U svom godišnjem govoru o stanju u svijetu članovima diplomatskog zbora akreditiranih pri Svetoj Stolici, papa Franjo razmišlja o sukobima i podjelama koje haraju svijetom i ističe odgovornost pojedinaca i naroda za njegovanje mira.
Autor: Linda Bordoni
“Blago mirotvorcima”, podsjetio je papa Franjo dok je pozdravljao proširenu “diplomatsku obitelj” u Vatikanu, zahvalivši veleposlanicima na njihovim naporima u njegovanju dobrih odnosa između Svete Stolice i njihovih zemalja.
I odmah je osvijetlio svoju središnju temu diskurs – Mir – za koji je rekao, prvenstveno je dar Božji, jer nam je On ostavio svoj mir. “Ipak, to je također odgovornost na svima nama”, dodao je.
Pozdravljajući veleposlanike iz cijeloga svijeta akreditirane pri Svetoj Stolici u ponedjeljak, 8. siječnja 2024., izrazio je duboku zabrinutost zbog eskalacije sukoba u cijelom svijetu i opisao trenutno stanje kao “Treći svjetski rat koji se vodi po komadu” otvoreno govoreći o određenim geopolitičkim krizama.
Izrael i Palestina
Podsjetivši na tekući rat između Izraela i Hamasa, Sveti je Otac osudio napad na izraelski narod 7. listopada.
“Ponavljam svoju osudu ovog čina i svake pojave terorizma i ekstremizma. Ovako se ne rješavaju sporovi među narodima; ti sporovi se samo pogoršavaju i uzrokuju patnju svima”, rekao je.
I osuđujući kasniji vojni odgovor na taj čin koji je doveo do rata u Gazi punih razmjera – gdje je više od 22 000 ljudi ubijeno, a milijuni ranjeni i raseljeni – Papa je osudio činjenicu da je to “izazvalo snažan izraelski vojni odgovor u Gazi koji dovelo je do smrti desetaka tisuća Palestinaca, uglavnom civila, uključujući mnogo mladih ljudi i djece, te izazvalo iznimno tešku humanitarnu krizu i nepojmljive patnje.”
Stoga je pozvao na trenutni prekid vatre, oslobađanje talaca i pristup humanitarnoj pomoći za palestinski narod.
Također je ponovio svoju podršku rješenju s “dvije države”, kao i “međunarodno zajamčenom posebnom statusu za grad Jeruzalem, s ciljem trajnog mira i sigurnosti.
Razaranje uzrokovano izraelskim napadom na grad Gaza
Sirija, Libanon, Mianmar
Papa je izrazio zabrinutost zbog destabilizirajuće situacije u cijeloj regiji koja je očito pogođena sadašnjim sukobom u Gazi.
Posebice je skrenuo pozornost na narod Sirije koji “živi u situaciji ekonomske i političke nestabilnosti pogoršanoj potresom prošle veljače”.
Pozvao je međunarodnu zajednicu “da potakne uključene strane na konstruktivan i ozbiljan dijalog i traženje novih rješenja kako sirijski narod više ne bi morao patiti zbog međunarodnih sankcija”.
Izražavajući “duboku tjeskobu zbog milijuna sirijskih izbjeglica koji su još uvijek prisutni u susjednim zemljama poput Jordana i Libanona”, Papa nije zanemario spomenuti stradanje Rohinja u Mianmaru, zamolivši da se “učine svi napori kako bi se pružila nada toj zemlji i dostojanstvenu budućnost svojim mladima (…) ne zanemarujući hitnu humanitarnu situaciju s kojom se Rohinje i dalje suočavaju.”
Rusija i Ukrajina, Armenija i Azerbajdžan
Ponavljajući svoju perspektivu Trećeg svjetskog rata koji se vodi usitnjeno, Papa je podsjetio na gotovo dvogodišnji rat velikih razmjera koji je Rusija vodila protiv Ukrajine, a koji je rezultirao “velikim brojem žrtava i golemim razaranjima” te na situaciju na Južnom Kavkazu između Armenije i Azerbajdžan, s dramatičnom situacijom izbjeglica.
U oba slučaja pozvao je na pregovore, u poštivanju međunarodnog prava i vjerske raznolikosti.
Armenci bježe iz Nagorno Karabaha nakon posljednje ofenzive Azerbajdžana
Afrika u središtu pozornosti
Papa Franjo osvrnuo se na humanitarne krize u podsaharskoj Africi, uključujući učinke terorizma, političku nestabilnost i klimatske promjene. Pozvao je na ozbiljne napore u provedbi sporazuma, poput Sporazuma iz Pretorije, za rješavanje sukoba u Tigrayu i tražio rješenja za napetosti u Etiopiji i na Rogu Afrike.
Rat u Sudanu i njegove dalekosežne posljedice na milijune raseljenih ljudi također su mu bili na radaru, kao i stradanje izbjeglica u Kamerunu, Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo i Južnom Sudanu.
Izazovi u Americi
Priznajući nepostojanje otvorenih ratova u Americi, Papa je istaknuo ozbiljne napetosti između nekoliko zemalja u Latinskoj Americi, poput Venezuele i Gvajane, i izrazio zabrinutost zbog političke polarizacije koja utječe na demokratske institucije u mjestima poput Perua i Nikaragve.
„Situacija u Nikaragvi i dalje je zabrinjavajuća: dugotrajna kriza s bolnim posljedicama za nikaragvansko društvo u cjelini, a posebno za Katoličku Crkvu”, rekao je, ponovno potvrđujući obvezu Svete Stolice da potakne „diplomatski dijalog pun poštovanja za dobrobit katolika. i cijelo stanovništvo.”
Pocijepan svijet i ljudska lica rata
Nastavljajući oslikavati živopisnu sliku sve više razorenog svijeta u kojem milijuni pojedinaca pate zbog sukoba, te detaljno prikazujući ljudska lica iza statistike, papa Franjo je osudio kršenje međunarodnog humanitarnog prava, ustvrdivši da su teška kršenja ratni zločini koji zahtijevaju ne samo identifikaciju ali i prevenciju.
Napominjući da se suvremeno ratovanje više ne odvija samo na jasno definiranim bojnim poljima, Papa je požalio da u „kontekstu u kojem se čini da se više ne poštuje razlika između vojnih i civilnih ciljeva, nema sukoba koji ne završava na neki način neselektivno udarajući civilno stanovništvo.”
“Događaji u Ukrajini i Gazi jasan su dokaz za to”, rekao je.
Sudanske izbjeglice u improviziranim skloništima u Adreu, Čad
Razoružanje i globalna sigurnost
Papa Franjo istaknuo je potrebu za razoružanjem, ustvrdivši da oružje nema vrijednost odvraćanja, već potiče njegovu uporabu.
“Koliko bi života moglo biti spašeno s resursima koji su danas krivo usmjereni na oružje?” upitao je, ponavljajući svoj prijedlog da se “ulažu ti resursi u potragu za istinskom globalnom sigurnošću”, budući da bi čovječanstvo trebalo raditi na rješavanju temeljnih uzroka sukoba. .
“Izazovi našeg vremena nadilaze granice, kao što vidimo iz raznih kriza – hrane, okoliša, gospodarstva i zdravstvene skrbi – koje su obilježile početak stoljeća. Ovdje ponavljam svoj prijedlog da se uspostavi globalni fond za konačno uklanjanje gladi i promicanje održivog razvoja cijelog planeta,” rekao je.
Ekološka kriza i klimatske promjene
Još jedan temeljni uzrok sukoba koji Papa nije zaboravio spomenuti je klimatska kriza koja “zahtijeva sve hitniji odgovor i punu uključenost svih, uključujući međunarodnu zajednicu u cjelini”.
Izrazio je nadu da bi sporazum usvojen u Dubaiju na UN-ovom summitu o klimi mogao dovesti do “odlučnog ubrzanja ekološke tranzicije”.
Migracije i mediteranska kriza
Govor je papi pružio priliku da pozove na poštovanje i zaštitu onih koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje.
Suočen s onim što se doživljava kao “invazija”, požalio se na činjenicu da “lako možemo zatvoriti svoja srca.”
Brzo zaboravimo da je riječ o ljudima s licem i imenom, a zanemarujemo specifičnu vokaciju ovog, našeg mora (mare nostrum), da ne bude grobnica nego mjesto susreta i uzajamnog bogaćenja pojedinaca, naroda i kultura“, rekao je.
Stoga je Sveti Otac apelirao na uravnotežen pristup koji regulira migracije uz poštivanje prava i dostojanstva pojedinca te je pozvao na promjenu perspektive u odnosu na Mediteran, zamišljajući ga kao “laboratorij mira”, a ne kao groblje, gdje su migranti. dobrodošli, zaštićeni, promovirani i integrirani.
“Također trebamo inzistirati na pravu ljudi da ostanu u svojoj domovini i odgovarajućoj potrebi stvaranja uvjeta za učinkovito ostvarivanje tog prava”, rekao je.
Drveni križevi napravljeni od ostataka čamaca na Lampedusi u spomen na migrante koji su umrli na moru tijekom svojih putovanja nade
Obrazovanje, ljudska prava, dijalog
Na kraju dugog i iznimno artikuliranog govora papa Franjo istaknuo je obrazovanje kao sredstvo ulaganja u budućnost, posebice u kontekstu etičke uporabe novih tehnologija.
Govorio je o potrebi da tehnološki razvoj bude etičan i odgovoran te je istaknuo veliku važnost ljudskih prava.
Osuđujući trendove koji su doveli do ideološke kolonizacije i širenja “kulture smrti” u nekim dijelovima svijeta, apelirao je na poštivanje života, počevši od nerođenog djeteta, te kritizirao prakse poput surogat-majčinstva kao povrede ljudskog dostojanstva.
„U svakom trenutku svog postojanja ljudski život mora biti sačuvan i branjen; ipak sa žaljenjem primjećujem, osobito na Zapadu, kontinuirano širenje kulture smrti, koja u ime lažnog suosjećanja odbacuje djecu, starije i bolesne.”
Naposljetku, papa Franjo je podržao ulogu dijaloga, a posebno međureligijskog dijaloga kao ključnog elementa u težnji za mirom.
“Put do mira također prolazi kroz međureligijski dijalog, koji prije svega zahtijeva zaštitu vjerskih sloboda i poštivanje manjina”, rekao je, žaleći se na činjenicu da “sve veći broj zemalja prihvaća modele centralizirane kontrole vjerskih sloboda, osobito masovnom upotrebom tehnologije.”
Pozvao je na poštivanje manjinskih vjerskih zajednica, za koje je rekao: “U nekim slučajevima riskiraju izumiranje zbog kombinacije terorizma, napada na njihovu kulturnu baštinu i suptilnijih mjera kao što su proliferacija zakona protiv obraćenja, manipulacija izborna pravila i financijska ograničenja.”
Ostajući pri ovoj temi, Papa je također ponovio svoju osudu svih djela antisemitizma i sve veće diskriminacije kršćana diljem svijeta.
Sveta godina
Svoje obraćanje Papa je zaključio podsjetivši nazočne da se Crkva priprema za Jubilej, Svetu godinu koja započinje sljedećeg Božića.
“Danas, možda više nego ikad”, rekao je, “trebamo Svetu godinu,” vrijeme milosti koje nam omogućuje iskusiti Božje milosrđe i dar njegova mira.
Usred mnogih uzroka patnje koji dovode do osjećaja beznađa ne samo kod onih koji su izravno pogođeni nego u cijelom našem društvu, rekao je Papa, usred poteškoća koje doživljavaju mladi ljudi, “koji se umjesto da sanjaju o boljoj budućnosti često osjećaju bespomoćno i frustrirano, ” i usred tame ovoga svijeta koja se čini da se širi, a ne povlači, „Jubilej je objava da Bog nikada ne napušta svoj narod i da neprestano drži otvorena vrata svoga Kraljevstva.”
Veleposlanici akreditirani pri Svetoj Stolici slušaju govor pape Franje “Stanje svijeta”