Papa Franjo: Uništavanje okoliša vrijeđa Boga
Biskupska konferencija BiH

Papa Franjo: Uništavanje okoliša vrijeđa Boga

Papa Franjo primio je u audijenciju članove Papinskih akademija znanosti i društvenih znanosti koji sudjeluju na susretu „Od klimatske krize do klimatske otpornosti” te ponovno istaknuo hitno potrebno poduzimanje konkretnih akcija za borbu protiv globalne klimatske krize: „Siromašni su žrtve. Bogatije zemlje proizvode više od pola zagađivačkih tvari”. Papa traži novu financijsku arhitekturu koja će izići u susret Jugu svijeta te restrukturiranje duga, piše Vatican News.

Trebamo shvatiti radimo li za kulturu života ili kulturu smrti, odnosno za kulturu potpunoga uništenja planeta koja je uvreda za Boga. Ako radimo za kulturu života, onda trebamo biti pozorni na vapaj zemlje, slušati zazive siromašnih i razviti “novu financijsku arhitekturu“ koja odgovara na potrebe juga svijeta i otočnih država pogođenih klimatskim katastrofama, poduzimajući također restrukturiranje i smanjenje duga, zajedno s izradom nove globalne Financijske povelje do kraja 2025. godine, priznajući tako neku vrstu “ekološkoga duga”.

Istaknuo je to papa Franjo u dugom govoru kojim se obratio sudionicima sastanka na vrhu koji su u Vatikanu organizirale Papinska akademija znanosti i Papinska akademija društvenih znanosti pod naslovom „Od klimatske krize do klimatske otpornosti“. Papa Franjo ih je danas, 16. svibnja primio u audijenciju u Apostolskoj palači.

Žrtve su siromašni

Sveti je Otac ponovno uputio apele već izražene u enciklici Laudato si i apostolskoj pobudnici Laudate Deum te još jednom izrazio svoju zabrinutost podatcima o klimatskim promjenama koje su svake godine sve gore. Stoga je hitno potrebno zaštititi ljude i prirodu – rekao je te istaknuo:

Najsiromašnija stanovništva, koja imaju vrlo malo veze s emisijama zagađujućih tvari, morat će dobiti veću potporu i zaštitu. Oni su žrtve.

Kultura života i kultura smrti

Kao i u govoru na sastanku COP28 u Dubaiju u prosincu 2023., papa Franjo je ponovno upozorio da je uništavanje okoliša uvreda protiv Boga, grijeh koji nije samo osoban nego i strukturalan, koji dovodi sva ljudska bića u ozbiljnu opasnost, a posebno najranjivije, a mogao bi izazvati i sukob među generacijama.

Pitanje je dakle: radimo li za kulturu života ili kulturu smrti?

Egzistencijalne prijetnje čovječanstvu

U igri je ozbiljna odgovornost koja je u tomu da se zajamči da djeci i mladima neće biti uskraćena budućnost. Pred nama su brojni izazovi; sustavni, različiti, ali međusobno povezani: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, degradacija okoliša, globalne nejednakosti, prehrambena nesigurnost i prijetnja dostojanstvu obuhvaćenoga stanovništva.

Ti su problemi egzistencijalne prijetnje čovječanstvu, drugim živim bićima i svim ekosustavima.

Bogatije zemlje proizvedu više od polovice tvari koje zagađuju

Siromašni na planetu najviše pate, iako u manjoj mjeri pridonose tom problemu – istaknuo je Papa. Bogatije zemlje, oko jedna milijarda ljudi, proizvede više od polovice zagađivačkih tvari koje zadržavaju toplinu. Nasuprot tome, tri milijarde siromašnijih ljudi doprinose manje od 10%, ali snose 75% gubitaka koji nastaju iz toga. Osim toga, tu je 46 najmanje razvijenih zemalja – uglavnom afričkih – koje čine samo 1,1% globalnih emisija ugljikova dioksida, dok su države skupine G20 odgovorne za 80% tih emisija.

“Nerazmjerna” težina za žene i djecu

Stoga je to nerazmjeran teret koji posebno moraju nositi žene i djeca – napomenuo je papa Franjo te dodao:

Žene često nemaju isti pristup resursima kao muškarci; osim toga, briga o domu i djeci može spriječiti mogućnost migracije u slučaju katastrofe. Međutim, žene nisu samo žrtve klimatskih promjena; one su također moćni čimbenici otpornosti i prilagodbe.

Ozbiljne pogreške

Što se tiče djece, Sveti je Otac podsjetio da gotovo jedna milijarda maloljetnika živi u zemljama koje su u vrlo velikoj opasnosti od uništenja povezanoga s klimom. Razvojna dob ih čini osjetljivijima na učinke, fizičke i psihičke, klimatskih promjena. Stoga je – prema Papinim riječima – ozbiljna pogreška odbiti brzo djelovanje kako bi se zaštitili najranjiviji. Ne zaboravljajući pritom da je – napomenuo je – redovni napredak ometen nezasitnim traženjem kratkoročne zarade zagađujućih industrija i dezinformacija, što stvara zbunjenost i ometa zajedničke napore za promjenu smjera.

Prijetnja klimatskih promjena nadvija se nad svakim vidikom postojanja, ugrožavajući vodu, zrak, hranu i energetske sustave. Jednako su tako alarmantne prijetnje javnom zdravlju i blagostanju.

Potvrditi svetost svakog ljudskog života

Usred dramatičnoga scenarija, ranjenoga raspadom zajednica, prisilnim raseljavanjem obitelji, onečišćenjem zraka koje svake godine prerano odnese milijune života, nalazi se i tragedija prisilnih migracija. Papa se zadržao na toj temi skrećući pozornost svih na brojnu braću i sestre koji gube život na očajničkim putovanjima.

Zaštititi dostojanstvo i pravo klimatskih migranata znači potvrditi svetost svakog ljudskog života te zahtijeva poštovanje Gospodinova naloga da čuvamo i štitimo naš zajednički dom.

Univerzalni pristup i brze i odlučne akcije

U odnosu na tu planetarnu krizu, apel je rimskoga biskupa višestruk. Prije svega, valja usvojiti univerzalan pristup te brzo i odlučno djelovanje sposobno potaknuti političke promjene i odluke; zatim preokrenuti krivulju zagrijavanja, pokušavajući prepoloviti stopu zagrijavanja u kratkom vremenskom razdoblju od četvrt stoljeća i težiti globalnoj dekarbonizaciji, uklanjajući ovisnost o fosilnim gorivima. I treće, ukloniti velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere kroz upravljanje okolišem koje obuhvaća više generacija.

Zajedničko djelovanje

Riječ je o dugom, ali i dalekovidnom poslu. Međutim moramo ga poduzeti svi zajedno – potaknuo je papa Franjo. Moramo to učiniti na harmoničan, skladan način, svi zajedno.

Čuvajmo prirodna bogatstva: bazene Amazone i Konga, tresetišta i mangrove šume, oceane, koraljne grebene, poljoprivredna zemljišta i polarne ledene kape, zbog njihova prinosa smanjenju globalne emisije ugljika.

Tim holističkim pristupom – napomenuo je Papa – borimo se protiv klimatskih promjena, i rješavamo također dvostruku krizu gubitka bioraznolikosti i nejednakosti, brinući se o ekosustavima koji podupiru život.

Nova financijska arhitektura za jug svijeta

Posljednja točka na koju se Papa osvrnuo bila je nova financijska arhitektura koja odgovara potrebama juga svijeta i otočnih država koje su ozbiljno pogođene klimatskim katastrofama. Restrukturiranje i smanjenje duga, zajedno s razvojem nove globalne Financijske povelje do kraja 2025. godine, priznajući jednu vrstu ekološkoga duga, mogu biti valjana pomoć u ublažavanju klimatskih promjena – primijetio je papa Franjo te potaknuo na hitno djelovanje, uz suosjećanje i odlučnost, jer:
Ulozi ne mogu biti veći. (kta/rv)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Biskup Majić slavio Misu na banjolučkom gradskom groblju na patron sv. Marka

Katoličke vijesti

Apostolski nuncij Nikola Eterović posjetio Hrvatsku katoličku župu u Frankfurtu

Katoličke vijesti

Župa Orašje proslavila svog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti