Mjesto Dubrave smješteno je u blizini Brčkog, nedaleko od magistralne ceste Tuzla – Županja. Ovo mjesto krasi samostan Dubrave, jedno od najvažnijih katoličkih duhovnih utočišta za stanovnike ovog kraja. Ovaj samostan svojevrsni je nasljednik samostana nastalog u 14. stoljeću u obližnjem mjestu Skakava. Samostan u Skakavi naveden je u popisu samostana još 1385. godine. Današnji samostan Dubrave vrlo je reprezentativno arhitektonsko zdanje, čija je gradnja započela 2002. godine, po projektu čuvenog arhitekte Ivana Štrausa. Samostanski kompleks u Dubravama kod Brčkog je i arhitektonski i duhovno, veoma važno zdanje za opstojnost vjernika katoličke vjeroispovijesti na ovim prostorima.
Iako ovaj samostan živi na povijesnom duhovnom naslijeđu, on je po mnogo čemu mladi samostan, koji stvara vlastitu kulturnu tradiciju, piše portal Hrvatski glasnik.
„Ono što je svojstveno za čitavu našu domovinu Bosnu i Hercegovinu je taj duh franjevaštva, koji smo mi pokušavali uvijek unositi u sve pore ljudskoga djelovanja. Tako je i u ovome smislu, jer želimo da samostan bude, ne samo jedno religiozno središte, nego da to bude i kulturno i nacionalno, dakako, ali uvijek s naglaskom da priđemo čovjeku, da se čovjek izrazi u svim svojim aspektima. Patron ovog našeg samostana je bezgrešno začeće blažene djevice Marije i on je nasljednik drevnoga našega samostana u Skakavi. Kad su fratri došli u Bosnu i Hercegovinu oni su počeli graditi samostanske zajednice, uz rijeku Drinu. Poznato je da je prvi samostan nastao u Srebrenici i da je po njemu naša franjevačka provincija dobila naziv Bosna Srebrena. Uzvodno uz rijeku Drinu redali su se samostani Srebrenica, Zvornik, Gradovrh (današnja Tuzla), pa onda ovdje samostan u Gornjoj Skakavi ili poznat kolokvijalno kao „samostan na Zidinama“ i gore sve do Iloka. To su prvi franjevački samostani. Dakle mi smo nasljednici jednog od prvih samostana naše franjevačke provincije Bosne Srebrene. Nedaleko od ovog samostana se nalaze arheološki nalazi tog starog samostana na Zidinama. 1982. godine ovaj je samostan oživljen, po dekretu tadašnjeg provincijala fra Alojzija Ištuka i samostan je dobio patron, kojega mi slavimo 8.12. svake godine“, kazao je fra Niko Josić, gvardijan Samostana Dubrave za Hrvatski glasnik.
Na prostranstvu Bosanske Posavine ovaj samostanski kompleks dominira prostorom i privlači pažnju, ne samo putnika namjernika, već i slučajnih prolaznika kroz ovaj kraj.
„Ova crkva je počela da se gradi nakon rata devedesetih, jer je stara crkva stradala u potpunosti u tom ratu. Ova naša ljepotica je ujedno i župna crkva i samostanska crkva. Njezin arhitekt je pokojni Ivan Štraus. To je uistinu moderno zdanje, no ako se gleda iz ptičije perspektive može se vidjeti da je u tlocrtu ove crkve latinski križ. Ona iz svih perspektiva izgleda vrlo monumentalno i vrlo lijepo.“
Dvorište samostana ukrašavaju i stoljetna stabla hrasta, koja su prema procjenama koje su rađene, stara više od tristo godina i koja cijelom samostanskom kompleksu daju dodatni mir i ljepotu. Dva najstarija imaju opseg oko 7 metara i stoljećima nijemo svjedoče burnoj povijesti ovoga kraja.
Samostanski kompleks sačinjavaju uz samostansku crkvu i dva muzeja i Galerija „Šimun“, koja pod svojim okriljem ima brojne vrijedne umjetnine koje su prikupljane desetljećima.
„Poznato je da su fratri ne samo vjerski službenici, već smo se oduvijek bavili i drugim granama života, da tako kažem, obrazovnim, odgojnim, kulturnim. Ovo je uistinu jedan veliki kompleks. Posebno smo ponosni što se u ovom kompleksu nalazi i galerija „Šimun“. Ovaj galerijski prostor je, po onome što posjeduje, jedan od najbogatijih u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovo je uistinu jedno kulturno blago, kolekcija slika, kipova i drugih umjetničkih izražaja. U sklopu samostana imamo i arheološki muzej, te sakralni muzej. Vrlo smo ponosni na sve što posjeduje ovaj samostanski kompleks i trudimo se da budemo otvoreni prema svima, kako bi u ljepoti svega što čini Samostan Dubrave, uživao što veći broj ljudi.“
Zbirka galerije „Šimun“ prvi put je predstavljena u lipnju 1983. godine, kao prilog proslavi oživljavanja župe. Ova zbirka je najvećim dijelom nastala donacijom fra Stjepana Pavića, vrijednog kolekcionara, i drugih. U njoj su prezentirana djela brojnih velikih autora starije, srednje i mlađe generacije. U Bosanskoj Posavini gdje je i smještena ova galerija franjevačka tradicija je vrlo duga i bogata. To je šest stotina godina duhovnosti, rada, ljubavi prema bližnjem i ljubavi prema čovjeku, generalno.
Franjevci na prostorima Bosne i Hercegovine su, uz svoju duhovnu misiju, vrlo često i pokretači i kreatori kulturnog života, kojeg svakodnevno obogaćuju svojim aktivnostima. Takav primjer zasigurno je samostan Dubrave, istinsko duhovno i kulturno bogatstvo Bosne i Hercegovine. (kta/hrvatskiglasnik.ba)
