DRC: Opasnost od normalizacije humanitarne katastrofe – Vatican News
Svijet

DRC: Opasnost od normalizacije humanitarne katastrofe – Vatican News

Demokratsku Republiku Kongo desetljećima razaraju unutarnji sukobi. Dok svijet usmjerava svoj pogled negdje drugdje, Victor Setibo, državni direktor JRS-a, podsjeća nas da se sukobi nikada ne bi trebali normalizirati i da se tamo gdje ljudi pate ne bismo trebali umoriti od pomaganja, borbe za mir i nade za bolju budućnost.

Autor: Francesca Merlo

Demokratska Republika Kongo (DRC) pati od humanitarne krize više od 30 godina.

S više od sedam milijuna interno raseljenih osoba (IDP), uglavnom u istočnim pokrajinama Sjeverni Kivu, Južni Kivu i Ituri, zemlja se neumorno bori za mir, stabilnost i osnovna ljudska prava.

Kao što to često biva u dugotrajnim sukobima, oči Zapada se umore i gledaju drugdje.

Distanca međunarodne zajednice

Govoreći o situaciji, Victor Setibodržavni ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u DRC-u, priznao je da je “na neki način, da, DRC zaboravljen od strane međunarodne zajednice. Ovo je vrlo dugotrajan sukob i ljudi kao da su se navikli na to kao da je to normalno.” Ali nema ničeg normalnog u dubini patnje naroda DR Konga.

U intervjuu za Vatican News, Setibo je opisao sumornu stvarnost za 7 milijuna interno raseljenih osoba, koji “žive u kampovima s improviziranim skloništima i nemaju osnovne potrepštine poput čiste vode, hrane i pristupa obrazovanju”.

Pogled iz zraka na kamp za interno raseljene osobe Rusayo, dom desecima tisuća ljudi raseljenih zbog sukoba. Kamp se nalazi u podnožju aktivnog vulkana Nyiragongo, na periferiji Gome

Pogled iz zraka na kamp za interno raseljene osobe Rusayo, dom desecima tisuća ljudi raseljenih zbog sukoba. Kamp se nalazi u podnožju aktivnog vulkana Nyiragongo, na periferiji Gome

Sa sjedištem u Gomi, Setibo je iz prve ruke svjedočio krizi i svemu što ona podrazumijeva. “Ovdje je situacija izazovna i takva je zadnjih 30 godina”, rekao je. “Suočavamo se s dugotrajnom humanitarnom krizom i iako mnogi akteri pokušavaju pomoći, potrebe su ogromne i daleko nadmašuju pruženu podršku.”

Podrška građanima DRC-a

Na osnovnoj razini, objašnjava Setibo, organizacije poput JRS-a neumorno rade kako bi pružile spas onima koji su pogođeni nasiljem. JRS se fokusira na pružanje podrške interno raseljenim osobama stvaranjem hitnih prostora za učenje za djecu, razvojem programa za zaštitu djece i postavljanjem prostora prilagođenih djeci gdje se djeca mogu sigurno igrati i dobiti psihološku podršku.

“Također smo usredotočeni na programe pomirenja kako bismo pomogli u ponovnoj izgradnji odnosa i njegovanju zajednice”, dodao je.

Koliko god se trudili, izazovi se čine neodoljivima. Humanitarne agencije bore se da podrže ljude.

“Pomoć u hrani, na primjer, ne pokriva njihove potrebe, a medicinska skrb je također nedostatna”, rekao je Setibo. “Nedostaje im ni mentalno zdravlje ni psihološka podrška.”

Sklonište za raseljene, uništeno bombama 3. svibnja 2024

Sklonište za raseljene, uništeno bombama 3. svibnja 2024

Trauma koju ljudi u DRC-u doživljavaju beskrajna je, rekao je, i “kao i obično, žene i djeca su ti koji snose najveći teret svega toga.”

Jedan od najozbiljnijih problema s kojima se ove zajednice suočavaju je prevalencija seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja (SGBV), koje je postalo strašna posljedica raseljavanja i prepunih kampova.

Traženje pravde nakon nasilja

“Stvarnost seksualnog nasilja povezanog sa sukobom je užasna”, rekao je Setibo. “U ovim regijama kojima se ne upravlja pravda je nedostižna. Mnoge žrtve imaju malo vjere u pravni sustav, i to s dobrim razlogom; pravosuđe je ovdje slabo, a prijavljivanje zločina često dovodi do daljnje viktimizacije.”

Stigmatizacija koja okružuje takve zločine često otuđuje žrtve od obitelji i zajednica, a pravosudni sustav nije od pomoći. “Žrtve mogu postati još više izložene odlaskom na sud, što ih obeshrabruje da traže pravdu.”

U međuvremenu, naoružane skupine, koje imaju značajnu moć u ovim regijama, nisu nikome odgovorne, što za žrtve čini još opasnijim da progovore.

Setibo objašnjava da je JRS preuzeo aktivnu ulogu u odgovoru na slučajeve SGBV-a olakšavajući medicinske preporuke i pružajući psihosocijalnu podršku, dok je također radio na strategijama prevencije unutar ovih ranjivih zajednica.

Victor Setibo obraća se simpoziju JRS-a i Britanskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici o seksualnom nasilju povezanom sa sukobom, 6. studenog 2024.

Victor Setibo obraća se simpoziju JRS-a i Britanskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici o seksualnom nasilju povezanom sa sukobom, 6. studenog 2024.

“Dalje ruke od DRC-a”

Nemoguće je gledati u budućnost bez razmišljanja o prošlosti. Setibo je istaknuo dugotrajno naslijeđe kolonijalizma u DR Kongu. Napomenuo je da iako je DRC stekao političku neovisnost prije nekoliko desetljeća, njegova ekonomska ovisnost o stranim državama i korporacijama ostaje.

“Ova ekonomska ovisnost, nasljeđe kolonijalizma”, rekao je, “potkopava sposobnost zemlje da samostalno upravlja svojim resursima i izgradi stabilnu budućnost.”

Opći pogled na zanatske rudare koji rade u zanatskom rudniku Shabara New Kolwezi, DRC

Opći pogled na zanatske rudare koji rade u zanatskom rudniku Shabara New Kolwezi, DRC

Bogata mineralima, zemlja je privukla međunarodne interese koji često zanemaruju dobrobit njezinog naroda. “Resursi DRC-a su blagoslov, ali su također bili i prokletstvo”, rekao je Setibo, prije nego što je podsjetio na riječi pape Franje tijekom njegova posjeta Kinshasi 2022. kada je rekao: “Dalje ruke od DRC-a, dalje od Afrike. Prestanite gušiti Afriku; to nije rudnik koji se iskorištava«.

Nada je nužna

Unatoč užasnoj stvarnosti, Setibo inzistira da postoji razlog za nadu. “Da”, kaže, “ne možemo gubiti nadu”.

“Naš rad na terenu je održati nadu živom, živjeti i raditi s ljudima, pomažući im da zamisle bolju budućnost.” Za Setiba nada nije luksuz, već nužnost, a sve što JRS radi na tom području korak je bliže izgradnji promjene.

Trajna promjena, zaključuje Setibo, zahtijeva uključenost svih: političkih vođa, međunarodne zajednice i lokalnog stanovništva, koje svoju situaciju razumije bolje od ikoga.

“Pogođeni ljudi žele samo mir. Žele se vratiti kući, baviti se poljoprivredom i slati djecu u školu”, rekao je. Ovo je, zaključio je, mir kojemu se ljudi nadaju: povratak svojim svakodnevnim životima, stabilnosti i sigurnosti koji su za neke tako normalni, a koji su za ljude u DRC-u tako dugo izgubljeni. Ali da bi se ovaj život ponovno izgradio, “pomozite”, i iznad svega, zapamtite, “nemojte normalizirati krizu u DRC-u.”

Čovjek drži plakat na kojem piše, na talijanskom,

Čovjek drži plakat s natpisom na talijanskom “Papa Franjo, želimo mir u DR Kongu” tijekom posjeta pape Franje toj zemlji 2023.

Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Svećenik podnio ostavku na mjesto u Papinskim misijskim društvima SAD-a nakon što je potkrijepljena tvrdnja o nedoličnom ponašanju ‘s odraslom osobom’

Katoličke vijesti

Vijesti s Orijenta – 10. svibnja 2024. – Vatikanske vijesti

Katoličke vijesti

Kanadska redovnica majka Marie-Léonie Paradis odobrena je za kanonizaciju

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti