Papa Franjo primio je u četvrtak 16. siječnja u audijenciju u Apostolskoj palači u Vatikanu članove međureligijskoga izaslanstva iz Albanije koje je predvodio vođa muslimana bektaša iz Tirane Haxhi Dede Edmond Brahimaj.
„Svaki put kada se vjerski vođe okupe u duhu uzajamnoga poštovanja i posvete se kulturi susreta kroz dijalog, međusobno razumijevanje i suradnju, obnavlja se i potvrđuje naša nada u bolji i pravedniji svijet. Koliko je našem vremenu potrebna takva nada!“, istaknuo je Papa na početku govora, izvijestio je Vatican News, prenijela IKA.
„U ovim teškim vremenima svi smo pozvani odbaciti logiku nasilja i nesloge te prigrliti logiku susreta, prijateljstva i suradnje u potrazi za općim dobrom“, rekao je papa Franjo.
Potom se osvrnuo na prijateljske odnose između Katoličke Crkve, Albanije i bektaške zajednice koji su – kako je rekao – dobro za sve njih. Papa se nada da će te veze sve više jačati u službi bratstva i mirnog suživota među narodima. „Naša vjerska uvjerenja pomažu nam da jasnije prihvatimo te temeljne vrijednosti, svojstvene našem zajedničkom čovještvu, dopuštajući različitim glasovima da zajedno tvore plemenitu i skladnu pjesmu“, dodao je.
„Unatoč izazovima sadašnjosti, međureligijski dijalog ima jedinstvenu ulogu u izgradnji budućnosti pomirenja, pravednosti i mira koju narodi svijeta, a posebno mladi, tako žarko žele“, istaknuo je Sveti Otac.
Tko su bektaši?
Podsjetimo, albanski premijer Edi Rama najavio je u rujnu prošle godine kako će za zajednicu bektaša, pripadnika islamskog sufijskog reda, u Tirani stvoriti suverenu mikrodržavu koja će promicati umjerenost, toleranciju i miran suživot.
Albanija ima 2,4 milijuna stanovnika. Od toga je oko 50 posto muslimana, a ostatak stanovništva su katolici i pravoslavci te druge manje zajednice. Bektaši čine oko 10 posto muslimana u zemlji, prema posljednjem popisu stanovništva, iako oni sami poručuju da ih ima znatno više.
Nije jasno kako će se bektaškom redu zakonski dodijeliti suverenitet, ali iz Reda su poručili kako taj potez smatraju početkom nove ere promicanja globalne vjerske tolerancije. “Takav povijesni korak ima za cilj priznavanje Reda kao suverene, samoupravne države, predane podupiranju svoje stoljetne kulture umjerenosti i duhovne uključenosti”, stoji u priopćenju. Dodali su kako bi Red trebao dobiti suverenitet identičan onom Vatikana, što znači da bi upravljao vjerskim i administrativnim pitanjima neovisno o Albaniji. Državljanstvo bi dobili samo najviši vjerski članovi i oni pojedinci koji su uključeni u upravljanje državom. Državu će voditi Baba Mondi, poglavar bektaša. Vijeće će nadzirati njegovo vjersko i administrativno djelovanje. ”Nova država neće imati za cilj ništa osim duhovnog vodstva”, istaknuli su prošle godine iz Reda.
Bektaški red nastao je u Osmanskom Carstvu u 13. stoljeću. Bektaši su dobili političku važnost u 15. stoljeću kada je red dominirao janjičarskim korpusom, elitnim pješačkim jedinicama. Bektaška zajednica, kada joj je rad u Turskoj zabranio Mustafa Kemal Ataturk, u Albaniju se preselila prije jednog stoljeća. Službeno je priznata 1920. godine na kongresu u Lušnji kojim je uspostavljana albanska država. Kasnije, 1930. godine, Ahmet Zogu je posebnim dekretom dozvolio uspostavljanje Svjetskog centra Bektaša u Tirani. Njeni članovi su bili mnoge istaknute osobe poput književnika i političara Ismaila Kemala, ali i donedavnog predsjednika Iljira Mete. Albanija je Dan Novruza, najvažniji praznik bektaša, za državni praznik proglasila 1992. godine. Konzervativni muslimani šiiti i suniti smatraju ih hereticima i sektom. Bektaša ima na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji kao i u još 31 zemlji svijeta.
(kta/ika)
