Dok su vrline razboritosti, pravednosti, jakosti i umjerenosti obilježja pravednog pojedinca, vrline vjere, nade i ljubavi naglašavaju povezanost s drugim ljudima potaknutu vjerom u Boga i oslanjanjem na molitvu, rekao je papa Franjo.
“Kršćanin nikada nije sam. On ili ona ne čini dobro zbog golemog napora osobne predanosti, nego zato što, kao ponizni učenik, on ili ona hoda iza učitelja Isusa”, rekao je papa 24. travnja na svojoj tjednoj općoj audijenciji .
Umotan u kaput u prohladno proljetno jutro, Franjo je nastavio govoriti publici o vrlini, praveći razliku između “kardinalnih” – što znači “šarka” – vrlina razboritosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti, koje su ključne za življenje pravednog života, i “teološke” ili novozavjetne kreposti vjere, nade i ljubavi.
Kardinalne vrline zagovarali su i promicali drevni filozofi znatno prije razvoja kršćanstva, rekao je papa. “Poštenje se propovijedalo kao građanska dužnost, mudrost kao pravilo za djelovanje, hrabrost kao temeljni sastojak za život koji teži dobru i umjerenost kao nužna mjera da se ne pretjera prekomjernost.”
Kršćanstvo, rekao je, nije zamijenilo tu etičku baštinu, već ju je “ojačalo, pročistilo i integriralo” s Isusovim učenjima o vjeri, nadi i ljubavi.
Katekizam Katoličke Crkve, istaknuo je papa, kaže da su tri teološke kreposti “temelj kršćanske moralne djelatnosti; one je oživljavaju i daju joj poseban karakter. One informiraju i oživljavaju sve moralne kreposti”.
Te vrline, rekao je, također su “veliki protuotrov za samodostatnost” i sprječavaju dobru osobu da padne u ponos.
“Ponos je otrov; to je snažan otrov: jedna njegova kap dovoljna je da pokvari cijeli život obilježen dobrotom”, rekao je Papa.
Ako ljudi čine dobra djela samo “kako bi se uzdigli, mogu li se i dalje nazivati čestitima? Ne”, rekao je.
“Dobrota nije samo kraj, nego i put. Dobrota treba puno diskrecije, puno dobrote”, rekao je Papa. “Iznad svega, dobrotu treba lišiti one ponekad previše nezgrapne prisutnosti koja je naše ja.”
Pozdravljajući poljske hodočasnike, Franjo je istaknuo da je 27. travnja 10. obljetnica proglašenja svetim Ivana Pavla II. „Gledajući njegov život, možemo vidjeti što čovjek može postići prihvaćanjem i razvijanjem u sebi Božjih darova: vjere, nade i ljubavi.“
Usred tekuće rasprave o liberalizaciji nacionalnih zakona o pobačaju, Franjo je zamolio poljske katolike da “ostanu vjerni njegovoj ostavštini. Promiču život i ne daju se zavesti kulturom smrti”.
Izražavajući svoju stalnu zabrinutost zbog ratova u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Mjanmaru, Franjo je potaknuo ljude da traže, po zagovoru svetog Ivana Pavla, “dar mira za koji je on, kao papa, bio toliko predan”.
