POSLANICA KRIŽEVAČKOGA VLADIKE MILANA STIPIĆA ZA VELIKI POST SVETE ČETRDESETNICE 2024.
Križevačka eparhija

POSLANICA KRIŽEVAČKOGA VLADIKE MILANA STIPIĆA ZA VELIKI POST SVETE ČETRDESETNICE 2024.

”Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svijetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života!” 

Draga braćo i sestre, ulazimo u vrijeme Velikoga posta ili svete Četrdesetnice. To je posebno Bogom dano vrijeme u kojem nam Crkva svojim molitvenim i asketskim pravilima daje posebnu mogućnost promijeniti svoj život i usmjeriti se prema Bogu i prema svetosti. To je

vrijeme prepuno posebne himnografije i molitava koje nas vode pročišćenju duše i tijela.

Navedeni stihovi iz Posnoga Trioda, knjige iz koje ćemo tijekom Velikoga posta moliti i pjevati, pozivaju nas da zablistamo svijetlim zrakama svetih zapovijedi Krista te da se po ljubavi, molitvi, hrabrosti i čistoće svetosti odjenemo u haljinu svjetla. Veliki i časni post svete četrdesetnice je zajedno s Pashom ili Uskrsom središnje vrijeme crkvene liturgijske godine.

Temeljno stanje čovjeka vrlo slikovito opisuju stihire Večernje Siropusne nedjelje s kojom započinjemo Svetu četrdesetnicu:

Stvoritelj moj i Gospod uzeo je prah zemaljski i oživio me dahom životnim. Dao mi je čast da budem gospodar svega vidljivoga na zemlji te me učinio dionikom anđela. Ali lukavi se poslužio likom zmije, obmanuo me jelom i odvojio od slave Božje, i tako me predao smrti i zemaljskim dubinama. Milosrdni Vladaru, iznova me pozovi k sebi.

Sveti oci Crkve nas uče da je sam čovjek postao uzročnikom vlastite nesreće u ovome svijetu. Postao je smrtan, podložan bolesti i truleži, rob strasti, pomućena razuma i sluga vlastite nezasitnosti. Svatko od nas to svakoga dana svojega života proživljava na sebi i osjeća u sebi. Nema dana da čovjek ne okusi egzistencijalni kaos i stanovitu mučninu postojanja. ”Nema čovjeka da živi, a da ne griješi” kaže molitva Panihide za pokojne. Apostol Pavao je tu istinu našega postojanja vrlo jasno izrekao u poslanici Rimljanima: Nalazim u sebi neki čudni poriv, kad želim činiti dobro ne mogu, nego činim zlo. Dakle rastrgani smo u samoj biti svoje naravi i egzistencije između onoga što bismo htjeli, onoga što osjećamo kao dobro i onoga što stvarno činimo, kako živimo, čemu robujemo. Kao smrtni i ljudi, pale naravi, mi nismo do kraja slobodni, jer robujemo zlu u nama i oko nas. I zato askeza, post i duhovni napor jesu naše oruđe u postizanju ravnoteže koja nam je potrebna. Samo čovjek koji je kadar sebi reći ”ne” može uistinu reći da je slobodan čovjek. A samo slobodan čovjek može Bogu reći ”da”. Samo slobodan čovjek doista može biti bogosličan. Ova naša izgubljena sloboda je cilj posta i askeze. Bog nas želi osloboditi od zla da budemo slobodni za dobro. A dobro liječi – ono liječi i dušu i tijelo. Sloboda koju nam Bog želi dati, a to je sloboda djece Božje, uvjet je za sretan i ispunjen život. Pozivam vas stoga, braćo i sestre, da ozbiljno shvatimo i živimo ovo vrijeme Velikoga posta. Postimo propisane postove, onoliko i kako možemo i koliko nam okolnosti i zdravlje dopuštaju, revnije se molimo, pohađajmo sveto bogoslužje, pristupajmo svetim Tajnama ispovijedi i pričesti u našim crkvama.

Veliki post počinje na Čisti ponedjeljak s Večernjom uvečer uoči, na Siropusnu nedjelju, kada po prvi puta u godini svi molimo molitvu svetoga Efrema Sirijca koja glasi: Gospode i Vladaru života mojega, odagnaj od mene duh lijenosti malodušnosti, srebroljublja i ispraznih riječi, a duh čestitosti poniznosti i strpljivosti udijeli meni, sluzi svojemu. Da Gospode moj i Kralju, daj da radije gledam grijehe svoje nego da osuđujem brata svojega jer si ti blagoslovljen u vijeke vjekova.

Draga braćo i sestre u Kristu, pozivam vas da svakodnevno molite ovu molitvu tijekom Velikoga posta čineći pri tom tri velika poklona odnosno metanije.

Na tom istom bogoslužju Večernje Siropusne nedjelje vrši se obred pomirenja, kada svi jedni drugima upućujemo cjelov mira govoreći: „Oprosti mi brate!“ I odgovaramo: “Bog neka ti prosti i pomiluje te.“  Oproštenje je naime primarni temelj na kojem možemo graditi svoj odnos s Bogom i svoj rast u vjeri. O tome nas poučava u svetom Evanđelju i sam Spasitelj Isus Krist.

Post se ne odnosi samo na tijelo, nego i na dušu. Te su dvije komponente usko povezane. Naime, ako ne ovladamo nižim, tjelesnim porivima (kao što je na primjer potreba za hranom), kako ćemo ovladati onim drugim ”višim” porivima naše pale naravi: a to su agresivnost, sebičnost, srebroljublje, častohleplje, licemjerje? Kako ćemo biti slobodni za ljubav prema Bogu i bližnjemu ako smo sapeti tim psihološkim i duševnim okovima? Gospod Isus Krist jasno kaže što čovjeka onečišćuje te kao vrhovni zakon proglašava ljubav prema Bogu i prema bližnjemu. Zato tjelesni post neodvojivo prati i post od grijeha, od zlih misli, od sebičnosti, ogovaranja, lijenosti, ispraznosti, prijevara, neiskrenosti, bludnosti. Posti se da bi se oslobodilo za ljubav, sebedarje i dobrotu.

Sveti Bazilije Veliki kaže: ”Ne ograničavaj, međutim vrlinu posta samo na ishranu. Istinski post nije samo odricanje od različite hrane, nego odricanje od strasti i grijeha: da nikome ne učiniš nepravdu, da oprostiš bližnjemu svome uvrede koje ti je nanio, zlo koje ti je učinio, dug koji ti je dužan. Inače, ne jedeš meso, ali jedeš samoga brata svoga.”

Sveti Ivan Zlatousti je još oštriji i konkretniji, pa kaže: ”Ako postiš, pokaži mi to na djelima. Kojim djelima? Ako vidiš nekoga siromašnoga, iskaži mu milosrđe. Vidiš li neprijatelja, izmiri se s njime. Vidiš li prijatelja koji je postao uspješan, ne budi zavidan i ljubomoran. Vidiš li lijepu ženu, ne obaziri se. Dakle, ne trebaju samo usta postiti, već i oči i noge i ruke i svi dijelovi tijela također. Neka ruke poste, ostajući čiste od krađe i pohlepe. Neka noge poste, izbjegavajući puteve koji vode ka grijehu. Neka oči poste tako što neće pogled zaustavljati na tuđoj ljepoti i zamamnosti. Ne jedeš meso, zar ne? Ne bi trebao također ni proždirati zlo svojim očima. Neka ti i uši poste. Post slušanja sastoji se u tome da ne prihvaćaš lošega govora o drugima. Neka poste i usta od ružna i neprilična govora, jer opet velim, koja je korist ako s jedne strane izbjegavam piletinu i ribu, a s druge strane proždirem i meljem zubima i gutam svoga bližnjega? Onaj tko osuđuje i bogohuli isto čini kao da se najeo mesa brata svoga…“

Post ima i društvenu dimenziju jer živimo u zajednicama i s bližnjima, i pripadamo ovom svijetu. U ovogodišnjoj poruci za Svetu četrdesetnicu to jest Korizmu, papa Franjo kaže da su ”u ovom povijesnom času izazovi ogromni, jecaji bolni. Proživljavamo treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima. Osmjelimo se gledati na naš svijet ne kao da je na umoru, nego u procesu rađanja, ne na kraju, nego na početku velikog novog poglavlja povijesti. A za to je potrebna hrabrost. To je hrabrost obraćenja, izlaska iz ropstva. Vjera i ljubav to dijete nadu drže za ruku. Uče ga hodati i, istodobno, ono njih vuče naprijed”. Potrebno je hrabrosti da bi se mijenjalo i sebe i svijet oko sebe. Budimo hrabri u življenju vjere, u vršenju djela ljubavi, u činjenju dobra, u praštanju i milosrđu, u širenju mira. Tako ćemo sebe i svoj život ugraditi u djelo spasenja i otkupljenja koje nam je Krist svojom pobjedom na križu donio i doista sretno i blagoslovljeno proslaviti Uskrs, njegovu Pashu.

Uz redovitu nedjeljnu svetu liturgiju, pozivam sve da sudjeluju srijedom i  petkom na posebnom velikoposnom bogoslužju naše Crkve – a to je Liturgija pretposvećenih darova. To je vrlo duboka, lijepa i poticajna služba koja ima i katehetsku dimenziju preko molitve psalama i svetih čitanja, a i otajstvenu dimenziju jer se na njoj pričešćujemo i tako sjedinjujemo sa živim Bogom. Također, sudjelujemo na zadušnim subotama u molitvi za naše pokojne jer je i to djelo ljubavi prema našim bližnjima koji su pred nama otišli u vječnost. Potičem sve na molitvu i djela ljubavi u bilo kojem obliku, kako bi naš post bio uistinu izraz bogoljublja i čovjekoljublja.

Sve vas molim za oproštenje te svim svećenicima, đakonima, monasima, redovnicama i redovnicima i svim vjernicima želim blagoslovljen Veliki i časni post Svete četrdesetnice i radostan hod prema najvećoj kršćanskoj svetkovini Uskrsu.

✠ Milan Stipić, vladika križevački

Križevci, 8. veljače 2024.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

PROSLAVA SVETKOVINE SUSRETA U HRAMU KOD SV. ŠIMUNA U JASTREBARSKOM

Katoličke vijesti

POSVEĆENA OBNOVLJENA GRKOKATOLIČKA KATEDRALA U NYIREGYHAZI (MAĐARSKA)

Katoličke vijesti

PROSLAVLJEN DAN KRIŽEVAČKE EPARHIJE – SVETA TRI HIJERARHA

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti