Francuski ministar obrane primio je svog njemačkog kolegu u petak kako bi potpisali ugovor između dviju zemalja o izgradnji borbenog tenka sljedeće generacije.
Ministri obrane Francuske i Njemačke sastali su se ovog petka u Parizu kako bi ratificirali sporazum o novom zajedničkom tenkovskom projektu pod nazivom Glavni kopneni borbeni sustav (MGCS).
Ovaj formalni sporazum pokreće razvoj prve faze oklopnog vozila, nazvanog ‘tenk budućnosti’ – projekt vrijedan milijarde eura.
Novi borbeni tenk trebao bi zamijeniti njemački tenk Leopard 2 i francuski Leclerc.
Iako su oba ministra inzistirala na projektu ne bi trebalo gledati kao na novi model tenka Leopard 2, jednog od najnaprednijih borbenih vozila na svijetu.
“Ne radi se o izradi Leoparda 3 ili 4, već o dizajniranju nečeg potpuno novog”, naglasio je Boris Pistorius, njemački ministar obrane.
Tenk će navodno uključivati umjetnu inteligenciju i imati određene automatizirane sustave koji neće zahtijevati “ljudske pilote”, rekao je Pistorius.
Ministri su najavili da se očekuje da će distribucija ugovora za proizvođače biti dovršena do kraja godine – što je “ambiciozan cilj”, rekli su novinarima.
Očekuje se da će tenk sljedeće generacije biti gotov do 2040.
Razvoj tenka sljedeće generacije pokazuje kako Europa širi svoju obrambenu industriju, pokušavajući se natjecati s rastućom vojnom tehnologijom iz zemalja poput Indije i Kine.
Kako će se posao s MGCS-om distribuirati?
MGCS je drugi veliki projekt industrije oružja između dviju europskih sila.
Poklapa se s drugim velikim francusko-njemačkim planom za izgradnju borbenog zrakoplova sljedeće generacije, FCAS, osim sustava bespilotnih letjelica.
Njemačka bi trebala voditi razvoj MGCS-a, dok Francuska preuzima vodstvo u razvoju FCAS-a.
Obje zemlje ravnomjerno će podijeliti cijenu novog tenka.
Sébastien Lecornu, francuski ministar obrane, imenovao je KNDS, Rheinmetall i Thales kao tvrtke koje će vjerojatno pomoći u izgradnji MGCS-a.
Međutim, projekt – o kojem se prvi put raspravljalo 2017. – bio je pogođen neslaganjima i političkim napetostima između obiju zemalja oko tema kao što je energetska tranzicija.
Ali Boris Pistorius umirio je dvoranu tvrdeći da je zajednički dogovor “znak našeg uzajamnog povjerenja unatoč trenutnom geopolitičkom kontekstu”.
