Otočna država Madagaskar, kraj jugoistočne obale Afrike, duboko je pogođena posljedicama klimatskih promjena. Zbog toga je Biskupija Mananjary na jugoistoku odlučila stvoriti “zelene škole” s tečajevima o obrazovanju za zaštitu našeg zajedničkog doma, stavljajući ulog na budućnost mladih Malgaša.
Autor Marine Henriot
Otac Laraison Ramosandrianarivo i još tri člana biskupije ne broje kilometre koje prijeđu zemljanim stazama kako bi stigli čak i do najudaljenijih mjesta. Zahvaljujući njihovoj neumornoj ustrajnosti, 15.000 djece katoličkih škola biskupije Mananjary, u dobi od 5 do 14 godina, mogu imati koristi od projekta “Zelena škola”. Ideja je, objašnjava entuzijastični otac Laraison, s kacigom na glavi, odgajati najmlađe ljubavi i zaštiti prirode.
Iako je koncept jednostavan, za mlade Malgašane to je pitanje preživljavanja. Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Madagaskar je zapravo treća najizloženija zemlja u svijetu klimatskim promjenama, čije su posljedice još dramatičnije jer više od 80 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva.
Fr. Laraison Ramosandrianarivo, dijecezanski svećenik, generalni vikar biskupije Mananjary, voditelj projekta “École verte”
Razbijanje začaranog kruga
Još 2021. UNICEF je već oglasio upozorenje da je: “pola milijuna djece mlađe od 5 godina u ozbiljnom riziku od pothranjenosti”. Doista, trenutna suša, najgora u posljednjih 40 godina prema Ujedinjenim narodima, uzrokovala je krizu koja je zahvatila približno 60 posto lokalne proizvodnje riže i kukuruza, koji predstavljaju osnovu prehrane u zemlji. Jedini izlaz iz velike ekonomske katastrofe koja je uslijedila bila je proizvodnja drvenog ugljena. Ugljenari spaljuju šume u zamjenu za skromnu zaradu, ali i ta im je djelatnost propast. Šumski požari uzrokuju krčenje šuma, a uz sve manju zaštitu od bujica koju pružaju šume i šumska područja, dolazi do sve češćih poplava i izlijevanja rijeka. Štoviše, više od 90 posto energije u zemlji dolazi od domaćeg drva, a time i od izgaranja fosilnih goriva.
Kako bi izašao iz ovog začaranog kruga, otac Laraison usredotočuje se na obrazovanje. “Radi se zapravo o stavljanju enciklike Laudato sì u praksi”, objašnjava on, “i stvaranje boljeg školskog i ekološkog okruženja.” Mladi madagaskarski svećenik čvrsto je uvjeren: obrazovanija i pripremljenija djeca o pitanjima zaštite okoliša bit će bolji odrasli.
Počevši od škola do stvaranja boljeg ekološkog okruženja
Podučavanje discipline i poštovanja
U zelenim školama obuka se uglavnom odvija kroz teorijske i praktične tečajeve. Prije svega, važno je objasniti djeci kako priroda funkcionira: usjevi, uzroci i posljedice klimatskih poremećaja. “Želimo da djeca budu strastvena prema okolišu, prema zaštiti i poštivanju prirode koju je stvorio Bog”, kaže otac Laraison.
Onda je vrijeme da se zaprljaju ruke. Učenici uče saditi i uzgajati cvijeće, graditi zahode, odlagališta otpada, ali i organska kompostišta te stječu iskustva u pošumljavanju. Povrtnjaci i voćnjaci također se siju i obrađuju, kako bi se u školskoj kantini, pa čak i za vanjsku prodaju, imalo domaćeg voća i povrća.
Pilot-projekt je prvotno izveden u školi u središtu biskupije, gdje uče vrlo siromašna djeca. Prolaskom vremena, nebriga i nepažnja od strane učenika za posijane biljke i sjemenke, ustupili su mjesto poštovanju i samodisciplini: „Oni zalijevaju cvijeće i biljke i kad nisam s njima. ,” sretno kaže otac Laraison, zadovoljan što vidi opipljivu promjenu kod djece koja također utječe na odrasle, roditelje i učitelje.
Za rad na ovom projektu Biskupija angažira brojne učitelje
Jedinstvena biološka raznolikost Madagaskara
Veliki afrički otok domaćin je jedinstvene bioraznolikosti, a otac Laraison neumorno vodi svoju bitku za očuvanje ovog dara stvaranja, s velikom odlučnošću: “Živimo u zajedničkom domu, postoje oni koji uništavaju i oni koji pate. Da, Ja i moj narod, koji smo i dalje prve žrtve ovog sustavnog uništavanja prirode, smo ljuti, ali moramo se prilagoditi i moramo se također boriti da potaknemo donositelje odluka da provedu novu vrstu gospodarstva.”
Madagaskar je zapravo zastrašujući primjer, amblem klimatske nepravde: njegovi stanovnici izravno trpe posljedice klimatskih promjena izazvanih emisijom stakleničkih plinova i krčenjem šuma, iako su tome pridonijeli tek minimalno. Godine 2020. zemlje G20 proizvele su 75 posto globalnih emisija; ukratko, Madagaskar sigurno nije “kriv” ako svijet ide u propast, a ipak je ova divna zemlja na popisu najzagađenijih zemalja svijeta.
Brojne endemske biljne i životinjske vrste, uključujući lemure, žabe, ptice i kameleone nastanjuju Madagaskar, koji također ima treći najveći koraljni greben na svijetu, kao i mangrove koje su tako dragocjene za ekosustav. Otac Laraison drži svoj duboki optimizam i prenosi ovaj borbeni duh na djecu kako bi spasio ovu ugroženu kreaciju.
Jedan od ciljeva projekta je izgradnja zdravijeg i zelenijeg okoliša za sve
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
