Prvi vatikanski diplomat sastao se s papinskim predstavnicima u raznim bliskoistočnim zemljama kako bi razgovarali o mogućim putevima prema miru u regiji i stanju tamošnje Katoličke crkve.
Kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, susreo se u Amanu, Jordan, s vatikanskim veleposlanicima u: Bahreinu, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Iranu, Iraku, Izraelu, Kuvajtu, Libanonu, Omanu, Palestini, Kataru, Siriji i Jemenu . Sastanak se održao u sklopu kardinalova posjeta Jordanu kako bi posvetio novu crkvu izgrađenu na mjestu za koje se tradicionalno vjeruje da je Isus kršten uz rijeku Jordan.
Tijekom sastanka 13. siječnja, diplomati su razgovarali o “tekućoj krizi u regiji, političkom i crkvenom stanju svake zemlje, znakovima nade koji se mogu nazrijeti u nekima, ozbiljnim humanitarnim situacijama s kojima se suočavaju ljudi koji su najviše pogođeni sukoba i potrebe za solidarnošću međunarodne zajednice”, stoji u priopćenju Vatikana.
Zajedno su izrazili nadu “da se neprijateljstva mogu uskoro okončati na svim frontama i da Bliski istok može biti zemlja mira, gdje kršćani ostaju ključna komponenta za bratski suživot između različitih religija i za napredak dotičnih zemalja”, izjavi rečeno.
Istog dana Parolin je telefonirao i s Josephom Aounom, predsjednikom Libanona i maronitskim katolikom, kako bi mu čestitao na pobjedi na izborima i preuzimanju dužnosti 9. siječnja. Kardinal mu je “izrazio najbolje želje, uvjeravajući ga u svoje molitve “, poručili su iz Vatikana. “Također je izrazio zadovoljstvo zbog pravovremenog imenovanja g. Nawafa Salama za premijera.”
Libanon je bio bez predsjednika više od dvije godine otkako je 30. listopada 2022. završio predsjednički mandat Michela Aouna, nakon čega je libanonski parlament 12 neuspješno pokušao izabrati novog predsjednika. Unatoč tome što dijele isto prezime, Michel i Joseph Aoun nisu u srodstvu.
Joseph Aoun bio je zapovjednik libanonskih oružanih snaga prije nego što je izabran za predsjednika. Prema libanonskom Nacionalnom paktu između vjerskih skupina u zemlji iz 1943., predsjednik države i zapovjednik oružanih snaga moraju biti maronitski katolici, premijer mora biti sunitski musliman, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Papa Franjo često je hvalio Libanon kao model vjerskog dijaloga i pozvao je naciju da bude “zemlja tolerancije i pluralizma, oaza bratstva u kojoj se susreću različite religije i vjeroispovijesti”, tijekom sastanka s kršćanskim vođama Libanona 2021. Vatikan.
Prema podacima iz 2023. o stanovništvu Libanona, oko 32,2% su šijitski muslimani, 31,2% sunitski muslimani i 30,5% kršćani.