Radost u Siriji: Papa Franjo dao ‘zeleno svjetlo’ za kanonizaciju ‘Mučenika Damaska’
Europa

Radost u Siriji: Papa Franjo dao ‘zeleno svjetlo’ za kanonizaciju ‘Mučenika Damaska’

Jeruzalem, 23. svibnja 2024. / 17.11 sati

U Damasku, u Siriji, danas je vijest da će 11 “Damaščanskih mučenika” biti proglašena svetima primljena s “emocijama i nadom”, prema riječima oca Firasa Luftija, gvardijana franjevačkog samostana Bab-Touma u Damasku, gdje se dogodilo mučeništvo i gdje se čuvaju mnoge relikvije mučenika.

Tijekom audijencije kod kardinala Marcella Semerara, prefekta Dikasterija za kauze svetaca, “vrhovni je papa odobrio glasove za kanonizaciju” mučenika dane tijekom redovite sjednice kardinala i otaca biskupa, rekao je bilten objavio je Tiskovni ured Svete Stolice 23. svibnja.

“Damaščanski mučenici” ubijeni su “iz mržnje prema vjeri” u Damasku, u Siriji, negdje tijekom noći s 9. na 10. srpnja 1860. Događaj se zbio tijekom progona kršćana od strane Shia Druza, koji se proširio iz Libanona u Siriju i rezultirao tisućama žrtava.

Komandos Druza ušao je u franjevački samostan, smješten u kršćanskoj četvrti Bab-Touma (Sv. Pavao) u starom gradu Damaska, i masakrirao fratre: Manuela Ruiza, Carmela Boltu, Nicanora Ascanija, Nicolása M. Alberca y Torresa, Pedro Soler, Engelbert Kolland, Francisco Pinazo Peñalver, Juan S. Fernández, zajedno s tri laika koji su bili biološka braća — Francis, Abdel Mohti i Raphaël Massabki.

Nakon što su se odbili odreći svoje kršćanske vjere i prijeći na islam, njih 11 je brutalno ubijeno, nekima su odrubljene glave sabljama i sjekirama, drugi izbodeni nožem ili palicom do smrti.

Oltar posvećen osmorici franjevačke braće mučenika u Damasku 1860. nalazi se unutar katoličke crkve u kršćanskoj četvrti Bab-Touma (Sv. Pavao) u starom gradu Damaska.  Crkva se nalazi pokraj franjevačkog samostana u kojem su stradali fratri i tri maronitska laika, braća Massabki.  Ispod oltara je urna s kostima mučenika.  Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete zemlje
Oltar posvećen osmorici franjevačke braće mučenika u Damasku 1860. nalazi se unutar katoličke crkve u kršćanskoj četvrti Bab-Touma (Sv. Pavao) u starom gradu Damaska. Crkva se nalazi pokraj franjevačkog samostana u kojem su stradali fratri i tri maronitska laika, braća Massabki. Ispod oltara je urna s kostima mučenika. Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete zemlje

Vijest o skoroj kanonizaciji dolazi gotovo 100 godina nakon beatifikacije 11 mučenika, koja se dogodila 1926. godine.

“Svi smo čeznuli čuti ovu vijest”, rekao je Lufti, koji je također fratar Kustodije Svete zemlje. „Kanonizacijom je dovršen proces započet prije više od 160 godina njihovim mučeništvom, predanjem sebe u služenju Bogu, Crkvi i braći patnici. Svetost je životni projekt svakog krštenika i vrhunac života provedenog za druge.”

“Ova vijest”, dodao je Lufti, “dolazi u trenutku kada cijeli Bliski istok, uključujući Siriju, proživljava trenutke drame i sukoba. Svetost je nada za novi svijet. Unatoč užasima grijeha koje je čovječanstvo sposobno napisati, povijest piše Bog, koji je Gospodar povijesti, zajedno sa svojim svecima.”

Nadamo se da je kanonizacija Damaščanskih mučenika također “poruka dijaloga, mira i jedinstva” u bliskoistočnom kontekstu, rekao je fratar.

Kapela posvećena trojici maronitskih laika, braći Franji, Abdelu Mohtiju i Raphaëlu Massabkiju, unutar maronitske crkve u starom gradu Damaska.  Trojica su dio skupine 11 mučenika iz Damaska, čiju je kanonizaciju odobrio papa Franjo 23. svibnja 2024. Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete Zemlje
Kapela posvećena trojici maronitskih laika, braći Franji, Abdelu Mohtiju i Raphaëlu Massabkiju, unutar maronitske crkve u starom gradu Damaska. Trojica su dio skupine 11 mučenika iz Damaska, čiju je kanonizaciju odobrio papa Franjo 23. svibnja 2024. Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete Zemlje

Svake godine 10. srpnja, liturgijski kalendar Kustodije Svete Zemlje spominje se ovih mučenika. U glavnom gradu Sirije, latinska i maronitska zajednica često slave ovaj dan zajedno.

“Ovogodišnja proslava imat će vrlo poseban okus jer će biti okus svetosti”, objasnio je Lufti. “Kanonizacija Damaščanskih mučenika dat će novi zamah životu kršćanske zajednice koja je s velikim iščekivanjem iščekivala ovu objavu.”

Lufti je damaščanske mučenike nazvao “svjedocima, uzorima i primjerima” koje treba slijediti “kako bismo ustrajali u vjeri”. Kanonizacija ovih ljudi koji su “u praksi provodili zlatno pravilo kršćanskog života: ljubiti Boga i bližnjega sve do davanja života… daje nam nadu [and] pokazuje nam gdje trebamo postaviti svoje noge na putu prema svetosti, što je cilj svakog kršćanina.”

Kauza za kanonizaciju mučenika ponovno je oživljena posljednjih godina zbog sve većeg ugleda njihove svetosti i broja čuda koja se pripisuju njihovu zagovoru.

Kapela posvećena trojici maronitskih laika, braći Franji, Abdelu Mohtiju i Raphaëlu Massabkiju, unutar maronitske crkve u starom gradu Damaska.  Trojica su dio skupine 11 mučenika iz Damaska, čiju je kanonizaciju odobrio papa Franjo 23. svibnja 2024. Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete Zemlje
Kapela posvećena trojici maronitskih laika, braći Franji, Abdelu Mohtiju i Raphaëlu Massabkiju, unutar maronitske crkve u starom gradu Damaska. Trojica su dio skupine 11 mučenika iz Damaska, čiju je kanonizaciju odobrio papa Franjo 23. svibnja 2024. Zasluge: Ljubaznošću HS/Kustodije Svete Zemlje

Godine 2022. Sveta sinoda maronitskih biskupa predala je papi Franji molbu za kanonizaciju blaženih Massabki mučenika — trojice braće iz iste obitelji koji su ubijeni zajedno s braćom iste noći u Damasku. Ovom zahtjevu pridružio se i Red Manje braće koji su tražili kanonizaciju cijele skupine mučenika.

Papa je 23. ožujka 2023. odobrio poseban postupak za izradu i proučavanje “Positio super Canonizatione”, skupa dokumenata koji se koriste u procesu kojim se osoba proglašava svecem, često jednostavno nazivan “Positio .” Papa je 23. svibnja odobrio pozitivne glasove redovitog zasjedanja kardinala i biskupa za kanonizaciju mučenika.

Iako još nema zakazanog datuma za kanonizaciju, Lufti je rekao da se Crkva u Siriji nada da će se ona moći proslaviti tijekom nadolazeću jubilarnu godinu koju je nedavno proglasio papa Franjo.

Marinella Bandini

Rođena i odrasla u Italiji, Marinella Bandini profesionalna je novinarka od 2008. Radi za nekoliko novinskih agencija i internetskih novina u katoličkom prostoru. Trenutačno smještena u Jeruzalemu, surađuje s Kustodijom Svete zemlje.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Obitelj tuži zbog vjerskog izuzeća bolnice za eutanaziju

Katoličke vijesti

Katolički pokret u Italiji posvećen ljudima ‘daleko od Crkve’

Katoličke vijesti

Njemačka osujetila terorističku zavjeru: osumnjičeni tinejdžeri navodno su planirali napade na crkve

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti