Otac Stefano Luca OFMCap, govori o značaju prvog pastoralnog pohoda apostolskog vikara južne Arabije crkvi svetog Franje u Abrahamic Family House u Abu Dhabiju.
Iz Ureda za komunikacije Apostolskog vikarijata Južne Arabije
U nedjelju 16. lipnja bio je prvi pastoralni pohod apostolskog vikara južne Arabije. Koje je značenje za crkvu sv. Franje u Kući obitelji Abrahamic?
Treba imati na umu da je obiteljska kuća Abrahamic otvorena prije praktički nešto više od godinu dana, pa nakon ove prve godine pastoralnog djelovanja ovaj posjet ima vrlo posebnu važnost. Rekao bih da susreti Njegove Preuzvišenosti biskupa Paola Martinellija tijekom pastoralnog pohoda izražavaju najmanje tri razine značaja:
Prvo, to svakako potvrđuje i svjedoči o trajnoj predanosti Katoličke Crkve u pogledu obzora ljudskog bratstva, a time i predanosti iskustvu Abrahamove obiteljske kuće. Doista, biskup Paolo Martinelli podijelio je svoju potporu i volju Vikarijata da promiče inspirativnu dijalošku dimenziju učiteljstva pape Franje.
Drugo, stil na koji je biskup izveo posjet bio je sam po sebi istinski bratski/sinodalni događaj. Svojim pažljivim i očinskim odnosom ne samo prema vjernicima koji pohađaju crkvu nego i prema onima koji rade u cijelom kompleksu Abrahamic Family House, stvorio je prilike za dijalog i zahvalno slušanje. Možemo reći da je ovaj posjet posvjedočio pedagogiju zajedničkog puta koja ne zanemaruje slušanje drugoga-od-sebe, pedagogiju koja dopušta jedni drugima da budu pozitivno provocirani kako bismo zajedno krenuli naprijed na putu. bratstva koje je sposobno prihvatiti razlike, a da ih ne prevlada. Zato nam je posjet bio veliko iskustvo u ostvarivanju sinodalnosti i dijaloga sa svim ljudima dobre volje.
Treće, riječi ohrabrenja i kršćanske nade koje su vjernici čuli tijekom dijaloga s biskupom pružile su veliku pomoć i snagu da i dalje budemo aktivni dio jedinstvene i posebne inicijative Abrahamove obiteljske kuće.
Oče Stefano, prošla je godina otkako ste započeli svoju službu na ovom posebnom mjestu, možete li nam reći kako ide?
rekao bih jako dobro. Kršćanska zajednica raste ne samo brojčano, već i osjećajem pripadnosti i svijesti da je miran suživot uz poštivanje različitosti poziv na «Božju želju za čovječanstvom» u današnje vrijeme.
Moje je služenje ovdje dosta intenzivno i na više područja: svakako, prije svega, tu je sakramentalna i pastoralna skrb za vjernike koji pohađaju našu crkvu sv. Franje, a zatim potpora i suradnja s odgojno-obrazovnim i međureligijskim dijalogom. da centar Abrahamic Family House promiče, zatim, tu je rad na ekumenskom dijalogu (svaki mjesec promoviramo molitvu iz Taizéa i radimo na tome da slavimo i ekumenski tjedan molitve za vrijeme stvaranja u rujnu i tjedan molitve za kršćane jedinstvo u siječnju), i na kraju, ne treba zaboraviti više institucionalnih susreta s osobama iz cijelog svijeta, to je također važan aspekt moje službe.
Recite nam više o tome tko ide u crkvu sv. Franje.
Jedna stvar koja je vrlo lijepa i živahna je mješavina kršćanske zajednice. Znate, u cijelom Vikarijatu našu vjersku zajednicu čine migranti. Ovdje smo svi migranti, i klerici i vjernici. Biskup Paolo Martinelli u nekoliko navrata poziva na veliki i uzbudljiv izazov i odgovornost biti uporištem nove ekleziologije, migrantske ekleziologije, gdje «teološka Pedesetnica» može naći prostor i izraz. Inače, u župama Vikarijata nastojimo poduprijeti različite jezične i kulturne zajednice pružajući im posebnu pastoralnu skrb, a to je prijeko potrebno jer treba zadržati vlastiti identitet. Evanđelje zahtijeva kulturni identitet da bi se utjelovilo. Međutim, to ne može biti dovoljno; zapravo, komplementarna je ovoj važnoj istini uvijek držati u ravnoteži pripadnost jednoj Crkvi. Jedinstvo u jednom krsnom pozivu mora se očitovati i uvijek njegovati. Ovdje mi se čini da je posebna zadaća crkve svetog Franje biti snažan znak ovog krsnog jedinstva. Drugim riječima, nudimo cijeloj našoj katoličkoj zajednici zajednički put nasljedovanja Krista kroz franjevačku duhovnost. Na taj se način vjernici iz Indije, Filipina, Afrike, Bliskog istoka ili zapadnog dijela svijeta udružuju ne samo u slavlju sakramenata nego iu svim drugim aktivnostima koje promičemo.
Spomenuli ste franjevačku duhovnost, možete li nam reći zašto i možda konkretne primjere aktivnosti koje ste provodili u ovoj prvoj godini?
Franjevačka duhovnost je zato što se ovdje sve može pratiti od sv. Franje Asiškog. Zapravo, povodom osamstote obljetnice susreta svetog Franje i egipatskog sultana 2019. godine Sveti Otac i veliki imam al-Azhara odlučili su zajedno napisati i potpisati ono što možemo neustrašivo pozivaju, povijesna zajednička deklaracija pod nazivom Ljudsko bratstvo Za mir u svijetu i zajednički život. Inspirirana time, vlada Emirata odlučila je realizirati Abrahamic Family House. Upravo zbog ovog franjevačkog korijena, katolička crkva koja se nalazi unutar kompleksa posvećena je “Poverellu” iz Asiza, a predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata – Njegova Visost šeik Mohamed bin Zayed Al-Nahyan – poklonio ju je Svetom Ocu. Papa Franjo.
Međutim, nije samo događaj iz prošlosti koji se dogodio između Franje Asiškog i sultana al-Malika al-Kāmila ono što nas vodi da imamo franjevački naglasak, već i svijest da je sposobnost za dijalog i univerzalno prijateljstvo koje franjevačka duhovnost donosi može biti odlučujuća podrška našim vjernicima koji žive rame uz rame s muslimanima.
Naime, jedan od primjera je katehetski program za odrasle pod nazivom «Deset franjevačkih riječi». U vrlo malo riječi prelazimo franjevačku duhovnost aktualizirajući je u deset riječi. Program je prilično opsežan (traje oko nekoliko godina) i sastoji se od produbljivanja svake riječi prema četiri franjevačka stupa: intelektualno znanje, molitva, duhovno dijeljenje i bratstvo.
Drugi primjer je posebna franjevačka osmostoljetnica ( Greccio krevetić 2023; the Stigme svetog Franje 2024; the Pjesma stvorenja 2025; the sv. Franjina smrt 2026.) za ove milosne događaje održavamo posebne susrete kako bismo vjernicima pomogli shvatiti koliko su ove obljetnice duboko povezane s njihovim svakodnevnim životom. Na primjer, mnogo toga odražavamo kroz Pjesma stvorenja za promicanje i provedbu Laudato si’. U tom pogledu između studenog i prosinca 2023. Emirati su odigrali vodeću ulogu domaćinom Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Cop28). Tu je prvi put bio i vjerski paviljon. Ovo je bila izvrsna prilika da se tema ekologije realizira i iz perspektive međuvjerskog dijaloga. Naime, u Abrahamic Family House doživjeli smo nekoliko dijaloških događanja upravo na temu okoliša i održivosti kroz prizmu različitih vjera.
To su neke od aktivnosti Crkve, valjda i sinagoga i džamija imaju svoje pravo. Ali što je s međureligijskim dijalogom? Recite nam nešto više o aktivnostima dijaloga koje ste upravo spomenuli.
Naravno. Svako mjesto bogoslužja je neovisno i ima svoje vlastite «pastoralne programe i aktivnosti» za svoje zajednice, a to je vrlo važno jer održavamo i poštujemo naše razlike, svaka od naše tri religije ima odvojene i posvećene fizičke prostore. Nema apsolutno nikakvog spajanja ili sinkretičke kontaminacije bilo koje vrste u smislu vjere i religije. Dakle, nakon što smo to potvrdili, imamo četvrto mjesto koje nazivamo: Forum. Ovdje se sve zajednice susreću i sudjeluju u radionicama koje su osmišljene upravo za zbližavanje različitih vjerskih zajednica, na dijalog, međusobno upoznavanje i promicanje međusobnog razumijevanja. Imamo edukativne radionice koje idu od umjetničkih akcija do panel rasprava ili razgovora uz vatru. Neke aktivnosti osmišljene su upravo za djecu ili mlade jer mladi su sadašnjost i budućnost!
Sav veliki posao koji je obavljen u forum rotira na promicanju vrijednosti sadržanih u dokumentu Ljudskog bratstva. Ono što mi se čini zanimljivim i poticajnim je promicanje Dokumenta na dvije razine djelovanja: onoj više teorijskoj/akademskoj i onoj usmjerenoj njegovoj popularizaciji i konkretnoj primjeni u svakodnevnom životu ljudi. To je ono što implementiramo u ovaj četvrti prostor koji se točno zove forum jer je to mjesto susreta i dijaloga. Abrahamic Family House nalazi se u srcu kulturne četvrti Abu Dhabija upravo zato što promičemo kulturu dijaloga i kulturu ljudskog bratstva.
Zanimljivo je da naziv ‘Abrahamic Family House’ sadrži pojam obitelji i doma. Koja značenja imaju ove riječi?
Abrahamic Family House nije samo institucija, mjesto susreta, centar u kojem se nalaze tri bogomolje i forum ali, kako ste dobro istaknuli, to je obitelj, a time i kuća.
Prvo, važno je reći da je Abrahamic Family House kuća u kojoj žive tri vjerska vođe. Ja imam rezidenciju iza crkve, rabin svoju iza sinagoge, a imam svoju iza džamije. Nas troje živimo ovdje, Abrahamic Family House je naša kuća. I to je odlučujući element jer je to veliko svjedočanstvo susjedstva, prijateljstva i dubokog poštovanja za koje mislim da je jedinstveno u cijelom svijetu. To udomaćivanje među nama osjeća se među vjernicima i svima onima koji tijekom dana posjećuju Kuću Abrahamove obitelji. Svi, izvan vjerske pripadnosti, nastavljaju vraćati istu povratnu informaciju: «Ovdje vlada atmosfera mira, bratstva i suživota kakva se nikad prije nije doživjela».
Ovdje vjerujem da opipljivo svi sebe shvaćamo kao pripadnike jedne ljudske obitelji, a činjenica da nudimo kuću koja poštuje razlike, pruža različita mjesta za živjeti svoju vjeru, ali u isto vrijeme uvijek vodi dijalog i stvara prostorima mira, to je stvarno ostvarenje onoga što je papa Franjo jednom rekao: Sada je pravo vrijeme za zajedničko putovanje […] Ovo je dobar dan da pružimo ruku, da slavimo naše jedinstvo u različitosti – jedinstvo, ne jednoličnost, jedinstvo u različitosti – kako bismo poručili zajednicama i društvima u kojima živimo da je došlo vrijeme bratstva.
Vratimo se biskupovom pastoralnom pohodu, koje su upute Nj.E. biskup Martinelli dao zajednici tijekom posjeta?
Tri su glavne osi njegova govora. Najprije je istaknuo posebnost naše crkve: «Ovo je Crkva koju je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Njegova Visost šeik Mohamed bin Zayed Al Nahyan darovao Svetom Ocu papi Franji, a koja je povjerena Apostolskom vikarijatu južne Arabije. zbog svoje pastoralne animacije. Stoga je to jedinstvena Crkva u svijetu». To također podrazumijeva uzbudljivu odgovornost da se žive one vrijednosti koje oblikuju apostolski okvir Crkve svetog Franje: pravda, mir, sloboda, obrazovanje, bratstvo i dijalog. Upravo na kulturi dijaloga biskup se zadržao istaknuvši kako je: «dijalog s ljudima različitih vjera ne samo poželjan nego i nužan. To nije nešto što se može ticati samo skupine intelektualaca, nego svih vjernika».
Druga točka, koja je bila duboko inspirativna za cijelu vjerničku zajednicu, bila je tumačenje odlomka iz Djela apostolskih u kojem se opisuje prva kršćanska zajednica, biskup je iz tog teksta izvukao tri konkretna smjera života zajednice: štovati Jednog Boga i molitve, kršćanske formacije, ljubavi i svjedočanstva života.
Kao što su zapravo prve kršćanske zajednice, multietničke i multikulturalne, tako je i ovdje Crkva pozvana živjeti u istoj dubokoj bratskoj zajednici prepoznajući se u Kristu kao sinovi i kćeri jednoga nebeskog Oca.
Treća točka bila je naglasiti veliku priliku koju crkva sv. Franje predstavlja za sve nas da zauzmemo pogled na poliedar koji je predložio papa Franjo. Naime, biskup Paolo Martinelli pomogao je vjernicima da prepoznaju kako razlike s drugim religijama nisu prepreka, već naprotiv, pomažu svakome od nas da bolje upoznamo jedni druge i snažnije produbimo vlastite korijene vjere. «Kada dođete u ovu crkvu na euharistijsko slavlje ili na trenutak molitve, ulazite u kompleks u kojem se osim Katoličke crkve nalaze još dva mjesta molitve: Džamija i Sinagoga. Na taj način, kada idete u crkvu, prirodno ste vođeni prepoznavanjem prisutnosti drugih religija i prakticiranjem mirnog i konstruktivnog suživota. Naši vjernici ne mogu zamisliti svoju crkvu a da ne prepoznaju značajnu prisutnost drugih bogomolja. Riječ je o poštivanju različitosti i rastućoj svijesti o našoj vjeri kroz odnose s drugim religijama. Svatko bolje poznaje sebe kada prepozna ono što je drugačije od sebe».
Kakve su perspektive za budućnost crkve sv. Franje?
Teško je reći. Svakako, vizija je sve više nastaviti promicati vrijednosti sadržane u dokumentu Ljudskog bratstva kako s gledišta pastoralne službe, tako i s teološkog gledišta. Crkva svetog Franje u obiteljskoj kući Abrahamic ima potencijal biti zanimljiv trajni laboratorij ne samo za vjernike koji žive u ovoj zemlji nego i za cijelu Crkvu diljem svijeta. To bi moglo biti mjesto gdje se živi nova «Pedesetnica teologije», mjesto gdje je obogaćivanje dubokih i autentičnih susreta između različitih vjera svakodnevna milost. Mjesto gdje se razlike percipiraju kao bitni i komplementarni elementi jedinstvene simfonije. Ali još jednom, teško je reći. Vidjet ćemo kamo će nas Duh Sveti odvesti.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
