VIDEO: Nadbiskup Vukšić predvodio Euharistijsko slavlje na svetkovinu Bogojavljenje u sarajevskoj katedrali
Biskupska konferencija BiH

VIDEO: Nadbiskup Vukšić predvodio Euharistijsko slavlje na svetkovinu Bogojavljenje u sarajevskoj katedrali

Na svetkovinu Bogojavljenja, kada Crkva obilježava i Dan svetog djetinjstva, u subotu 6. siječnja 2024., svečano Euharistijsko slavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić u zajedništvu s nadbiskupom vrhbosanskim u miru kardinalom Vinkom Puljićem koji je, po rukama pape Ivana Pavla II. u Rimu upravo 6. siječnja 1991., posvećen za biskupa. U koncelebraciji je bilo jedanaest svećenika među kojima generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i tajnik Apostolske nuncijature mons. Javier Camañes-Forés. Župljanima katedralne župe i drugim vjernicima pridružile su se i redovnice raznih kongregacija među kojima i provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina i predsjednica Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH s. M. Željka Dramac.

Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor Josip Stadler pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića. Asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem svoga profesora liturgike vlč. Ivana Rake.

Uvodeći u Misno slavlje nadbiskup Vukšić je srdačno pozdravio kardinala Puljića, svu dragu braću i sestre te sve svećenike. „Zahvalni Gospodinu Bogu što se ljudskom rodu očitovao u liku Isusa, Spasitelja svijeta, molimo njegovo milosrđe da nam oprosti sve naše slabosti, sve naše grijehe kako bismo i ovu svetkovinu i ovo Euharistijsko slavlje proslavili na najljepši mogući način. Pridružujemo se i čestitkama uzoritom gospodinu Kardinalu koji danas obilježava obljetnicu svoga biskupskoga ređenja. Neka dragi Bog blagoslovi njega i njegovo služenje Crkvi i u budućnosti u dobru zdravlju i neka njegovo služenje bude svima nama poticaj također na vjernost, na oprost, na suradnju, na prijateljstvo i na zajedništvo u Crkvu Božjoj“, kazao je nadbiskup Vukšić koji je u okvirnu pokajničkog čina sve prisutne poškropio blagoslovljenom vodom u znak sjećanja na primljeni sakrament krštenja.

Nakon što je vlč. Josip Papak navijestio evanđeoski misni odlomak, vlč. Vlado Vrebac otpjevao je sljedeći Bogojavljenski navještaj Uskrsa za 2024. godinu: „Predraga braćo i sestre, objavila nam se slava Gospodnja i uvijek će se objavljivati dok On ponovno ne dođe. U tijeku i rasporedbi vremena spominjemo se i živimo otajstva spasenja. Središte čitave liturgijske godine uskrsno je trodnevlje našega Gospodina raspetoga, ukopanoga i uskrsloga, a vrhunac mu je Uskrs: Nedjelja uskrsnuća, 31. ožujka. Svake nedjelje, tog tjednog Uskrsa, uprisutnjuje sveta Crkva ovo veliko otajstvo, u kojem je Krist pobijedio grijeh i smrt. Od Uskrsa proistječu svi sveti dani: početak korizme, na Pepelnicu, 14. veljače, Uzašašće Gospodinovo, 9. svibnja, Nedjelja Pedesetnica: Duhovi, 19. svibnja, Svetkovina Presvetog Srca Isusova, 7. lipnja, a početak nove liturgijske godine i došašća u nedjelju, 1. prosinca. I na blagdane Presvete Bogorodice, apostola i svetih, te na spomen svih vjernih mrtvih, navješćuje Crkva na svom putu zemaljskom Gospodnje pashalno otajstvo. Kristu, koji bijaše, koji jest i koji dolazi, Gospodaru vremena i povijesti, neprolazna slava u vijeke vjekova. Amen“.

U prigodnoj propovijedi nadbiskup Vukšić je progovorio o značenju svetkovine Bogojavljenja podsjećajući da je to jedan od rijetkih blagdana u crkvenom kalendaru koji ima više naziva: Vodokršće, Tri Kralja, Bogojavljenje.. „Svi ti nazivi imaju svoje opravdanje. No, sve ih sažima pojam Bogojavljenja. Ovo je, dakle blagdan, kojim se sjećamo očitovanja Gospodina Boga. Povezano s tim postavljamo pitanje, što zapravo obilježavamo ovim blagdanom?…U ovom događaju Mudraca s Istoka, s Istoka koji je više istok od Bliskoga Istoka gdje se Isus rodio, dolaze ljudi da se poklone Kristu Gospodinu i biva im očitovano po zvijezdi koja ih je vodila. I mnogo je drugih načina kojima Božja providnost i Krist Gospodin sam prilagođava svoje očitovanje prema prilikama, prema mogućnostima, prema sposobnostima onih kojima je očitovanje upućeno. Ali, osim što smo pozvani prepoznati različite zgode Božjega očitovanja i različite načine Božjega očitovanja, još više smo u vjeri pozvani prepoznati različite razine očitovanja Boga ljudima. Sve do ovog događaja, do dolaska Mudraca s Istoka, s Istoka koji je je više istok nego Bliski Istok, Božje očitovanje se događalo unutar izabranoga naroda. Ovo je prvi put i prva zgoda da se Bog očituje svim ljudima. Naime, Mudraci s Istoka, Mudraci iz dalekih naroda o kojima pripovijeda ova zgoda koji su došli najprije do Jeruzalema, a onda tu saznali gdje se rodio Krist Gospodin pa do Betlehema, crkvena tradicija i kršćanska vjera prepoznaju uključenje svih ljudi u Božji plan spasenja“, kazao je nadbiskup Vukšić dodajući da je to „događaj s kojim završava razdoblje jednoga izabranog naroda i započinje razdoblje izabranja svih naroda i svih ljudi koji svi, i narodi i ljudi, ovim postaju izabrani i prihvaćeni, uključeni u Božji plan spasenja“.

„I upravo je to razlog zašto je od mnoštva zgoda i načina Isusovoga očitovanja kao Gospodina, kao Spasitelja i kao Mesije, ovaj događaj izabran i prepoznat i uključen u liturgijski kalendar kao blagdan Božje objave, objave koja uključuje svakoga i ne isključuje doslovce nikoga. Od danas ili od događaja kad se ovo zbilo nema više jednog izabranog naroda nego svi ljudi i svi narodi postaju Božji narod i bit će nešto kasnije prozvani Crkvom koja poziva i uključuje da svi, kao što sveti Pavao u današnjoj poslanici Efežanima piše, budu subaštinici, dionici i sutijelo jednog naroda Božja. Zahvalni dragome Bogu za ovaj opći poziv na spasenje, za ovo izabranje svih, zbog čega mi i jesmo danas ovdje, u kontinuitetu izabranja svih i naša generacija, koja nije dio onoga što zovemo starozavjetnim izabranim narodom ali jest dio izabranoga naroda, zajednice svih ljudi, koja je općinstvo ljudskoga roda, koja je upućena svima da naviješta, svjedoči i propovijeda“, rekao je pastir Crkve vrhbosanske te istaknuo da je ovaj blagdan dio očitovanja Gospodina Spasitelja i poziva svim ljudima i svim narodima na uključenje u zajednicu izabranoga naroda i u spasenje u vječnosti.

„To izabranje, draga braćo i sestre, u obliku Crkve stalno pravi, uključujući sve na simbolički način sve narode onoga doba u zajednicu pozvani na spasenje. To uključivanje, to izabranje i taj poziv, kroz svu povijest nastavlja Crkva Kristova, zajednica spasenja, kolijevka svih milosti, jasle u kojima i danas biva njihan Isus i u svim znakovima koje nazivamo sakramentima, u kojima je On prisutan, njiše se kao u kolijevci u Betlehemu Krist Gospodin naš Spasitelj… Mudraci su, da bi došli do Betlehema, prošli kroz Jeruzalem. U Jeruzalemu su saznali gdje se rodio Isus. Suvremeni Jeruzalem, Jeruzalem u duhovnom smislu poslije onih dana zauvijek ostaje Crkva Kristova. U njoj se dijele sakramenti, u njoj se naviješta riječ Božja, u njoj se dijele i slave sva sredstva milosti i spasenje. Zato je ona mjesto u kojemu se i danas prepoznaje duhovni Betlehem, duhovne jasle u kojima se Krist svaki put nanovo rađa kad se navješćuje bilo Njegova riječ, kad se slave bilo Njegovi sakramenti, kad se druga sredstva milosti i spasenja slave i dijele ljudima. On je uvijek u svom Betlehemu. A simboličan Betlehem, duhovni Betlehem mjesto Isusove prisutnosti, mjesto Isusova rođenja, mjesto ulaska u povijest u vrijeme i ljudske živote“, kazao je nadbiskup Tomo te pozvao svakoga od nazočnih da Isus u njima „kao u duhovnom Betlehemu, nađe mjesto gdje će se roditi, boraviti i donositi duhovne plodove“.

Također se Svjetski Dan svetog djetinjstva obilježava na svetkovinu Bogojavljenja pod geslom: „Djeca pomažu djeci“. Djelo sv. djetinjstva je u svibnju 1843. u Francuskoj osnovao biskup Nancya Charles de Forbin-Janson i organizirano je u više od 150 zemalja svijeta. Djeluje kao dječji kršćanski pokret za pružanje duhovne i materijalne pomoći najmlađima. Podupire brojne projekte namijenjene za pomoć djeci u različitim misijskim zemljama: izgradnja škola, sirotišta i bolnica, pomaganje različitih dječjih duhovnih projekata po župama, dječjih pokreta i udruženja.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Wachtberg: Održan susret ministranata hrvatskih misija u Sjevernoj Rajni–Vestfaliji

Katoličke vijesti

Promjena mjesta održavanja tečaja za sakramentalni brak za Kreševski dekanat, 24. veljače

Katoličke vijesti

Apostolski nuncij Chullikatt predvodio Euharistijsko slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice u sarajevskoj katedrali

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti