GOVORI PREDSTAVNIKA VJERSKIH ZAJEDNICA POVODOM 325 GODINA KARLOVAČKOG MIRA
Srijemska biskupija

GOVORI PREDSTAVNIKA VJERSKIH ZAJEDNICA POVODOM 325 GODINA KARLOVAČKOG MIRA

25. rujan 2024.

Povodom obilježavanja obljetnica sklapanja karlovačkog mirovnog sporazuma poruke mira uputili su predstavnici Islamske zajednice, Slovačke Evangeličke Crkve a.v., te Srpske Pravoslavne Crkve. Sadržaj njihovih obraćanja donosimo u nastavku redosljedom kojim su govorili.

Govor islamskog predstavnika Ertuğrula Coşkuna

Svijet je pogođen bolestima neznanja, razdora i nepravde. Ovako podijeljen i ranjen svijet mogu

spasiti samo oni koji podržavaju mir, spokoj i pravdu.

Potreban nam je način za približavanje naša srca i duše jedni drugima. Trebalo bi iscijeliti slomljena srca, izliječiti ranjene duše, kloniti se zavisti, mržnje i neprijateljstva, i izgrađivati mostove ljubavi, milosti, mira, spokoja i bratstva među nama.

Svijet u kojem zajedno živimo i sva stvorenja povjereni su nama, i mi smo povjereni jedni drugima. Nažalost, nismo uspjeli pobrinuti se za ono što nam je povjereno. Zemlja je postala dom za siročad, a svijet mjesto potlačenih.

Kao čuvari ovih povjerenja, trebamo zaštititi potlačene, siromašne, siročad i one koji su bez ikoga. Trebala bi nam zaštita prava i pravde djece, žena, starijih i svih obespravljenih biti prioritetni zadatak. Moramo povećati svoju odlučnost i trud u službi boljitka čovječanstva.

Naš zajednički dom, svijet, moramo spasti od ratova, okupacija, masakara i gladi, kako ne bi postao ruševina puna patnje miliuna ljudi.

Milost svih svijetova, naš poslanik Muhamed (s.a.v.s), kaže: “Bože, sklanjamo se pod tvoju zaštitu od tlačenja i da budemo tlačeni.” Mi se također molimo Gospodaru da prestane krvoproliće nevinih i potlačenih gdje god se nalazili u svijetu, a osobito u Palestini, Gazi, i da im lica ponovno zasjaju osmjehom što prije.

Naša najveća želja je da srpsko-turski odnosi, koji datiraju stoljećima unazad, budu zauvijek održavani u duhu uzajamne ljubavi, poštovanja, mira, povjerenja i pravde, kao što je to slučaj i danas.

Allah Uzvišeni kaže: “O ljudi! Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznavali. Najplemenitiji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji.” (Hudžurat, 13). U skladu s ovim Božjim naređenjem, možemo živjeti u duhu bratstva, dijeleći  međusobno naše običaje, tradicije i posebne vrijednosti.

Poslanik Muhamed (s.a.v.s) je rekao: “O ljudi, znajte da je vaš Gospodar jedan, i vaš otac je jedan. Svi ste vi potomci Adema, a Adem je stvoren od zemlje. Arapin nema prednost nad nearapinom, niti nearapin nad Arapinom; niti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem. Prednost je samo u bogobojaznosti.” Iz ove univerzalne poruke možemo mnogo naučiti.

Sve vas pozdravljam sa ljubavlju i poštovanjem.

Obraćanje Jaroslava Javornika, biskup Slovačke evangeličke a.v. crkve u Srbiji

Priča o Abrahamu kao mirotvorcu iz Postanka 13 predstavlja ključnu točku za razumijevanje poimanja mirotvorstva. U sukobu između Abrahama i njegova nećaka Lota, koji je nastao zbog ograničenih resursa na teritoriju koji su dijelili, umjesto da inzistira na svom pravu kao stariji i društveno dominantniji član obitelji, Abraham demonstrira izvanrednu skromnost i velikodušnost, nudeći Lotu da prvi izabere zemlju.

Abrahamova intervencija u sukobu pokazuje njegovo moralno liderstvo i odražava etički model koji je osnova za kršćansku etiku odgovornosti. Umjesto da reagira kroz asertivnost ili nametanje svoje volje, on prepoznaje vrijednost mira i zajedničkog dobra iznad osobnog interesa.

U tom smislu, njegovo ponašanje se može smatrati arhetipskim u svjetlu Kristovog učenja, posebno Isusovo blaženstvo mirotvorcima u Govoru na Gori: „Blago mirotvorcima, jer će se sinovima Božjim zvati“ (Mt 5,9). Ovaj biblijski tekst nas sve poziva na traženje aktivnog pomirenja i na izgradnju mira da nam bude primarni cilj, čak i kada to uključuje osobne žrtve.

Abrahamov primjer može se protumačiti kao model za izgradnju međusobnog poštivanja i suradnje između različitih kršćanskih zajednica kao i svih ludi svijeta.  Abraham ne inzistira na svojim pravima, već postavlja zajednički mir iznad osobnih interesa.

Abrahamov postupak u ovoj priči predstavlja paradigmatski primjer mirotvorstva, koje zahtijeva proaktivno rješavanje konflikata.

U svjetlu suvremene teologije, ovo mirotvorstvo ne podrazumijeva samo odsustvo nasilja, već uključuje konstruktivno djelovanje u smjeru izgradnje zajednice.

Kao što Abraham nije pasivno čekao da se sukob riješi, već je ponudio rješenje kroz nesebičan čin, tako se i svi mirotvorci pozivaju djelovati u svijetu kao nosioci mira.

Ovaj koncept aktivnog mirotvorstva uključuje duhovnu povezanost s Bogom. Štoviše, Abrahamova spremnost na odricanje osobnoga prava može se promatrati kao izraz teološke etike vrlina, u kojoj se vrline poput skromnosti, milosrđa i velikodušnosti stavljaju iznad prava i zakona.

 U kršćanskoj tradiciji, vrline ne služe samo kao moralni ideali, već su osnova za ostvarenje duhovnog života, jer one odražavaju prirodu samoga Boga.

Abrahamova odluka ustupiti prvi izbor Lotu jasno pokazuje da je u korijenu  svima nama i svoj Abrahamovoj djeci morala stav ljubavi prema bližnjemu, koji nadilazi obične pravne ili društvene norme. Ova ljubav prema bližnjemu osnova je i za sveukupni cilj, koji teži k prepoznavanju zajedničkih vrijednosti i temeljne istine u Kristu, unatoč razlikama.

Abraham je postigao mir ne inzistirajući na pravu, već kroz čin nesebičnog davanja. Ova priča može se interpretirati u svjetlu riječi proroka Miheja: „Pokazano ti je, čovječe, što je dobro: samo da činiš pravdu, da voliš milosrđe i da hodiš smjerno s Bogom svojim“(Mih 6,8). Abrahamov čin je stoga izraz te pravednosti koja je usmjerena na zajedničko dobro, a ne na egoističnu satisfakciju.

Abrahamova intervencija u sukobu s Lotom u Postanku 13 nije samo priča o obiteljskom mirenju, već nosi duboke teološke i etičke poruke relevantne za kršćansku zajednicu danas. Ona podsjeća na središnje vrijednosti današnjeg mirotvorstva, uključujući samopožrtvovanje, ljubav prema bližnjemu i aktivno djelovanje u korist mira. Kao takva, ona ostaje za sve nas primjer koji teži k prevladavanju podjela i izgradnji  tolerancije i jedinstva u Kristu i cjelokupnog mira u svijetu.

Govor Njegovog Preosveštenstva Mitropolita sremskog Gospodina Vasilija

Uskrsnuvši, Gospodin je Svete apostole prvi put pozdravio riječima: Mir vam! (Lk 24, 36; Jn 20, 19–21). Ovaj pozdrav Pobjednika nad adom, koji je ujedno bio i blagoslov i pouka, obvezao je nas kršćane da, strpljivo i s ljubavlju, izgradimo mir s bližnjima i Bogom, što predstavlja jedini način da zadobijemo i mi mir sa samim sobom.

Činjenica da živimo u tako burnom i opasnom povijesnom vremenu, dodatno bi nas sve trebalo potaknuti da se podsjetimo putokaznih riječi našeg Uskrslog Gospodina, a posebno blagoslova kojim je On darovao svoje učenike i preko njih, pokoljenja potonjih apostolskih nasljednika, sve do nas, djece 21. stoljeća.

Prije 325 godina, u ovom malom, ali poviješću bogatom gradu, okupili su se predstavnici tadašnjih moćnih i silnih država pregovarati o kraju strašnog i dugog rata, pokrenutog osmanskim pohodom na Beč, s namjerom pokoriti cijelu Europa. Unatoč općem krvoproliću i raspaljenoj mržnji, za koju je izgledalo da se u svojoj nepomirljivosti ne može nadići, na ovom malom brdu, suočeni s beznađem produženog uzajamnog satiranja, ipak 1699. godine, sastali su se predstavnici Svete lige, koju su sačinjavali Habzburška Monarhija i Rusko Carstvo, Papinska Država, Venecija i Poljska, s jedne strane i Osmanskog Carstva, s druge.

Svi ovi uglednici, koji su u ime svojih država uporno pregovarali tijekom 72 dana, bili su rukovođeni čovjeku prirođenom mirotvornom težnjom, nasušnom potrebom za mirom, oličenom maslinovom grančicom u kljunu golubice. Naši preci bili su sudionici ovih događaja, a dalekosežne posljedice velikog Karlovačkog mira osjetili su direktno i Srbi, koji su na velikodušan poziv cara Leopolda, pod svojim patrijarhom Arsenijem III. Čarnojevićem, povlačeći se pred zajedničkim neprijateljem, na ovim prostorima pronašli trajno utočište i novi dom.

Željeli bismo da se sjećanje na ovdje očitovanu, Bogom nadahnutu mudrost naših predaka ne iscrpi u prigodnom memorijalnom ritualu, već da zauvijek služi kao nadahnuće u težnjama za mirom. Karlovački mir nosi višestruku i snažnu simboliku i metaforičku poruku i pouku, aktualnu za sva vremena i sadrži u sebi dva velika upozorenja i znamenja.

Prije svega, da bi se danas uspješno suprotstavili izazovima koji, još perfidnije nego u 17. stoljeću, prijete kršćanstvu u odlučnom pronošenju svoje vjere, kršćani moraju biti jedinstveni, uz iskreno poštivanje razumijevanje drugih religijskih tradicija i kultura. Da tada nisu bili, kapela Gospe od mira nikada u Srijemskim Karlovcima ne bi bila podignuta, a vjerojatno i nas, koji smo danas bratski okupljeni, ovdje ne bi bilo. Podjele među kršćanima ne nose sveopći mir, na koji nas Pobjednik nad smrću poziva. Zatim, poznato je da je Karlovački mir prvi put u povijesti ispregovaran i potpisan oko okruglog stola, što je od tada postala diplomatska praksa. Ne dozvolimo sebi povratak na uglaste stolove, gdje neko sjedi na pročelju, a neko u dnu.

Nadamo se da će nam uvijek blizu srca biti spasonosna pouka našeg Gospodina da su blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji zvati (Mt 5, 9). Nije li kršćanski da svatko od nas učini najveći mogući napor da svojima bližnjima stvori izglede za osobni mir? Takvim pristupom nedvosmisleno ćemo posvjedočiti da je Carstvo Nebesko naš željeni horizont. Drugim riječima, kako je govorio blaženopočivši Patrijarh srpski Pavle, učinimo ono što je do nas i uzdajmo se u Boga, a povijest nas uči da zla vremena uvijek imaju svoj kraj i ograničeno, premda za ljude predugo trajanje.

Želimo svima Vama, kao i samima sebi, da u punoj mjeri, nesmetano uživamo u tom dragocjenom daru Gospodina našeg Isusa Krista i uvjeravamo vas da Mu se uvijek, težeći punoj kršćanskoj sabornosti, usrdno molimo da okonča stradanja i ugasi ratna žarišta, koja širom naše planete uzrokuju užasne patnje milijuna smrtnika. 

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

CRKVENI GOD U SRIJEMSKOJ KAMENICI

Katoličke vijesti

POLNOĆKA I BOŽIĆNA MISA U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

Katoličke vijesti

YOUR JOB

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti