U intervjuu za argentinsku TV “Canal Orbe 21” papa Franjo iznosi svoja razmišljanja o izazovima našeg vremena i misiji Crkve koja se razvija usred globalnih napetosti, rastuće nejednakosti,
Autor: Linda Bordoni
Razgovarajući s Mariom Bernardom Llorente, novinarkom argentinske TV postaje “Canal Orbe 21” u svojoj rezidenciji u Vatikanu nedugo nakon završetka Sinode, papa Franjo je osudio “licemjerje” govorenja o miru dok se “naoružavaju sukobi” i izrazio zabrinutost zbog slabljenja institucija. Intervju se dotakao niza tema, od nekih od najhitnijih svjetskih pitanja do Papine vizije sve više sinodalne Crkve i teme “Nade” koja se provlači kroz Jubilarnu godinu.
Rat: “ljudski poraz” koji zahtijeva hitnu akciju
Papa Franjo više je puta opisivao rat kao “ljudski poraz”, žaleći se na licemjerje nacija koje se zalažu za mir dok profitiraju od trgovine oružjem. U brojnim govorima i apelima također je osudio sve veći broj sukoba – posebno kontinuirano nasilje u Ukrajini i Svetoj zemlji – i ponovio svoje čvrsto uvjerenje da se mir može postići samo autentičnim dijalogom i pomirenjem.
“Zabrinut sam što bezbrojni pozivi na mir iz međunarodnih organizacija ulaze u jedno uho, a izlaze kroz drugo”, rekao je tijekom intervjua osuđujući ono što je nazvao “temeljnim licemjerjem: govorimo o miru, ali se naoružavamo za rat.”
I ponavljajući opake posljedice trgovine oružjem, Papa je osudio činjenicu da “jedan od najvećih povrata ulaganja u Europi dolazi od tvornica oružja. Dakle, organiziramo mirovne konferencije i sastanke, ali nastavljamo proizvoditi oružje za ubijanje.”
Univerzalna sklonost ka samouništenju
Izražavajući svoju zabrinutost i upozoravajući na univerzalnu tendenciju samouništenja, povukao je paralelu s biblijskom Babilonskom kulom, sugerirajući da čovječanstvo riskira izgradnju slične krhke i opasne budućnosti ako nastavi sadašnjom putanjom.
“Danas rat u Svetoj zemlji nije normalan rat, koji se vodi prema pravilima ratovanja. To je strašna stvar”, rekao je, a osuđujući sukob u Ukrajini ponovio je uvjerenje da su “hitno potrebni mirovni ugovori, ali kad se govori o miru, ljudi počnu lupati”.
Priznajući složenost suvremenih sukoba, Papa je ukazao na neuspjeh osobne etike i sebičnih interesa kao uzroke neučinkovitosti međunarodnih mehanizama.
“Dijalog je ključan. Ako nema dijaloga, neće biti ni mira. Moramo prestati napadati jedni druge, prestati uništavati jedni druge i početi se međusobno angažirati. Mir se postiže dijalogom”, istaknuo je dovodeći u pitanje i potrebu da Europska unija nastavi raditi na miru.
“To [the EU] ne smije izgubiti neovisnost koju ima po ovom pitanju. To je ono što promiče njegovo unutarnje jedinstvo i odatle crpi snagu za suradnju s vanjskim. Te su institucije malo oslabile, ali još uvijek imaju kapacitet za poticanje dijaloga”, rekao je Papa.
Borba protiv polarizacije i ekstremizma
U svijetu koji je sve više polariziran ideologijama, Sveti je Otac pozvao na ponovno usredotočenje na istinu i dijalog. Upozorio je na opasnosti poricanja, opisujući ga kao “samoubojstvo”, i pozvao vođe da se pozabave korijenima sukoba s poštenjem i poniznošću.
“Poricanje je uvijek otrovno”, rekao je. “Kad netko negira stvarnost, povijest, konkretnu situaciju, puca sam sebi u nogu. Samo će stvarnost pomoći pronaći izlaz iz sukoba. “Istupio je i protiv ispreplitanja vjere s državnom politikom, istaknuvši da takva savezništva često dovode do netolerancije i progona.
Umjesto toga, slavio je primjere suživota i dijaloga, poput onih kojima je svjedočio u Indoneziji, gdje je rekao, “uvijek je postojao dijalog između različitih skupina, poštovanje i dijalog. Nigdje nisam našao vjerski progon kršćana. Niti obrnuto, od drugih religija. Postoji suživot, te zemlje su primjer suživota.”
Sinodalna crkva: prihvaćanje različitosti i uključenosti
Osvrćući se na skupštinu Biskupske sinode koja je završila u listopadu, papa Franjo istaknuo je važnost ove prekretnice u njegovu papinstvu.
“Crkva više nije od vrha prema dolje”, objasnio je. „Nisu više biskupi, papa, svećenici, časne sestre; Crkva odozdo izražava sebe i stvara zajednicu.”
Sveti je Otac Sinodalnu Crkvu opisao kao onu koja uspijeva u skladu usred kaosa, vođena Duhom Svetim. “Ključna riječ je sklad”, rekao je. “Razmislimo o onome što se dogodilo na dan Duhova ujutro: barbarski kaos, ali usred tog kaosa, Duh Sveti je stvorio sklad.”
Papa je također ponovio otvorenost Crkve prema svima, ponavljajući svoj poziv svima i rekavši: „Jednom kad smo unutra, zajedno razlučujemo“.
“Nitko od nas u Crkvi nije svetac. Svi smo mi grešnici, a Crkva nam pomaže da nadoknadimo svoje nedostatke. Ne zaboravimo ovo: svi mi, svi mi, unutra”, ponovio je papa Franjo.
Oprost u središtu Jubileja 2025
Dok se Crkva priprema za Jubilej 2025. pod temom “Hodočasnici nade”, papa Franjo je istaknuo transformativnu snagu oprosta i opisao Jubilej kao priliku za osobnu i zajedničku obnovu.
„Bog se nikada ne umara opraštati; mi smo ti koji se umorimo od traženja oproštenja“, podsjetio je dodavši da se kod Jubileja ne radi o „vjerskom turizmu“, već o dubokom, osobnom putovanju prema ozdravljenju i obnovi.
“Da biste ispravno doživjeli jubilej, on mora doći iznutra i, na neki način, mora donekle srediti vašu osobnu povijest. U tom smislu, to je trenutak oprosta, radosti, rekonstitucije toliko osobnih i društvenih stvari”, objasnio je.
Sudjelovanje s mladima
Papa Franjo istaknuo je važnost angažiranja mladih za koje je rekao da “trebaju biti kreativni”. Također je ispričao kako su djela milosrđa, poput hranjenja beskućnika, nadahnula putovanja vjere među mladim volonterima.
“Mladima daš izazov, tako će rasti. Ako im ne date izazov i ne pomognete im da se s njime suoče, nastavit će vrtjeti oko gluposti”, rekao je.
Papa je opisao umjetnu inteligenciju kao “fascinantan i ogroman instrument” i pozvao na njezinu integraciju s ljudskim vrijednostima. “Moramo se uključiti u humani dijalog s umjetnom inteligencijom”, pozvao je, istaknuvši da je to izazov za današnjicu.
Kršćanstvo nije ideologija
Komentirajući društvene i kulturne izazove s kojima se mladi danas suočavaju, papa Franjo je upozorio na utjecaj organizacija koje provode ideološku rigidnost koja, kako je rekao, može deformirati nečiju sposobnost za ljubav i odnose.
A što se tiče obrazovanja, osudio je rašireno smanjenje proračuna, nazvavši ih “planirano samoubojstvo jedne zemlje” i “zločin.”
“Obrazovanje je hrana… To je hrana za dušu, za um, za duh”, istaknuo je, kritizirajući one vlade i sustave koji ograničavaju pristup obrazovanju” što je rezultiralo činjenicom da “Samo djeca bogatih mogu imaju pristup visokom obrazovanju.”
Škola je kao drugi dom, dodao je, „Sveučilišta su temeljna. Zemlja mora osigurati resurse svojim sveučilištima za stvaranje novih mozgova budućnosti.”
Vizija za Crkvu u budućnosti
Na pitanje o njegovoj viziji Crkve u budućnosti, papa Franjo je rekao: “Mislim da je Crkva već dobro osmišljena, Božjom intuicijom, Duhom Svetim koji je vodi i odlukama koje Crkva donosi.”
Rekao je da zamišlja crkvu u kojoj su “laici vrlo uključeni”. Župa, dodao je, mora biti zajednica koja je u interakciji sa svećenikom, tražeći zajednički put.”
“Dijalog je vrlo važan. Crkva će nastaviti rasti u ovoj dinamici”, naglasio je.
Na kraju, upitan za poruku za narod Argentine ovog Božića, papa Franjo je rekao: “Nastavite se boriti, branite se od ideologija i ne dopustite da vas zavaraju, borite se za svoja prava.”
Maria Bernarda Llorente intervjuira papu Franju u Casa Santa Marta
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
