Broj sukoba oko kopnenih, vodenih ili šumskih teritorija porastao je u Brazilu 2023., dosegnuvši 2 203 slučaja i utječući na više od 950 000 ljudi, prema Zemaljskom pastoralnom povjerenstvu Biskupske konferencije.
To su bile najveće brojke u povijesti izvješća koje svake godine od 1985. izrađuje komisija, poznata pod portugalskom akronimom CPT. Povjerenstvo je 2022. godine identificiralo 2050 sukoba u kojima je bilo pogođeno 923 000 ljudi.
U južnoameričkoj zemlji većina je zemljišta do kraja 19. stoljeća bila u vlasništvu Brazilskog carstva. S republikom (proglašenom 1889.), golema područja postala su javna zemljišta, obično neformalno nastanjena od strane seljaka, domorodačkih skupina i drugih tradicionalnih naroda.
Zemlja nije uspjela promovirati sveobuhvatni program zemljišne reforme, a mnoga su javna područja završila tako što su ih ukrali veliki zemljoposjednici koji su izradili lažne isprave i tvrdili da su vlasnici.
Takvi otimači zemlje poznati su na portugalskom kao “grileiros”, riječ koja dolazi od “grilo”, što znači cvrčak. U kutiju s lažnom ispravom stavljali su cvrčka kako bi izgledao starije, s mrljama i tragovima koje bi cvrčak ostavio na dokumentu dok bi nekoliko dana stajao u kutiji. Grileirosi su često nasilno protjerivali izvorne stanovnike takvih zemalja.
Tradicionalne zajednice i mali uzgajivači borili su se za svoje teritorije tijekom proteklih desetljeća, pronalazeći potporu u ustavu proglašenom 1988. Dokument je određivao da se svim domorodačkim narodima treba službeno dodijeliti njihova zemlja u roku od pet godina — nešto što nije učinjeno — i uspostavio nekoliko pravila za vladin program zemljišne reforme.
S neuspjehom kasnijih uprava da služe tim zajednicama, sporovi oko zemlje, vode i šuma su rasli sve više i više tijekom godina. Tijekom administracije bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara (2019.-2022.), takvi su se problemi uvelike pojačali njegovom podrškom grileirima i drugim osvajačima zemlje te njegovom odlukom da ne dodijeli zemlju tradicionalnim narodima i radnicima bez zemlje.
Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je tijekom predsjedničke kampanje 2022. da će osigurati prava autohtonih naroda i podržati radnike bez zemlje. Ali prva godina njegova mandata bila je razočaravajuća za mnoge, uključujući i agente CPT-a.
Broj smrtnih slučajeva koji su se dogodili 2023. godine kao posljedica zemljišnih sporova — 31 — smanjio se u odnosu na 2022., kada je ubijeno 47 osoba. Ukupni sporni teritorij u Brazilu pao je za 26,8% između 2022. i 2023. i sada odgovara oko 134.000 hektara. Ali sve ostale brojke bile su negativne.
“Sadašnja administracija bila je otvorena za dijalog s nama i poduzela je važne mjere, poput uklanjanja mnogih osvajača s teritorija Yanomamija prošle godine. Ali to nije dovoljno, nije ono što smo očekivali”, rekao je Ronilson Costa, jedan od koordinatora CPT-a. OSV vijesti.
Autohtono stanovništvo je na vrhu popisa ljudi koji su žrtve nasilja vezanog uz zemljišne sporove, navodi se u izvješću. Yanomami su najveće relativno izolirano pleme u Južnoj Americi. Žive u prašumama i planinama sjevernog Brazila i južne Venezuele.
Costa je rekao da grileirosi nastavljaju krasti javna zemljišta, a vlada ne djeluje. U isto vrijeme, Lulina administracija je ekonomskim poticajima i političkom moći nagrađivala agrobiznis, posebno onaj segment koji proizvodi i izvozi robu, na štetu malih uzgajivača i tradicionalnih zajednica.
“To su skupine koje proizvode hranu za brazilski narod i koje štite bioraznolikost zemlje”, rekao je Costa.
Mnogi guverneri država i članovi Kongresa povezani su s velikim zemljoposjednicima i agrobiznisom, dodao je.
“Sukobi će se nastaviti pojavljivati dok se ta situacija nastavlja”, rekao je Costa.
Misionar laik Luis Ventura rođen u Španjolskoj, izvršni tajnik Misionarskog vijeća domorodačkog stanovništva Brazilske biskupske konferencije, rekao je za OSV News da trenutna uprava nije dodijelila zemlju domorodačkim narodima s potrebnom hitnošću, nešto što je pojačalo uznemiravanje i prijetnje koje trpe. Od 2023. samo su dva teritorija razgraničena među desecima slučajeva koji čekaju Lulinu odluku.
“Pokret pod nazivom Zero Invasion, koji su formirali grileirosi, veliki farmeri, pa čak i policajci, prijeti i napada nekoliko domorodačkih zajednica koje se bore za svoju zemlju. To je rezultat nedjelovanja vlade”, rekao je Ventura.
Prijetnje smrću, agresije i napadi na kuće članova ciljanih zajednica stalni su u Brazilu. U 2023. najmanje 172 osobe su bile napadnute, a 218 je primilo prijetnje smrću. Broj incidenata koji uključuju uništavanje kuća dosegnuo je 2.741 slučaj.
Lincoln Fernandes de Lima, koji vodi udrugu sakupljača guma i brazilskih oraha u amazonskoj državi Rondônia, suočio se s mnogim takvim problemima.
On je dio skupine tradicionalnih okupatora područja prašume koje je postalo prirodni rezervat 1996. Otprilike 50 obitelji tada je bilo dopušteno da ostanu na teritoriju i nastave raditi s ekstrakcijom lateksa i orašastih plodova.
“Ali tijekom godina grileirosi su počeli napadati i devastirati velika područja. Vlada nikada nije djelovala protiv njih”, rekao je za OSV News.
Danas još uvijek postoji samo 10% izvorne prašume. Ostatak je postao obradivo zemljište.
Farmeri bi slali ubojice da teroriziraju prvobitne okupatore, spaljuju im kuće i ubijaju one koji se opiru prisilnom iseljavanju. De Lima je morao napustiti svoj dom u rujnu nakon prijetnji.
“S obzirom na to da su sve uništili, sad su došli po zadnje površine s drvima. Spremni su devastirati sve što je ostalo”, požalio se.
De Lima je rekao da među tim poljoprivrednicima ima moćnih političara i sudaca, zbog čega su vlasti ostale neaktivne. Njegova se zajednica nadala da bi predsjednik Lula mogao nekako promijeniti scenarij, unatoč činjenici da je to državni rezervat.
“Ali i dalje smo napušteni. Nismo sigurni ne zna li Lula što se ovdje događa ili namjerno propušta nešto poduzeti”, zaključio je.