Izvan praktičnog: Vrijednost “beskorisnog” znanja
Kršćanski život

Izvan praktičnog: Vrijednost “beskorisnog” znanja

Većinu ljudi privlači jasna svrha i primjena u svemu što rade. Pa ipak, postoji moć u “beskorisnom” znanju.

“Za što ću ovo koristiti?” To je pitanje koje uvijek dobijem od barem nekoliko studenata, godinu za godinom, dok završavaju na mom obveznom razred filozofije. Moj odgovor je uvijek isti: “Za ništa. Ili sve. Tko zna. Na tebi je.” Doduše, to nije sasvim zadovoljavajući odgovor. Većinu ljudi privlači jasna svrha i primjena u svemu što rade.

Još, postoji moć u “beskorisnom” znanju (a posebno u filozofiji) koja može obogatiti naše živote na neslućene načine. Evanđelje po Mateju nas podsjeća: “Jer što koristi čovjeku ako zadobije sav svijet, a duši svojoj naudi?” (Matej 16:26) Prava sreća nije samo stjecanje stvari ili postizanje svjetovnog uspjeha.

Zašto trošiti vrijeme na “beskorisne” poslove?

Filozofija, na koju se često gleda kao na nepraktičnu potragu, nudi nam mogućnost razmatranja dubljih pitanja o smislu, postojanju i dobrom životu. Pomaže nam vidjeti svijet ne samo kroz utilitarističku leću, već i s osjećajem čuđenja i zahvalnosti za ljepotu i složenost stvaranja — i za dubinu ljudskog duha.

Na više načina, ispravan filozofski stav odražava strahopoštovanje s kojim Psalmi opisuju Božje djelo (Psalam 19,1).

Uzmite u obzir nebrojene sate koje su sveci i znanstvenici posvetili teologiji, što je naizgled “beskorisna” potraga u očima nekih. Ipak, njihovo neumorno istraživanje otajstava vjere dovelo nas je ne samo bliže razumijevanju Božje ljubavi i prirode, već i samim načinima na koje funkcionira naš vlastiti um. To uopće nije malo postignuće.

Cvjetovi anemona (ili poljski ljiljani)
Cvjetovi anemona (ili poljski ljiljani)

Kreatori Wirestocka | Shutterstock

Ljiljani u polju

Razmotrimo primjer poljskih ljiljana, Isus nam govori: “Oni se ne trude niti predu; ali kažem vam, ni Salomon se u svoj svojoj slavi nije obukao kao jedan od njih” (Matej 6,28-29). Ovo jednostavno cvijeće, lišen svake praktične svrhesvjedočanstvo su inherentne ljepote koja se nalazi u samom postojanju.

Filozofija nam omogućuje da cijenimo takvu ljepotu, ne samo u prirodi, već iu složenosti ljudske misli, etičkim dilemama i golemosti svemira. Filozofija nije radna vještina, već leća kroz koju možemo pristupiti velikom životnom pitanjus i cijeniti svijet oko nas s dubljim razumijevanjem. To je potraga za znanjem radi njega samog, odraz naše inherentne ljudske znatiželje i želje za razumijevanjem.

Poput glazbenog ili umjetničkog dara, naizgled beskorisne stvari obogaćuju našu dušu i proširuju naše perspektive.

Prednosti filozofskog temelja

Dok se snalazimo u složenostima života, jaki filozofski temelji osposobljavaju nas da se uhvatimo u koštac s moralnim izazovima, potičući razlučivanje i pomažući nam da živimo u skladu s evanđeoskim vrijednostima. Uči nas pronaći radost ne samo u stvariveć u potrazi za mudrošću, vrlinom i strahopoštovanjem.

Ukratko, prihvaćanjem “beskorisnog” bavljenja filozofijom ili bilo kojom drugom naizgled nepraktičnom aktivnošću, možemo njegovati bogatiji način postojanja – onaj koji je u skladu s porukom Evanđelja da se najprije traži Kraljevstvo Božje (Matej 6,33).

TOMA AKVINSKI
STAZA-KOŠARICE-COUREUR-SPORT-ATHLETISME-shutterstock

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kako je pisanje duhovne autobiografije otkrilo moj put kući

Katoličke vijesti

Pobožni car Ferdinand II. utemeljitelj riječkog školstva » Tekstovi

Katoličke vijesti

POVIJEST I POVIJESNOST ISUSA KRISTA, II. dio » Tekstovi

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti