Govoreći na „Konferenciji o pučkoj pobožnosti na Mediteranu“ u Ajacciu, papa Franjo ističe važnost ovih izraza vjere kao sredstva za poticanje evangelizacije u našim sve više sekulariziranim društvima i zajednicama.
Autor: Lisa Zengarini
Daleko od toga da je zastarjeli folkloristički izraz, pučka pobožnost može biti moćno sredstvo današnje evangelizacije, njegujući zajednicu i pripadnost, rekao je papa Franjo u svom prvom govoru tijekom svog apostolskog putovanja na Korziku.
Govoreći na Palais des Congrès et d’Exposition iz Ajaccia na završetku „Kongresa o pučkoj pobožnosti na Mediteranu“, Papa je ponovio da se „aktivna evangelizacijska snaga“ ovih izraza vjere ne smije podcijeniti u našim sekulariziranim društvima, te je pozvao na konstruktivan dijalog između kršćana i sekularne kulture.
Dijalog kršćanske i svjetovne kulture
Papa Franjo se na početku svog govora prisjetio kako je Mediteran, “kolijevka mnogih visokorazvijenih civilizacija”, kroz povijest služio kao raskrižje kultura, ideja te pravnih i institucionalnih okvira koji nastavljaju utjecati na suvremeni svijet, te je mjesto gdje je dijalog između Boga i čovječanstva dosegao svoj vrhunac u utjelovljenju Isusa Krista.
Papa je primijetio kako je kršćanska vjera stoljećima oblikovala živote naroda i njihove političke institucije, iako danas ljudi postaju “sve više ravnodušni” prema Božjoj prisutnosti i Njegovoj Riječi, “osobito u europskim zemljama”.
To, međutim, ne bi smjelo dovesti do “ishitrenih razmišljanja i ideoloških prosudbi koje bi čak i u naše vrijeme sukobile kršćansku i svjetovnu kulturu”. Umjesto toga, primijetio je Papa, “Važno je priznati uzajamnu otvorenost između ova dva horizonta”, također uzimajući u obzir činjenicu da nevjernici ili oni koji su se udaljili od vjerske prakse “nisu strane potrage za istinom, pravda i solidarnost.”
“Čak i ako ne pripadaju nijednoj vjeri, u svojim srcima nose veliku žeđ, potragu za smislom, koja ih navodi na razmišljanje o otajstvu života i traženje temeljnih vrijednosti za opće dobro”, rekao je.
Evangelizacijska i zajednicaizgradna snaga pučke pobožnosti
U tom je kontekstu papa Franjo nastavio: „Možemo cijeniti ljepotu i važnost pučke pobožnosti” koja omogućuje ljudima – bilo da su duboko pobožni ili na periferiji vjere – da se povežu sa svojim duhovnim korijenima.
Izražavanjem vjere kroz jednostavne geste i simbolički jezik ukorijenjen u kulturi naroda, ustvrdio je Papa, „pučka pobožnost otkriva Božju prisutnost u živom tijelu povijesti, jača odnos s Crkvom i često postaje prilika za susret, kulturan razmjene i proslave.”
„Pučka pobožnost omogućuje nam vidjeti kako se vjera, jednom primljena, utjelovljuje u kulturi i neprestano prenosi, a kao rezultat toga, ona je djelatna evangelizacijska snaga koju ne smijemo podcijeniti: činiti to značilo bi propustiti prepoznati djelovanje Duha Svetoga.”
Potreba za pastoralnim razlučivanjem
Međutim, papa Franjo protivi se rizicima reduciranja pučke pobožnosti na puke vanjske ili folklorističke rituale lišene dubljeg duhovnog angažmana, pa čak i na praznovjerje. Stoga je pozvao na budnost “kroz pažljivo teološko i pastoralno razlučivanje”.
Pozitivan utjecaj pučke pobožnosti na društvo
Papa Franjo zatim se dotaknuo pozitivnog utjecaja pučke pobožnosti na društvo u cjelini njegovanjem “autentične” vjere koja “nije svedena na privatnu stvar”, već je predana promicanju “ljudskog razvoja, društvenog napretka i brige za stvoreno”. Pučka pobožnost, ustvrdio je, jača zajedničku strukturu društva i njeguje “konstruktivno građanstvo”, omogućujući suradnju sa svjetovnim, civilnim i političkim institucijama “u službi svake osobe, počevši od siromašnih, za cjeloviti ljudski rast i brigu za okoliš.”
Promicanje “zdrave sekularnosti”
Ova konstruktivna i puna poštovanja suradnja između civilnih i crkvenih vlasti “za dobrobit cijele zajednice”, rekao je, primjer je onoga što je pokojni papa Benedikt XVI. nazvao “zdravom sekularnošću” koja sprječava politizaciju vjere, dok osigurava da je politika poučeni etičkim i duhovnim vrijednostima.
Obnovljena predanost Evanđelju i općem dobru
Završavajući svoj govor, papa Franjo je potaknuo katoličku zajednicu na Korzici da nastavi njegovati svoje duboko ukorijenjene vjerske tradicije i postojeći dijalog između Crkve i civilnih i političkih institucija.
Također je potaknuo mlade Korzikance “da se još aktivnije uključe u društveni, kulturni i politički život, nadahnuti čvrstim idealima i strašću za opće dobro” te je pozvao crkvene pastire i političke vođe da ostanu “blizu narodu”. pažljivi prema njihovim potrebama i težnjama. Župnik koji nema tu bliskost, čak ni s poviješću i kulturom, jednostavno je ‘Monsieur l’Abbé’, on nije župnik, rekao je.
Na kraju je papa Franjo izrazio nadu da bi Kongres o pučkoj pobožnosti mogao potaknuti obnovljenu predanost evanđelju i općem dobru, ukorijenjenu u vjeri i služenju.
„Nadam se da će vam ovaj Kongres o pučkoj pobožnosti pomoći da ponovno otkrijete korijene svoje vjere i donijeti plodove u obnovljenom zalaganju, u Crkvi iu civilnom društvu, u službi evanđelja i općeg dobra svih građana. ”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
