši guverner Georgije prije nego što je 1976. godine osvojio demokratsku nominaciju za predsjednika. Služio je jedan mandat kao predsjednik.
Kao predsjednik, Carter se zalagao za vladu koja je “kompetentna i suosjećajna”, potaknuvši državnu službu i reforme zaštite okoliša.
Izgubio je kandidaturu za drugi mandat zbog rastućih potrošačkih troškova i vanjskopolitičkih neuspjeha, uključujući iransku talačku krizu 1979. Njegova vanjskopolitička postignuća uključivala su ugovore o Panamskom kanalu i sporazum između Egipta i Izraela poznat kao Camp David Accords, po njegovu službenu biografiju Povijesne udruge Bijele kuće.
Carter je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. U tadašnjem priopćenju, Nobelov odbor je rekao da je Carteru nagrada dodijeljena “za njegova desetljeća neumornog napora da pronađe miroljubiva rješenja za međunarodne sukobe, da unaprijedi demokraciju i ljudska prava, te da promiče gospodarski i društveni razvoj”.
Nakon što je postao predsjednik, Carter je predavao u nedjeljnoj školi u baptističkoj crkvi Maranatha u svom rodnom gradu.
U zajedničkoj izjavi od 29. prosinca, predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden rekli su: “Danas su Amerika i svijet izgubili izvanrednog vođu, državnika i humanitarca.”
“Više od šest desetljeća imali smo čast zvati Jimmyja Cartera dragim prijateljem”, rekli su Bidenovi. “No, ono što je izvanredno u vezi s Jimmyjem Carterom jest da su ga milijuni ljudi diljem Amerike i svijeta koji ga nikad nisu upoznali također smatrali dragim prijateljem. Sa svojim suosjećanjem i moralnom jasnoćom, radio je na iskorjenjivanju bolesti, stvaranju mira , promicati građanska prava i ljudska prava, promicati slobodne i poštene izbore, udomiti beskućnike i uvijek se zalagati za najmanje među nama. On je spasio, podigao i promijenio živote ljudi diljem svijeta.”
Bidenovi su također rekli da je “ljubav koju dijele Jimmy i Rosalynn Carter definicija partnerstva, a njihovo skromno vodstvo je definicija patriotizma. Oboje će nam jako nedostajati, ali neka nas utješi znajući da su ponovno ujedinjeni i da će zauvijek ostati u našem srca.”
“Šaljemo zahvalnost cijeloj obitelji Carter što ih je podijelila s Amerikom i svijetom. Za njihovo osoblje – od najranijih dana do posljednjih – ne sumnjamo da ćete nastaviti činiti dobra djela koja nastavljaju nasljeđe”, nastavili su. “I svim mladim ljudima u ovoj naciji i svima koji traže što znači živjeti životom sa svrhom i smislom – dobrim životom – proučavajte Jimmyja Cartera, čovjeka principa, vjere i poniznosti. On je pokazao da mi smo (a) velika nacija jer smo dobar narod — pristojan i častan, hrabar i suosjećajan, skroman i jak.”
Bijela kuća je rekla da je Biden zakazao službeni državni sprovod koji će se održati u Washingtonu za Cartera 9. siječnja, s nacionalnim danom žalosti istog dana. Naredio je da se američke zastave vijore na pola koplja 30 dana od datuma njegove smrti.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump rekao je u izjavi: “Oni od nas koji smo imali sreću služiti kao predsjednik shvaćamo da je ovo vrlo ekskluzivan klub i samo se mi možemo povezati s ogromnom odgovornošću vođenja najveće nacije u povijesti.”
“Izazovi s kojima se Jimmy suočio kao predsjednik došli su u ključnom trenutku za našu zemlju i on je učinio sve što je u njegovoj moći da poboljša živote svih Amerikanaca. Zbog toga mu svi dugujemo zahvalnost”, rekao je Trump. “Melania i ja toplo mislimo na obitelj Carter i njihove voljene u ovom teškom trenutku. Pozivamo sve da ih čuvaju u svojim srcima i molitvama.”
Carterovi su također bili zagovornici Habitat for Humanity, gradeći pristupačne stanove kao volonteri na gradilištu. Jonathan Reckford, izvršni direktor Habitat for Humanity International, rekao je u izjavi: “Duboko smo ožalošćeni zbog smrti predsjednika Cartera i naše molitve su s obitelji Carter.”
“Predsjednik i gospođa Carter počeli su volontirati s Habitatom za čovječanstvo u blizini svoje kuće u jugozapadnoj Georgiji prije više od 40 godina i ubrzo su skrenuli pozornost svijeta na potrebu za pristojnim i pristupačnim smještajem”, rekao je Reckford. “Zahvalni smo za nevjerojatan utjecaj koji su Carterovi imali na Habitat i na obitelji koje su imale koristi od njihovog sjajnog primjera. Carterovi su Habitat za čovječanstvo postavili na kartu, a njihova ostavština živi u svakoj obitelji kojoj služimo diljem svijeta. “
Carter je također imao zapažene razmjene s katoličkim vođama tijekom svog predsjedničkog mandata. U telegramu čestitki Carteru nakon njegovog izbora u studenom 1976., sveti Pavao VI. izrazio mu je “srdačne čestitke”. Papa je rekao da će se moliti da Carter povede američki narod “putem autentičnog napretka, istinskog mira i bratske brige, uz slobodu i pravdu za sve”.
Na Carterovoj inauguraciji sudjelovali su vjerski vođe iz više tradicija, uključujući i blagoslov koji je dao tadašnji nadbiskup John Roach od St. Paula i Minneapolisa.
Za vrijeme svoje administracije Carter je 6. listopada 1979. ugostio svetog Ivana Pavla II u Bijeloj kući, dok je ovaj bio na svom prvom papinskom putovanju u Sjedinjene Države, čime je postao prvi papa koji je ikada posjetio Bijelu kuću.
Tijekom obraćanja zahvaljujući papi na njegovu posjetu, Carter je rekao: “Kao ljudska bića koja se zalažu za pravdu u sadašnjosti — i zajedno teže zajedničkoj budućnosti mira i ljubavi — nemojmo čekati tako dugo za sebe i vas da se ponovno sretnemo .dobro došao u našu zemlju, naš novi prijatelju.” Papa je uzvratio zagrljajem predsjednika.
Osvrćući se na sastanak u Bijeloj kući između tadašnjeg predsjednika i pape, Hartmayer je rekao: “Njihovo uzajamno poštovanje i privrženost nastavili su se tijekom godina dok su obojica zagovarali mir i ljudska prava.”
Carter je kasnije posjetio svetog Ivana Pavla u Vatikanu 24. lipnja 1980. Tijekom svog posjeta Italiji, Carter je također posjetio venecijanski samostan na molitve i doručak.
Htio je znati sve, rekao je vlč. Gilíes Zaramella, opat, kasnije je rekao novinskoj službi. – Pitao je za sve slike, za zgrade, razgovarao je sa svakim od nas pojedinačno i pitao što radimo.
