Papa Franjo daje intervju Fabiu Faziu za Che tempo che fa talijanskog TV kanala Nove, najavljujući da će s. Raffaella Petrini u ožujku biti imenovana na čelo Guvernatorata države Vatikan. Također postavlja pitanje o glasinama o planovima nove Trumpove administracije za deportaciju migranata: Ako se to dogodi, bila bi to sramota; najsiromašniji ne bi trebali biti natjerani da plaćaju za neravnoteže društva.
Salvatore Cernuzio
Sestra Raffaella Petrini, trenutačno generalna tajnica, od ožujka će voditi Guvernatorstvo Grada Vatikana. Imenovanje će uslijediti nakon povlačenja kardinala Fernanda Vérgeza Alzage s dužnosti predsjednika Guvernatorata.
U intervjuu s Fabiom Faziom za talijanski TV kanal Nove’s Che tempo che fa emisiji, koja je emitirana u nedjelju navečer, papa Franjo objavio je vijest o svojoj namjeri da imenuje s. Petrini predsjednicom.
Također je izrazio tugu zbog mogućnosti masovnih deportacija migranata u Sjedinjenim Državama, radost zbog primirja u Gazi i svoju nadu u rješenje s dvije države.
Papa je govorio o dočeku migranata, jubileju koji je u tijeku, svojoj odluci da otvori Sveta vrata u zatvoru u Rimu, naporima u borbi protiv zlostavljanja i svom osobnom zdravlju.
Papa Franjo je prethodno dao intervju za Che tempo che fa 2022. i još jedan 2024.
Novi nedjeljni razgovor od sat vremena poslužio je i kao prilika za predstavljanje njegove autobiografije, Nadačiji je kustos novinar Carlo Musso, objavio Mondadori, a dostupan je u 100 zemalja.
Opisao je rad na pisanju svoje autobiografije kao “vrlo delikatan”, koji se sastoji od brojnih priča koje “prenose osjećaj tko sam ja”.
Sestra Petrini na čelo Vatikanskog guvernata
Papa Franjo je umirio gledatelje o stanju svoje ruke nakon modrice od četvrtka, rekavši: “Kreće se bolje.”
Potom je najavio da će od ožujka sestra Raffaella Petrini postati predsjednica Guvernatorata Vatikana.
Ovo označava još jedno značajno imenovanje žene na istaknutu ulogu, nakon imenovanja s. Simone Brambille prefekticom Dikasterija za posvećeni život.
“Rad žena u Kuriji napredovao je sporo, ali učinkovito. Sada ih imamo mnogo”, primijetio je Papa.
Nabrajajući uloge koje su dodijeljene ženama u Vatikanu, dodao je: “U Guvernatorstvu, glavna tajnica, koja će u ožujku postati predsjednica, je časna sestra… Žene se snalaze bolje od nas”, primijetio je.
Planovi masovne deportacije u SAD-u
Papa Franjo odgovorio je na pitanje o Sjedinjenim Državama u jeku glasina o potencijalnom planu masovne deportacije migranata nakon inauguracije predsjednika Donalda Trumpa.
Papa je opisao takvu mogućnost “sramotom”, jer “tjera siromašne koji nemaju ništa da plate cijenu neravnoteže”.
Doček migranata i pad nataliteta
Što se tiče migracija, papa Franjo je ponovio “četiri glagola” za rješavanje hitne situacije. “Migranti moraju biti dobrodošli, praćeni, promovirani i integrirani.”
Također se dotaknuo svoje zabrinutosti zbog pada nataliteta, navodeći prosječnu dob u Italiji od “46 godina”.
“Ako nemate djecu, morate pustiti migrante unutra”, rekao je.
Dvodržavno rješenje i važnost mira
Papa se osvrnuo i na rat na Bliskom istoku, istaknuvši početak primirja u nedjelju u Gazi i oslobađanje triju žena koje je Hamas držao kao taoce.
Kao što je to učinio na Angelusu ranije tog dana, izrazio je zahvalnost onima koji su pregovarali o prekidu vatre, rekavši: “Oni su dobri.”
Zatim je govorio o rješenju s dvije države. “Vjerujem da je to jedino rješenje. Jedni hoće, drugi ne”, istaknuo je, dodavši da je “mir veći od rata”.
Papa je istaknuo hrabrost potrebnu za težnjom za mirom, istaknuvši da “ponekad nešto izgubite, ali dobijete mnogo više”.
Rat je, inzistirao je, umjesto toga uvijek “poraz”, i ponovio je važnost pregovora i osude “ogromnih” profita proizvođača oružja koji potiču “uništenje”.
Ne zaboravite zatvorenike
Papa Franjo nastavio je govoriti o nadi, središnjoj temi Jubileja, nazivajući nadu “sidrom na obali” za koje se treba uhvatiti, ponavljajući slike iz svoje propovijedi prilikom otvaranja Svetih vrata u rimskom zatvoru Rebibbia.
Objasnio je da je ovu gestu bez presedana učinio “jer zatvorenike uvijek nosim u srcu”, dodavši apel: “Ne zaboravite zatvorenike; mnogi vani su više krivi nego oni sami.”
Sramota i tuga zbog holokausta
Uoči Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja, Papa je izrazio “osjećaj sažaljenja i srama” zbog te tragedije.
Prisjetio se svog posjeta Auschwitzu 2016. godine, koji je mogao doživjeti iz prve ruke kroz priče, filmove i svjedočanstvo “velike dame” Edith Bruck, 92-godišnje mađarske pjesnikinje i preživjele holokausta.
Zlostavljanje, mladost, grijeh
Intervju je obuhvatio i druge teme, uključujući zlostavljanje, koje je Papa opisao kao “vrlo veliko zlo” protiv kojeg se moramo “snažno boriti”.
Također je govorio o izazovima mladih koje treba „pratiti“ i važnosti biti blizak „svima, svima, svima“, bez „anđeoskosti“ u pogledu grijeha ili pretjeranog fokusiranja na grijehe tijela.
“Gadi mi se kad neki u ispovijedi uvijek to traže”, rekao je Papa. “Nema grijeha koji se ne može oprostiti; nikakav. Jer Bog želi sve sa sobom, kao svoju djecu, kao braću i sestre među nama.”
“Prvi kiks” u Sikstinskoj kapeli
Naposljetku, papa Franjo podijelio je duhovite anegdote, poput svog “prvog spoticanja” na stepenici u Sikstinskoj kapeli, odmah nakon izbora, dok je išao pozdraviti kardinala u invalidskim kolicima. “Nepogrešivi papa krenuo je greškivim korakom: spotaknuo se!”
Kako je razgovor završio, Papa je izdao zahtjev za Svetu godinu. “Nemojte dopustiti da ova prilika prođe”, rekao je. “Hrabro teži naprijed. I nikada nemojte izgubiti smisao za humor.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje