Vijeće Biskupske sinode zatražit će od pape Franje da odobri studije o potrebi ažuriranja kanonskog prava, revizije pravila za svećeničku formaciju, produbljenja teološkog promišljanja o đakonatu — uključujući mogućnost ređenja žena đakonica — i razmotri reviziju dokument koji daje norme za odnos biskupa prema članovima redovničkih redova u njegovoj biskupiji.
“To su pitanja od velike važnosti, od kojih neka treba razmotriti na razini cijele Crkve iu suradnji s dikasterijima Rimske kurije”, stoji u priopćenju Redovnog vijeća Generalnog tajništva Sinode.
Vijeće se sastalo u Vatikanu 5. prosinca kako bi raspravljalo o pripremama za drugu skupštinu sinode o sinodalnosti, za koju je Franjo rekao da će se sastati u listopadu 2024. Točni datumi nisu određeni.
U priopćenju, objavljenom 12. prosinca, Vijeće je reklo da su članovi sinodske skupštine u listopadu zatražili popis studijskih tema koje će tražiti od pape. U sklopu sintetskog izvješća skupštine, svaki je od zahtjeva odobrilo više od 80% članova Sinode.
Proučavanje tema, posebice njihovih teoloških implikacija, članovi sinode vidjeli su kao važan dio odgovora na pitanja i zabrinutosti koje su katolici iznijeli na sesijama slušanja prije skupštine dok su nastojali razlučiti načine kako osigurati darove i talente svih krštenih katolika bili prepoznati i dobrodošli.
“Grupe stručnjaka sa svih kontinenata, zajedno s relevantnim dikasterijima Rimske kurije i koordinirani od strane Generalnog tajništva Sinode, bit će zamoljene da rade na sinodalni način na temama koje je naznačio Sveti Otac”, stoji u priopćenju. “Izvješće o napretku ovog posla bit će predstavljeno na drugoj sjednici u listopadu 2024.”
Uz sažeto izvješće kao “referentnu točku za putovanje Božjeg naroda u vremenu između dva zasjedanja”, kaže se, od biskupija i biskupskih konferencija diljem svijeta traži se da se uključe u daljnje konzultacije, posebno gledajući na načine na koje mogao ili trebao uvesti neke od preporuka sinodske skupštine za okupljanje više ljudi u evangelizacijskoj misiji Crkve.
„Pozvani smo i poslani od Uskrslog da danas svijetu naviještamo Evanđelje“, poručili su članovi vijeća. „Rast kao sinodalna Crkva konkretan je način da odgovorimo na ovaj poziv i ovo poslanje.
Dok se od biskupija i nacionalnih ili regionalnih biskupskih konferencija ne traži da ponove slušanja koja su proveli od listopada 2021. do proljeća 2023., od njih se traži da okupe ljude kako bi razmislili o sažetom izvješću.
Posebno ih je sinodsko vijeće zamolilo da rasprave: “Kako možemo biti sinodalna crkva u misiji?”
„Cilj ovih novih razmišljanja je identificirati putove koje možemo slijediti i alate koje bismo mogli usvojiti u našim različitim kontekstima i okolnostima kako bismo povećali jedinstveni doprinos svake krštene osobe i svake crkve u jednoj misiji naviještanja uskrslog. Gospodin i njegovo Evanđelje današnjem svijetu”, stoji u priopćenju.
Vijeće je reklo da ne traži samo “tehnička ili proceduralna poboljšanja kako bi crkvene strukture učinile učinkovitijima, nego prije poziv na razmišljanje o konkretnim oblicima misionarskog zalaganja na koje smo pozvani, a koji izražavaju dinamiku između jedinstva i prave raznolikosti sinodalnoj crkvi.”
“Koji načini odnosa, strukture, procesi razlučivanja i donošenja odluka u vezi s poslanjem omogućuju prepoznavanje, oblikovanje i promicanje suodgovornosti?” pitalo je vijeće. “Koja se ministarstva i participativna tijela mogu obnoviti ili uvesti kako bi se bolje izrazila ova suodgovornost?”
Priznajući ograničenost vremena i sredstava, Vijeće je reklo da će se konzultacije kojima se nadaju razlikovati u svakoj biskupiji.
„U ovoj fazi, osim sudioničkih tijela na biskupijskoj razini i već uspostavljenog sinodalnog tima, bit će važno uključiti ljude i skupine koje izražavaju različita iskustva, vještine, karizme, službe unutar Božjeg naroda i čija je točka gledište je od posebne pomoći u fokusiranju na ‘kako'”, rečeno je. Vijeće je posebno predložilo župnike, katehete, voditelje malih kršćanskih zajednica, redovnike i redovnice, voditelje katoličkih škola, sveučilišta i bolnica te teologe i kanonske pravnike.
Od biskupija se traži da svoja razmišljanja pošalju svojim nacionalnim biskupskim konferencijama ili Istočnokatoličkoj biskupskoj sinodi, od kojih se traži da do 15. svibnja uredu Sinode u Rimu podnesu izvješće na najviše osam stranica.
