ZADAR: Susret crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije – “Smisao Časoslova je da trenutke dana koji su obilježeni prolaznošću, zaodjenemo u neprolaznost. Molitva časova ne prekida naše vrijeme, nego ga posvećuje”
Zadarska nadbiskupija

ZADAR: Susret crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije – “Smisao Časoslova je da trenutke dana koji su obilježeni prolaznošću, zaodjenemo u neprolaznost. Molitva časova ne prekida naše vrijeme, nego ga posvećuje”

Susret crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije održan je u nedjelju, 14. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru.

To je treći takav susret u organizaciji Povjerenstva za promicanje laičke duhovnosti, crkvene pokrete i zajednice Zadarske nadbiskupije, otkad je prije nepunu godinu dana osnovano to Povjerenstvo dekretom zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića. U duhu nadbiskupijskog zajedništva, susret je održan prigodno na uočnicu svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije. Fra Bojan Rizvan, predstojnik toga Povjerenstva, održao je nagovor o molitvi Časoslova, prigodno u Godini molitve, ususret proslavi Jubileja 2025. godine na razini sveopće Crkve.

„Važno je shvatiti da molitva časova ne prekida naše vrijeme, nego posvećuje naše vrijeme. Časoslov nas može oblikovati, izgraditi, pokazati nam put za naš život i da ostanemo unutar Crkve“, poručio je fra Bojan, rekavši da milost zajedništva susreta zajednica potiče prepoznati i zajedničarsku narav molitve Časoslova. „Uzalud naše zajedništvo ako nismo spremni čuti Crkvu, Isusovu ljubljenu zaručnicu, ako nismo spremni mijenjati svoj život po njegovoj svetoj riječi. Molitva Časoslova čuva jedinstvo i zajedništvo Crkve i obitelji u kojima se često raspršimo. Molitva Časoslova čini nas duhovno povezanima s cijelom Crkvom i podsjeća nas da smo mi tijelo Kristovo. Časoslov uči živjeti s Kristom i kako živjeti u Isusu“, rekao je fra Bojan, istaknuvši da je cilj Časoslova posvećivati vrijeme Gospodinu.

„Smisao Časoslova je da znamo trenutke dana koji su obilježeni prolaznošću, zaodjenuti u neprolaznost. Časoslov je izraz osobite ljubavi prema Gospodinu. Kad čovjek nekoga voli, za njega nađe vremena. Časoslov nas podsjeća da za Gospodina izdvajamo vrijeme naše prolaznosti u užurbanosti u kojoj živimo i da posvećujemo svoje vrijeme Gospodinu“, rekao je Rizvan.

Molitva Časoslova u svojim različitim naglascima i u svojoj strukturi posvećuje cijeli dan osobe. Zato Časoslov sadrži Jutarnju, Srednji čas koji se moli Treći, Šesti i Deveti čas (u 9, 12 i 15 sati), Večernju, Povečerje i Službu čitanja, kako bismo se hranili Božjom riječju.

„Cijeli naš dan može biti prožet posvećenošću Gospodinu. U molitvi Časoslova događa se čudo – dok mi posvećujemo vrijeme Bogu, on zapravo nas posvećuje. Mi postajemo posvećeni. Mi primamo otisak svetoga, jer služimo se Božjom riječju. Njegova riječ počinje nas oblikovati, raspršuje tmine naše pameti i srca, da znamo djelovati kako Gospodin od nas traži po svom duhu“, poručio je fra Bojan.

Podsjetio je da su učenici rekli Isusu: „Gospodine, nauči nas moliti“, jer su vidjeli kako je molitva djelatna snaga u životu Isusa te i sâmi žele naučiti moliti kako Krist moli. „Isus je sudjelovao u molitvama u sinagogi, hramu. Kroz cijelu Isusovu osobnu povijest, molitva oživljava njegovu mesijansku službu i vazmeno otajstvo. Zato je Isus poučavao učenike i trajno im govorio: „Tražite, ištite, molite“. Poziva nas da se oslanjamo ponajprije na Boga, a ne na naše interese. Ostajući vjerna Kristu, Crkva utjelovljuje taj njegov vapaj i Crkva po bogoslužju nastavlja Isusovo spasenjsko djelo“, rekao je fra Bojan, istaknuvši da se u molitvi Časoslova događa susret i dijalog Boga i čovjeka.

„U Časoslovu izgovaramo riječi psalmiste, Božje riječi. Služimo se Božjom riječju kako bismo mu odgovorili na njegov dar prisutnosti, njegove ljubavi i istine. Na Bogom danu riječ, odgovaramo Bogu danom riječi, da vlastitim životom dopustimo da riječ u nama odjekne i ostane“, rekao je fra Bojan.

Narav Časoslova je crkveno zajedništvo. Molitvom Časoslova očituje se biti u zajedništvu s Crkvom. „Spasenje nam je darovano i kad molimo u bogoslužju Crkve, primamo dar Božje utjehe i njegove milosti. Časoslov je mjesto odgovora cijele Crkve i svakog njenog člana na Božju riječ koju upućuje“, rekao je fra Bojan.

Rizvan je istaknuo da molitva Časoslova ima najčasnije mjesto poslije sakramenata, pa i prije pobožnosti. „Nijedan drugi molitveni obrazac nije toliko brižljivo oblikovan kao što je oblikovan Časoslov od strane Crkve, Učiteljstva, zajednice vjernika. Liturgija časova nije moj privatni čin, privatna molitva u kojoj mogu svašta od Gospodina tražiti, nego ponajprije pripada Crkvi kao sveopćoj zajednici vjernika s Isusom. Kada Crkva moli u zajedništvu, traži Krista da on kao glava Crkve donese utjehu i pomoć ranjenom tijelu“, rekao je fra Bojan.

Predavač je istaknuo i kako nas Časoslov poučava ispravnom gospodarenju svojim vremenom i doprinosi stabilnosti u tempu svakodnevnice. „Vrijeme koje provodimo u molitvi Časoslova i euharistiji zamjenjujemo vječnošću. To nije vrijeme koje je propalo, nego koje je spašeno, u kojem živimo puninu vremena koje nam dolazi s Isusom“, rekao je fra Bojan. Nasuprot tome, izgubljeno vrijeme je ono koje nije dobilo kvalitetu vječnoga. „Kada molimo, naše vrijeme zadobiva kvalitetu vječnog vremena. To nam je najvažnije. Časoslov nas poučava da znamo dovesti u red nas i naše odnose. Redovita molitva nas oslobađa za pravo i istinsko vrijeme“, poručio je fra Bojan.

Časoslov se ne zove tako samo zato što govori o rasporedu časova. Ne znači samo posvećivanje vremena u trenucima dana, nego Časoslov svojim nazivom utjelovljuje i Isusov čas.

„U Ivanovom evanđelju Isus govori o svom času. Njegov čas je čas njegove muke, smrti i uskrsnuća. Zato bogoslužje Crkve govori o liturgiji časova jer daje jedan Isusov čas, jedan događaj spasenja razlama na cijeli naš dan. Moleći Jutarnju, spominjemo se sunca koje izlazi, prepoznajući u tom suncu Krista koji je mlado sunce s visine; da naš dan istinski započinje kad pustimo Krista u život, kada mu dopustimo da on prosvijetli naš život. Najveći događaj prosvjetljenja u našem životu je dar uskrsnuća. Zato se bogoslužje u Jutarnjoj molitvi spominje uskrsnuća, da znamo živjeti svoje uskrsnuće.

U Trećem času koji se moli u devet sati naglasak je na silasku Duha Svetoga. Spominjemo se trenutaka kad se rodila Crkva kako bismo se sjetili da mi sada, započinjući naše djelo u svijetu, u svom životu očitujemo Duha Svetoga. U Šestom času koji se moli u 12 sati spominjemo se Isusovog raspeća, da je on podnio muku kako bismo mi mogli biti slobodni. U Devetom času u 15 sati spominjemo se Isusove smrti. Isus je tada predao svoj duh da bi nas oživio. U Večernjoj molitvi spominjemo se ispunjenja ljudskog i Božjeg djela. Kad smo već pomalo umorni od dana, da znamo da Bog ulazi u naš dan, u naše sate i da smo mu zahvalni za sve što čini. Zato u molitvi Večernje molimo ‘Veliča duša moja Gospodina’. Tim Marijinim kliktajem zahvaljujemo Gospodinu na svim dobročinstvima kojima nas je obasipao tijekom dana. Da znamo našu osobnu povijest gledati Božjim pogledom, kako je gledala Marija. U Povečerju se spominjemo naše smrti s Kristom“, opisao je fra Bojan osobitosti časova.

Časoslov nas poučava kroz svoje časove prožeti Kristovo spasenjsko djelo u našem životu. Razlomljeni Isusov čas, razlomljeno Kristovo spasenjsko djelo na različite trenutke, nas sakuplja. „To je smisao i euharistijskog, Božjeg razlamanja. Bog se iz ljubavi prema nama razlama, da bi nas sastavio, da bi nama pomogao, da bi nama dao cjelovitost i puninu koju nam samo on može dati. Časoslov je škola vjere. Poučava nas kako se molitva ne mjeri kriterijem korisnosti, da osoba moli onoliko koliko ima koristi od toga. Molitva se mjeri time koliko je osoba slična onome koga zaziva i ljubi“, poručio je fra Bojan.

Časoslov omogućuje ispuniti zapovijed apostola Pavla „Iste misli budite, kao i u Kristu Isusu“. Ista misao, isti osjećaji, isti pogled na svijet i teškoće kao Krist od nas traži spremnost suobličavati se riječima koje su izgovorene u povijesti spasenja, a svoju puninu žele pronaći u našem prepuštanju Isusu. Časoslov čovjeku daje Božji pogled na sve događaje svoga života.

„U Časoslovu izgovaramo psalme koji dolaze iz bogate baštine povijesti spasenja koje postaju naše riječi. Molitva časova nam pomaže Božjom milošću preobražavati naše želje, ono što i nije dobro. Učimo od psalmiste koji kaže ‘Gospodine, sve su mi želje pred tobom’ do ‘Budi volja tvoja’. Moleći liturgiju časova, postajemo preobraženi ljudi. A nama se nekad dogodi da moleći postanemo uobraženi; poraste naša oholost, mislimo da smo bolji od drugih. Pa gledamo druge s visoka, čini nam se da smo pobožniji, da bolje znamo. Istinska molitva preobražava, a ne uobražava naša srca“, upozorio je fra Bojan.

U Časoslovu su psalmi koji su kliktaji, hvale Gospodinu zbog njegovih čudesnih djela, a u nekim trenucima psalmist plače, teško mu je.

U privatnoj molitvi osobi je lakše izabrati psalam koji odgovara njenom trenutnom raspoloženju; ako je molitelj tužan, bira takav sadržaj. „No, u božanskoj službi obavlja se javni redoslijed psalama, ne privatni, nego u ime Crkve. Kad smo tužni, a molimo psalme kliktaja, moramo biti vjerni onome što je apostol Pavao rekao: ‘Uvijek se radujte’. Da znamo živjeti crkvenost kroz vlastitu molitvu. Molitva časova izgrađuje ne samo našu duhovnost, nego i osobnost. Tko moli Časoslov, dopušta Bogu da ga on izgrađuje, teše, oblikuje njegov život. To je odgojna metoda kršćanskog života“, poručio je fra Bojan.

O važnosti molitve Časoslova govorili su i pape. Kad je sv. Ivan Pavao II. bio na samrti, kad se probudio došavši k svijesti, tajnika je najprije pitao: „Jesmo li izmolili Časoslov?“. Kad su Benedikta XVI., nakon što se povukao u mirovinu, pitali što tada osobito radi, papa je rekao: „Sporije molim Časoslov“. Kad su papu Franju pitali kako on moli Časoslov, rekao je: „Časoslov uvijek molim naglas, kako bih čuo svoje riječi i svoje vapaje koje upućujem Gospodinu“.

Nakon nagovora fra Bojana, o molitvi Časoslova u svojoj obitelji svjedočio je Šime Ćurko. U 18 godina braka, sa suprugom čeka deveto dijete. Ćurko se susreo s molitvom Časoslova moleći Jutarnju kroz došašće za vrijeme misa zornica 1996. godine u župi na zadarskoj Belafuži. Preko Neokatekumenskog puta, u svojoj 18-godini života, upoznao je Časoslov kao dio obiteljske molitve. Njegovi roditelji bili su na etapi Shema Puta koja poziva obitelj na zajedničku molitvu Časoslova nedjeljom ujutro.

„Zajednička molitva je teška, traži napor. To je povlašteno vrijeme za koje se treba i dostojanstveno pripremiti. Molimo s djecom da i oni mogu otkrivati da je Božja riječ živa, nije neka priča. Pritom djeca kažu što im Božja riječ govori za njihov život, kroz događaje u tjednu. Moleći Časoslov zajedno provodimo vrijeme, govorimo o opasnostima u svijetu. Kad nastupe teškoće, tražimo oproštenje jedni od drugoga“, rekao je Ćurko. Svakodnevno sa suprugom moli Jutarnju sa Službom čitanja i evanđeljem od dana.

„Važno je dan početi s molitvom. Časoslov je neotkriveno blago koje je Crkva dala. Pozvan sam moliti i kad ne razumijem psalme ili čitanje iz Službe. Ali, važno je imati naviku moliti. To želimo prenijeti djeci. Ljudi imaju svoje planove, a plod molitve je da se može vidjeti što je Božja volja u životu“, poručio je Ćurko, rekavši da je važno živjeti tri oltara: euharistije, obiteljskog stola gdje zajedno jedu i mole i bračnog kreveta, da žive otvoreni životu. Plodovi Časoslova su i zajedništvo obitelji, ta ih molitva usmjerava jedne prema drugima i kad se dogodi da su odnosi narušeni.

Kao Neokatekumenska zajednica, na hodočašćima mole Jutarnju. Moć molitve psalama vide i kad je netko iz zajednice bolestan ili kad umre, u zajednici mole Časoslov za dušu pokojnika. „To je bogatstvo, kad svi mole Časoslov. U svakom trenutku se mole psalmi koje je molio sâm Isus Krist“, poručio je Šime Ćurko.

Ines Grbić




















Foto: I. Grbić

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

HKR – Razgovor: Don Damir Šehić u emisiji ‘Aktualno’: „Svetište sv. Šime ima raširena vrata, sredstva molitve i blagoslova koja nam je Bog povjerio“

Katoličke vijesti

SUKOŠAN: Nadbiskup Zgrablić predvodio misu povodom 31. godišnjice osnivanja 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Katoličke vijesti

ZADAR: Revitalizacija i osnivanje župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti