Vijesti iz Rima, 5. prosinca 2024. / 6:00 ujutro
Ponovno otvaranje katedrale Notre Dame u Parizu, pet godina nakon požara koji je uništio njezin krov i tornjeve i učinio je neupotrebljivom, je “renesansa”, rekao je pariški nadbiskup Laurent Ulrich za CNA.
Pariška katedrala ponovno se otvara 8. prosinca, no slavlje zbog povratka katedrale u bogoslužje trajat će do Duhova sljedeće godine.
Restauracije su proizvele katedralu sa svjetlijim zidovima, ali netaknutu u svojoj izvornoj strukturi. U pijetlu na vrhu tornja izložene su relikvije pariških svetaca – sv. Ljudevita, sv. Genevieve i komadić Isusove trnove krune – koji su čudesno spašeni od požara.
Dana 8. prosinca, Notre Dame još neće biti u potpunosti dostupan. Ali ponovno otvaranje je znak da Francuska ponovno oživljava. Tijekom prošlog stoljeća katedrala je postala simbol nacionalnog jedinstva.
Roman Victora Hugoa “Notre Dame de Paris” vratio je katedralu u središte pozornice u 19. stoljeću. Arhitektica Viollet Le Duc obnovila ju je umetanjem poznatih gargojla u strukturu. Zatim, počevši od Napoleona – koji je izabrao Notre Dame za svoju krunidbu – katedrala je sve više postajala nacionalni spomenik.
Govoreći za CNA, Ulrich je naglasio da je ponovno otvaranje Notre Damea “renesansa, ponovno otkriće za svećenike i vjernike Pariza koji su čekali ovaj trenutak pet godina”.
“Oko 40 nedavno zaređenih svećenika nikada nije imalo priliku slaviti ili prisustvovati slavlju u našoj katedrali”, objasnio je Ulrich. “Taj dan će sigurno biti za pamćenje. Bit će to dan duboke radosti za Pariz, Francusku i svijet. Notre Dame također je referentna točka za one koji prolaze kroz Parišku nadbiskupiju. Svi znaju Notre Dame; čak i stranci to jako vole.”
Prema nadbiskupu, katedrala ima “uravnoteženu arhitekturu”. Iznad svega, to je “simbol kršćanske Europe i srednjovjekovne Europe”, koji je “nadmašio stoljeća” i dobio nacionalnu dimenziju u prošlom stoljeću, osobito nakon proslave održane u Notre Dameu u znak zahvalnosti za oslobođenje Pariza. 1944. i za kraj rata u svibnju 1945. god.
Ulrich je primijetio razlike između ponovnog rođenja nakon Drugog svjetskog rata i sadašnjeg ponovnog otvaranja Notre Damea, iako je “nacionalni osjećaj isti.” Ali “u 1944.-45., mnogi su Francuzi još uvijek redovito posjećivali crkvu, redovito posjećujući misu. Danas to više nije isto. Za mnoge je odlazak u Notre Dame otkriće, ponekad duhovno, ali prije svega kulturno.“
Nadbiskup je rekao kako želi “da ljudi koji dođu u Notre Dame otkriju ne samo nacionalni spomenik nego i mjesto kršćanske molitve, te da ruta obilaska – koju smo redizajnirali za ovo ponovno otvaranje – učini da svi saznaju nešto o kršćanskoj vjeri. Neće svatko postati kršćanin, ali svatko ima pravo čuti o kršćanskoj vjeri.“
Zbog toga je u procesu rekonstrukcije snažno branjen identitet Notre Damea. Bilo je govora o pretvaranju katedrale u muzej i reguliranju pristupa putem ulaznice, no tome se oštro usprotivila Francuska crkva. Iako je država “koncesionar” zgrade, predsjednik Emmanuel Macron može govoriti ispred katedrale samo 7. prosinca kada simbolično predaje obnovljenu katedralu. 8. prosinca sudjelovat će na inauguracijskoj misi, no fokus će biti isključivo na pariškoj i francuskoj crkvi.
Nakon njegova ulaska, velike će se orgulje ponovno upaliti, a ured Maîtrise de Notre Dame pjevat će zbor pod vodstvom Henryja Chaleta, što će kulminirati Magnifikatom.
Nadbiskup će potom dati završni blagoslov, a otpjevat će se Te Deum. U večernjim satima, kulturni program s ogromnim ekranima i predstavama ocrtava “veliku misteriju srednjeg vijeka”.
Inauguracijska misa održat će se 8. prosinca u 10.30 sati. Bit će posvećen novi veliki oltar koji je dizajnirao Guillaume Badet. Gotovo 170 biskupa iz Francuske i cijelog svijeta sudjelovat će u misnom slavlju, kao i svećenik iz svake od 106 župa Pariške biskupije i svećenik iz svake od sedam Katoličkih crkava istočnog obreda.
Misa će biti puna simbola: svetom će se vodom poškropiti narod, zatim oltar i ambon u znak pročišćenja tih elemenata namijenjenih svetoj uporabi.
Obredi posvete oltara odvijat će se u pet faza. Prvi je polaganje relikvija svetaca na oltar. Pet svetaca povezano je s pariškom Crkvom: sveta Marie Eugénie Milleret, sveta Madeleine Sophie Barat, sveta Katarina Labouré, sveti Charles de Foucauld i blaženi Vladimir Ghika.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Druga faza bit će molitva posvete pomazanja uljem. Zatim će se prinijeti tamjan, a oltar će biti ukrašen i osvijetljen.
Nakon inauguracije slijedi posebno osmodnevno razdoblje tijekom kojeg će svaki dan biti svečano slavlje s posvećenom temom. To će posebno uključiti one koji su podržavali Notre Dame tijekom razdoblja obnove.
Andrea Gagliarducci je talijanski novinar za Catholic News Agency i vatikanski analitičar za ACI Stampa. Suradnik je Nacionalnog katoličkog registra.
