Tradicionalno hodočašće hrvatskih vjernika u Marienthal
Biskupska konferencija

Tradicionalno hodočašće hrvatskih vjernika u Marienthal

Na duhovski ponedjeljak i blagdan Marije Majke Crkve, 20. svibnja 2024., oko tisuću i pol vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Frankfurta, Mainza, Wiesbadena, Offenbacha, Darmstadta, Rüsselsheim, Eppsteina, Rüsselsheima, Kelkheim, Ludwigshafena, Würzburga i drugih mjesta rajnsko-majnskog pastoralnog područja, okupilo se na tradicionalnom hodočašću franjevačko svetište Blažene Djevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal gdje su uz pobožnosti križnoga puta i euharistijskoga klanjanja, prisustvovali svetoj misi koju je predslavio fra Ante Akrap, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu u koncelebraciji desetak svećenika, voditelja hrvatskih katoličkih misija i zajednica, izvijestio je portal „Žive zajednice“, glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj,

Pred početak euharistijskoga slavlja okupljene vjernike je pozdravio gvardijan franjevačkog samostana u Marienthalu fra Paul Waldmüller zaželjevši blagoslovljeno hodočašće svim hrvatskim vjernicima i svećenicima koji su došli pozdraviti Gospu na njen blagdan.

Uvodeći u misno slavlje, fra Ante Akrap je rekao kako je kršćanska vjera, vjera uzorâ, a to znači da „ne možemo ponekad razumjeti ni sami sebe, ako se u životu ne oslonimo na druge, a najčešće dolazimo upravo Majci Mariji koja je svojim životom i postupcima pokazala privrženost prema Bogu u svakome trenutku svoga života kao službenica Božja“, pozvavši vjernike da otvore svoja srca Gospodinu i Majci Mariji, iznoseći svoje nakane s kojima su došli u svetište Marienthal.

Predslavitelj misnoga slavlja fra Ante Akrap je u propovijedi potaknuo vjernike da se prepuste Gospodinu da ih vodi jer je „Božja želja da se svi ljudi spase i da dođu do spoznanja istine. Nije li ovo činjenica da se Bog od samoga početka brine za čovjeka: da Bog u najtežim trenutcima svoga zemaljskoga života moli da svaki čovjek pronađe svoj osobni poziv i poslanje od Boga, da Isus od svoga Oca traži “Oče, ako je volja tvoja neka me mimoiđe ovaj kalež, ali ne moja volja, nego tvoja volja“, a kada moli za svoje učenike da budu tamo gdje je on. Isus, kada moli za sebe, kaže “ako hoćeš“, a kada moli za nas kaže “hoću“. To je taj sinovski imperativ, dakle, Isus želi da čovjek pronađe samoga sebe, da se ostvari i spasi. I zato nam daje podršku i potporu i u Mariji, posebno danas kada slavimo blagdan Marije Majke Crkve“.

Govoreći u kontekstu uzora, kazao je kako bi kao vjernici trebali slijediti uzor Blažene Djevice Marije „u vjerovanju i načinu kako je ona Bogu poklonila cijeli svoj život svesrdno se žrtvujući od samoga početka“. Propovjednik je upozorio na društvene probleme i opasnosti današnjeg vremena, vremena u kojem je ljubav svedena samo na osjećaje, a dimenzija žrtve je zanemarena. „Danas u svijetu nema mjesta za ljubav. Ljubav su zamijenile društvene mreže, a ne vidimo ljude koji gledaju u oči jedni drugima, nego smo udaljeni jedni od drugih. I to je velika tragedija i društva i Crkve, ali i čovječanstva u kojem živimo. Zato današnji dan odašilje poruku da se čovjek ponovno poveže s Gospodinom Isusom Kristom, da vjera koju često zakopavamo i ne znamo više pronaći, da ju otkopamo konačno, da shvatimo da to nije tek sredstvo postizanja nutarnjega mira, nego da je to poziv i poslanje. Kao što je Blažena Djevica Marija živjela, tako i mi moramo živjeti i svjedočiti svoju vjeru. I ovo je veliki izazov pred svakim čovjekom da u redovitosti svoga života, u svakodnevnici pokuša svjedočiti i živjeti u svoju vjeru“.

Fra Ante je je naglasio da bi svatko trebao tražiti od Boga milost da shvati što je Božja volja za svakoga ponaosob pritom istaknuvši da je Božja volja „da živimo po uzoru na Blaženu Djevicu Marija, da svoju vjeru ne shvaćamo uvijek kao naslijeđenu vjeru, kao nešto zamotano u običaje, nego da tražimo od Boga da nas budi iz zarobljenosti naših navika, uhodanosti i rutine.“

Zaključujući svoju propovijed fra Ante se osvrnuo još jednom na Blaženu Djevicu Mariju koja je „primjer vjerovanja, primjer služenja. Marija, kada je čula da je njezina rodica Elizabeta trudna, hita u gorje. I Marija ne nosi Elizabeti materijalnu pomoć, nosi joj Isusa Krista, nosi joj Boga, nosi joj radost“ te je „i na nama je da ljudima donesemo Isusa Krista, jer kad donesemo Krista, donijeli smo sve, tko ima Isusa, ima sve“.

Na kraju mise, voditelj HKŽ Frankfurt fra Petar Komljenović je zahvalio propovjedniku fra Anti Akrapu, svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim djelatnicima, ministrantima, zboru, redarima i svima koji su sudjelovali u organizaciji tradicionalnog hodočašća hrvatskih vjernika u Marienthal.

Dio vjernika iz Mainza, Offenbacha, Eppsteina i Wiesbadena je pješice hodočastilo u svetište Marienthal, dok je nekolicina vjernika iz Kelkheima do Marienthala došlo biciklima. Ovogodišnja kolekta se skupljala za obnovu franjevačkoga samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Misno slavlje je animirao zbor HKŽ Frankfurt pod ravnanjem sestre Pavlimire Šimunović.

Svetište Marienthal

Marienthal je jedno od najstarijih njemačkih marijanskih svetišta. Samostan i hodočasnička crkva nalaze se na rubu parka prirde Rhein-Taunus u pokrajini Hessen.

Povijest svetišta Marienthal počinje 1309. godine kada je lokalni lovac oslijepio u nesreći. Budući da mu nijedan liječnik nije mogao pomoći, nekako je sam otišao do obližnje šume u dolini gdje je na jednom stablu bila pričvršćena slika Majke Božje koja u svome krilu drži mrtvo Isusovo tijelo (Pietà ili na njemačkom Vesperbild). Nakon što je kleknuo i s pouzdanjem se pomolio Majci Božjoj, dogodilo se čudo i on je ponovno progledao! Od tada rijeke hodočasnika dolaze u ovo marijansko svetište, a među njima i hrvatski vjernici iz rajnsko-majnskog područja koji redovito hodočaste na duhovski ponedjeljak.

Kroz povijest o hodočasničkom mjestu brinule su se različite zajednice. Od 1873. godine pa sve do današnjih dana, o hodočasničkom mjestu Marienthal se brinu franjevci. (kta)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Bogatstvo suosjećanja – knjiga obogaćena psihološkim i terapeutskim uvidima

Katoličke vijesti

Ivan i Šima Ćuk proslavili 60 godina braka

Katoličke vijesti

Ljetni dvobroj Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti