Sprječavanje kardiovaskularnih bolesti » Tekstovi
Kršćanski život

Sprječavanje kardiovaskularnih bolesti » Tekstovi

Povećanje tjelesne aktivnosti – život u gradovima, mehanizacija i suvremena prijevozna sredstva – u prvom redu osobni automobili – su znatno smanjili našu tjelesnu aktivnost. Više ne hodamo već se stalno vozimo. Zato je preko 60 % svjetskog stanovništva nedovoljno tjelesno aktivno. Negativne posljedice tjelesne neaktivnosti su znatne. Osobe koje su manje tjelesno aktivne imaju znatno veću mogućnost obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila nego osobe koje su tjelesno aktivne. Tako već samo pola sata (30 minuta) tjelesne aktivnosti dnevno smanjuje rizik od ovih bolesti za preko 30%.

Tjelesna aktivnost spušta vrijednosti krvnog tlaka, regulira vrijednosti šećera u krvi pojačanom potrošnjom energetskih tvari, snižava masnoće u krvi, povoljno djeluje na faktore zgrušavanja krvi. Također smanjuje razinu stresa, koji također ima ulogu u razvoju bolesti.

Prestanak pušenja – Pušenje oštećuje stjenke krvnih žila i povećava odlaganje masnih naslaga. Uz to nikotin ubrzava rad srca i podiže vrijednosti krvnog tlaka. Smatra se da pušenje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za više od 100 %. Zato je nemjerljiv značaj prestanka pušenja.

Regulacija krvnog tlaka – Smatra se da danas više od milijardu ljudi na svijetu boluje od povišenog krvnog tlaka odnosno od arterijske hipertonije. Arterijska hipertonija je glavni neovisni faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Arterijskom hipertonijom smatraju se vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg i trebaju se liječiti neovisno o životnoj dobi pojedinca. Lijekovi su najčešće potrebni, no ne mogu i ne smiju biti jedini u borbi protiv hipertonije. Svaki pojedinac je odgovoran za svoje zdravlje i može zdravim životnim navikama utjecati na vrijednosti krvnog tlaka. 

Regulacija vrijednosti šećera u krvi – Normalne vrijednosti glukoze (šećera) u krvi iznose od 4,5 do 6,1 mmol/L. Ako je ta vrijednost natašte u više mjerenja veća od 7 mmol/L možemo govoriti o šećernoj bolesti. Količine glukoze u tijelu regulirane su različitim hormonima, a glavni regulatorni hormon je inzulin. Inzulin proizvode specijalne stanice gušterače. Inzulin unosi glukozu u stanice gdje se iz nje stvara energija potrebna za funkcioniranje organizma. Nedostatak inzulina povisit će razine glukoze u krvi.

Postoje dva tipa šećerne bolesti. To su tip 1 u kojem imunološki sustav pojedinca proizvodi protutijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin (autoimuni proces). U tipu 2 postoje dva scenarija. U jednom stanice gušterače ne proizvode dovoljno inzulina. U drugom, inzulina ima, ali stanice tijela ne reagiraju na njega. I upravo u šećernoj bolesti tipa 2 možemo vježbanjem i pravilnom prehranom bitno utjecati na razine šećera u krvi. U ozbiljnijim slučajevima, zdrave životne navike neće same biti dovoljne i tada će liječnik prepisati lijekove u obliku tableta ili inzulina u injekcijama koje se apliciraju pod kožu. U šećernoj bolesti tipa 1 jedini je lijek unos inzulina u tijelo putem injekcija.

Jedna od opasnijih komplikacija neregulirane šećerne bolesti je upravo oštećenje krvnih žila (dijabetična angiopatija). Zato dobrom regulacijom šećerne bolesti, ako bolujete od iste, znatno doprinosimo smanjenju obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.

Smanjenje prekomjerne tjelesne težine – prekomjerna tjelesna težina je jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Po nekim statistikama postotak osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom je u Hrvatskoj najveći u cijeloj Europskoj Uniji. Pretilost povećava vrijednosti krvnog tlaka te povećava rizik od nastanka ateroskleroze i pojave šećerne bolesti. Redovitom fizičkom aktivnošću i pravilnom prehranom treba pokušati održavati optimalnu tjelesnu težinu.

Uravnotežena i zdrava prehrana – Razine masnoće u krvi ovise o dobi, spolu, genetici i životnom stilu. Granica između sigurnih i opasnih vrijednosti nije čvrsta i ovisi o puno faktora. No postoje preporuke optimalnih (idealnih) vrijednosti. Europske preporuke navode ukupnu razinu kolesterola manju od 5 mmol/L, LDL-kolesterol (loš kolesterol) manji od 3 mmol/L i HDL (dobar kolesterol) veći od 1,0. Preporuka za trigliceride je manje od 1,7 mmol/L. 

Prehrana koja štiti srce i krvne žile trebala bi se sastojati od uravnotežene prehrane u kojoj je bitno smanjiti ukupni unos masti kao i unos zasićenih masnih kiselina, koje nalazimo u mesu i nekim mliječnim proizvodima, obrađenoj hrani i u „fast food-u” (tzv. brzoj prehrani). Treba smanjiti i unos ugljikohidrata. Dobro je povećati unos nezasićenih masnih kiselina, koje nalazimo npr. u plavoj ribi i u maslinovom ulju. Poželjno je povećati i unos voća i povrća kao i integralnih žitarica, koje su bogate vlaknima, folnom kiselinom i drugim B vitaminima. Općenito, cilj je pravilnom prehranom održavati optimalnu tjelesnu težinu, vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi. Tako promjenom životnih navika i liječenjem određenih stanja, u velikoj mjeri možemo povoljno utjecati na tijek i razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Susret s migrantom je susret s Kristom, kaže Papa u poruci

Katoličke vijesti

Jeste li iscrpljeni? Prihvatite ovih 7 vrsta odmora

Katoličke vijesti

Duhovno ratovanje – Zajednica Dobri Pastir

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti