Pariški sporazum o klimatskim promjenama zahtijeva djelovanje vlade – Caritas
Humanitarnost

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zahtijeva djelovanje vlade – Caritas

Dan Majke Zemlje ove će godine svjedočiti nečem posebnom. Svjetski čelnici okupit će se 22. travnja u sjedištu UN-a u New Yorku na početnoj ceremoniji potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi.

Sporazum je plod mukotrpnog rada. Naporan pregovarački proces uključivao je 196 vlada, a kulminirao je na 21sv Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP 21) u prosincu 2015.

Da bi stupio na snagu, Pariški sporazum treba ratificirati najmanje 55 zemalja koje predstavljaju procijenjenih 55 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova. Konfederacija Caritas vidi hitnost da sporazum što prije stupi na snagu i poziva na hitnu akciju. Pozivamo sve vlade diljem svijeta da izbjegnu odgode ratifikacije i odlučno postupe u skladu sa svojim nacionalnim pravilima.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zahtijeva djelovanje vlade

Muškarac bere lišće s drveta na pješčanim dinama u selu Guidan Kaji blizu granice s Nigerijom na periferiji Diffa, Niger, 13. veljače 2016. Fotografija: Sam Phelps/Caritas

To je povijesni sporazum jer označava odmak od prethodnih klimatskih pregovora koje je karakterizirao nedostatak političke volje. Njime se utvrđuju međunarodna pravila za borbu protiv klimatskih promjena u narednim desetljećima. Ono što je važno, daje poruku da su klimatske promjene danas prepoznate kao stvarna prijetnja za naše ljude i planet te da je koherentna suradnja svih zemalja ključna za suočavanje s njima.

Emisije stakleničkih plinova porasle su više u deset godina između 2000. i 2010. nego u bilo kojem drugom desetljeću od početka industrijske revolucije, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene. Zvono za uzbunu zvoni i kreće utrka za spas našeg planeta i naše djece od polagane smrti. Caritas već nekoliko godina prati klimatske pregovore. S obzirom na novi sporazum UN-a o klimi, intenzivirali smo politički dijalog s vladama i agencijama UN-a tijekom cijele godine u rasponu od COP20 do COP21. Pridonijeli smo raspravama svojom vizijom utemeljenom na pravdi, solidarnosti, brizi za stvoreno i preferencijalnom izboru za siromašne, te snažno nadahnuti vizijom koju je papa Franjo iznio u svojoj enciklici „Laudato Si’, o brizi za naš zajednički dom ” u kojem poziva na ekološko obraćenje. Delegacija Caritasovih organizacija s četiri kontinenta sudjelovala je na COP21 kako bi glas siromašnih i najugroženijih zajednica u svijetu donio u politički – i tehnokratski – prostor donošenja odluka.

Caritas smatra da se konačni sporazum trebao snažnije uhvatiti u koštac sa strukturalnim uzrocima klimatskih promjena i dati jača jamstva za siromašne zajednice koje već trpe posljedice klimatskih promjena. Sporazum je trebao pozvati na preobrazbu prevladavajućeg tržišno vođenog gospodarskog modela i najaviti novu eru u kojoj će se razvoj odvijati uz poštovanje okoliša i čovječanstva.

Pariškim sporazumom nije postignuta tako radikalna promjena, ali predstavlja korak u pravom smjeru.

Među njegovim pozitivnim aspektima je dugoročni cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na “znatno ispod 2°C iznad predindustrijskih razina” i obvezivanje “na nastavak napora da se ograniči povećanje temperature na 1,5°C”.

Postoji i petogodišnji mehanizam revizije koji, ako se rigorozno primjenjuje, može omogućiti postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova; eksplicitna je intrinzična veza između klimatskih mjera, održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva. Veća odgovornost za suočavanje s klimatskim promjenama pripisuje se razvijenim zemljama, a prepoznate su specifične potrebe zemalja u razvoju i najnerazvijenijih zemalja; prepoznata je važnost sudjelovanja i tradicionalnog i autohtonog znanja u programima prilagodbe na terenu; naglašena je transparentnost u svim fazama provedbe.

Među svojim nedostacima, Pariški sporazum niti sadrži obvezujuća jamstva za ljudska prava, niti za pošteno korištenje zemlje ili sigurnost hrane. Ne bavi se problemima potražnje za potrošnjom ili međunarodnom trgovinom, zanemaruje pomorstvo i zrakoplovstvo i ostaje nejasno u pogledu financiranja mjera prilagodbe. Oslanja se na tehnologije koje apsorbiraju emisije, umjesto da postavlja temelje za učinkovito i brzo postupno ukidanje fosilnih goriva.

Iako ne predstavlja savršen odgovor, Pariški sporazum je jedini međunarodni instrument koji danas postoji, na kojem će se temeljiti nacionalne politike u budućnosti.

Budući da je riječ o međunarodnom okviru, sporazum treba dovršiti na nacionalnoj razini tumačenjem i provedbom koja u potpunosti uzima u obzir najranjivije i promiče ljudska prava. Organizacije Caritasa angažirat će se u podizanju javne svijesti u svojim zemljama i vodit će dijalog sa svojim vladama, igrajući svoju ulogu u doprinosu koordiniranim globalnim naporima za suzbijanje klimatskih promjena i zaštitu ljudi i naše Majke Zemlje.

Pozdravljamo otvaranje za potpise Pariškog sporazuma na Dan Majke Zemlje, ali težak posao počinje sada.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Lomljenje kruha: stvaranje međuvjerskog puta do nulte gladi – Caritas

Katoličke vijesti

Razina štete u Ekvadoru ogromna – Caritas

Katoličke vijesti

Život djevojčice Fridah kao primjer svima

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti