Blažena Marie-Anne Blondin, moli za nas!
Kršćanski život

Blažena Marie-Anne Blondin, moli za nas!

SVECI & UMJETNOST: Sestra Marie-Anne osnovala je Kongregaciju sestara svete Ane, s misijom poučavanja “siromašne seoske djece”, 1850. godine.

Neobavezni spomendan blažene Marie-Anne Blondin kanadske biskupije obilježavaju 18. travnja. Tko je ona?

Rođena je kao Esther Blondin 18. travnja 1809. u Terrebonneu, sjeverno od Montréala, kao kći farmera. Nepismenost je bila raširena među katolicima Québécois. S 22 godine postala je domaćica časnih sestara koje su otvorile samostan u Terrebonneu i, u želji da nadvlada svoju nepismenost, prijavila se kao “pansionar” kako bi naučila čitati i pisati. Kasnije je postala novakinja, ali ju je loše zdravlje natjeralo.

Što je primila, to je i dala: 1831. postala je učiteljica u župnoj školi u Vaudreuilu, također blizu Montréala. Saznala je da je jedan od razloga raširene nepismenosti među francuskim Kanađanima bila lokalna crkvena uloga koja je zahtijevala odvojeno školovanje: dječake je mogao poučavati samo muški učitelj, a djevojčice žena. Umjesto da potroše novac za dva učitelja, mnogi župnici nisu imali nijednog.

Blondin se obratila svom biskupu, Ignaceu Bourgetu od Montréala. Bourget, koji je vodio Montréal od 1840.-76., bio je svjestan rastuće populacije i potreba Crkve u Québecu. Regrutirao je razne europske redove, poput jezuita, da se vrate u Québec. Bio je ključan u osnivanju Sveučilišta u Lavalu kao katoličke institucije. Tako je Blondin 1848. godine zatražio dopuštenje da osnuje Kongregaciju sestara svete Ane, čija bi misija bila poučavanje “siromašne seoske djece” u zajedničkom obrazovanju. Iako je to bila radikalna inovacija za vrijeme i mjesto, Bourget je odobrio i kongregacija je osnovana 8. rujna 1850., s Blondin, u redovničkom imenu “Marie-Anne” kao prvom poglavaricom.

Početni rast kongregacije doveo je do nove matične kuće i kapelana, oca Louisa Adolphea Marechala, koji je aktivno intervenirao u unutarnje stvari kongregacije i koji se nije slagao s Blondinom. Bourget, čija je povijest općenito bila zaštitnička prema svećeničkim privilegijama, zatražio je od Blondin 1854. da “podnese ostavku” i da ne prihvati izbor za poglavaricu, čak i ako je časne sestre izaberu. Poslušala je svog biskupa.

Poslana u drugi samostan, njezini su odnosi s maticom pod utjecajem Marechala bili napeti. Tamo je pozvana 1858. godine i provela je ostatak života marginalizirana u zajednici, poslana u praonicu i peglaonicu rublja u “tami” više od tri desetljeća. Umrla je 2. siječnja 1890. u Lachineu. Vatikanska biografija Blondin naglašava veliki utjecaj koji je imala na nove sestre koje su naučile, kako na njezinu primjeru tako i na njezinim vlastitim usnama, vrijednost poniznog služenja. Pouzdala se u Boga, iako bi se većina opisa njezina postupanja mogla okarakterizirati kao svećeničko zlostavljanje.

Tek 1917. godine, na temelju razgovora kapelana koji je razgovarao s onima koji su poznavali Blondin, njezin se ugled počeo obnavljati i iznova razmatrati. Godine 1950. tadašnji nadbiskup Montréala Paul-Émile Léger pokrenuo je proces koji je doveo do njezinog proglašenja časnom 1991. i blaženom 2001. godine.

Danas su sestre svete Ane prisutne u Kanadi, na Haitiju i u Sjedinjenim Američkim Državama (matica u Marlboroughu, Massachusetts).

Kao što je često slučaj sa suvremenim svecima, klasična umjetnička djela su odsutna. Ta je stvarnost složena činjenicom opskurnosti kojoj je Blondin bila prepuštena veći dio svog vjerskog života. Imamo razne ilustracije njezina života, neke od sestara iz njezina reda, ali više od umjetnika 20. stoljeća koji su crpili inspiraciju od rehabilitirane blaženice.

Gornja slika je ulje na platnu veličine 44 x 34 inča iz 1941., s potpisom sestre Marie Hélène-de-la-Croix iz Sestara Svete Ane. Prikazuje, u vrlo jednostavnim bojama, sastanak tadašnje Esther Blondin s biskupom Bourgetom 1848. godine, koji su nastojali osnovati novu kongregaciju. Prikazuje dva lika u biskupovoj rezidenciji, s prikazom križa i Bezgrješnog začeća (od definiranja dogme o kojoj se raspravljalo dijeli nas šest godina) na stražnjem zidu. Za katalog drugih djela koja prikazuju sestru Marie-Anne, pogledajte “peinture” ovdje.

Za više informacija pogledajte ovdje i ovdje.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Unatoč ekonomskim interesima, društvo mora prihvatiti socijalnu pravdu, kaže papa

Katoličke vijesti

Najava: Druga javna tribina u okviru projekta “Mladi i demokracija” na temu “Kultura poricanja”

Katoličke vijesti

Održana druga formacija Youth workera

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti