U subotu, 11. svibnja 2024. u dvorani Općine Novi Travnik Zaklada Ljudsko bratstvo i sestrinstvo organizirala je okrugli stol „Ljudsko sestrinstvo i bratstvo nema alternativu“, izvijestili su iz spomenute Zaklade.
Sudionici su prethodno u Margetićima kod Novog Travnika posjetili gradilište Centra i kapele sv. Ivana Pavla II. koja je, dobrotom brojnih dobročinitelja, već pokrivena i posušena, a ono što slijedi je skora ugradnja vanjske stolarije i uređenje okoliša.
Potom je uslijedio je okrugli stol u dvorani Općine Novi Travnik na kojem su govorili: prof. dr. Ulrich Hemel, trostruki doktor znanosti i direktor Instituta Weltethos (Svjetski etos) u Tübingenu (Njemačka), prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak, redovna profesorica Univerziteta u Zenici, prof. dr. Šaćir Filandra, redoviti profesor Univerziteta u Sarajevu, dr. Eli Tauber, direktor Arhiva jevrejske zajednice u Sarajevu i prof. dr. Dubravko Turalija, izvanredni profesor na KBF-u Univerzitetu u Sarajevu.
Akademskom stolu nazočilo je pedesetak slušatelja, među kojima su bili priznati uglednici akademskog, javnog, političkog i poduzetničkog života. Istodobno, okrugli stol popratilo je više novinskih i elektronskih medija.
Na samom početku akademskog čina, sve nazočne je pozdravio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade te je tom prilikom ukratko progovorio o dosadašnjim ostvarenjima za sada još uvijek male zaklade, koja i ne misli na broj i veličinu koliko na kvalitet i efikasnost. „Ljudi iz Zaklade nemaju iluzija da je ovo velika zaklada, ali i male stvari mogu biti vrlo učinkovite kao npr. tablete su male ali su učinkovite i ljekovite“, kazao je prof. Topić. Podsjetio je na staru mudrost da „ne treba kukati nad mrakom nego paliti male svijeće pa će biti više svjetla oko nas“. Predstavio je i ponudio nazočnima primjerak knjižice Zaklade u kojoj su objavljeni i radovi prošlogodišnjih sudionika okruglog stola. Prije samog prelaska na akademski čin, mons. Topić je uručio i zahvalnicu jednoj od većih donatora za centar u Margetićima gđi Snježani Koepruner, direktorici GS-tvornica mašina Travnik koja je do sada donirala centru 10 000 KM. Dodijeljena je i zahvalnica Srednjo-bosanskom kantonu-Središnja Bosna i premijeru Tahiru Lendi koji su doniralai 50.000 KM.
Zatim je uslijedilo prvo predavanje koje je prof. dr Hemel bazirao na tri dokumenta: Globalna etička deklaracija, iz 1993. god.; Sedamnaest ciljeva održivog razvoja Ujedijenih naroda ili 17 SDG UN-a, iz 2016. god. i enciklika pape Franje Fratelli tutti (Svi smo braća), iz 2020. god. Oslanjajući se na 17 ciljeva održivog razvoja UN-a u kojima se nigdje ne spominje religija, autor je izložio i svoj tzv. 18. cilj održivog razvoja koji prije svega uključuje slobodu ispovijesti i slobodu kulta, zatim slobodu samoopredjeljenja i svjetonazorsku podnošljivost te zalaganje za općeprihvaćena međuljudska prava. U kontekstu navedenih dokumenata, dr. Hamel je govorio i o globalnoj etici koja je istodobno podvrgnuta modernome ali i tradicionalnome etosu, a koja može biti podloga međuljudskom poštivanju i uvažavanju.
Drugo predavanje održala je prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak koja je odmah na početku svojega izlaganja sugerirala da se u naslov Ljudsko bratstvo uključi i termin „sestrinstvo“. Važno je u javnosti, nastavila je dr. Spahić-Šiljak, ne samo promicati nego i forsirati važnost i ženskog roda jer se u taj nazivnik uključuju sve pore ženskog integriteta u društvu i to ne samo zbog etičke ravnopravnosti nego i biološke zastupljenosti, znajući da više od polovice čovječanstva čine žene. Muškarci i žene nisu isto, ali isto trebaju biti tretirani. Usto, međusobnu ljudsku ljubav važno je oplemeniti konkretnom dobrotom u kojoj se ljubav i ostvaruje. Uvažena predavačica govorila je i o važnosti skrbi i brige jednih za druge, ističući da je jednako bitno biti zbrinut od drugih i brinuti o drugima.
Treće predavanje održao je prof. dr. Šaćir Filandra, tijekom kojeg je pokušao svratiti pažnju na konkretnost termina „bratstvo“ i „sestrinstvo“. „Ideal bratstva i sestrinstva nije isto što i životna praksa bratstva i sestrinstva“, kazao je dr. Filandra. Referirajući se na vremena koja su BiH obilježila različitim i višestranim političkim sustavima, dr. Filandra je u svim tim društvenim sustavima i projekcijama pronašao crvenu nit bratstva i sestrinstva među bosansko-hercegovačkim stanovništvom. „To je prije svega bio i još uvijek je zajednički jezik, zatim zajednička stremljenja, nastojanja i čežnje ovoga podneblja te konačno iskustva, koja nisu jednodušna jer su nekima odgovarala, a nekima nisu, ali su svejedno doprinijela pluralnosti mišljenja među domaćim stanovništvom. Međuljudsko bratstvo i sestrinstvo znači da na dobrim principima treba graditi budućnost čovječanstva“, zaključio je dr. Filandra.
Dr. Eli Tauber održao je izlaganje na temelju svoje knjige pod naslovom Kad su komšije bili ljudi (2010.), gdje je obradio iskustva spašenih Židova tijekom Drugog svjetskog rata i holokausta. Istaknuo je da su brojni Židovi preživjeli zahvaljujući njihovom dobrim susjedima. S tim u svezi, istaknuo je da nije bit u tome tko je Hrvat, tko Bošnjak, a tko Srbin, nego tko je čovjek, tko je human, tko je bližnji. Dr. Tauber na kraju je dodao i to da priprema drugo izdanje svoje naznačene knjige, u koju će uvrstiti i brojna druga prikupljena iskustva spašenih Židova zahvaljujući bratskim i sestrinskim komšijama tijekom Drugog svjetskog rata.
Posljednje predavanje održao je prof. dr. Dubravko Turalija, tijekom kojega je razradio razliku između ljudskog opetovanog mirenja i istinske želje za trajnim mirom. Tretirajući mir kao božansku kategoriju u čovjeku, mirenje je sveo na čisto ljudski princip koji je redovito podređen kratkotrajnosti. U odnosu na mir i mirenje dao je i jednu lijepu biološku usporedbu između vrana i slavuja te zaključio da ovaj svijet, „koliko god bio mrk i graktav, kadar je slušati slavopoj slavuja koji mora biti konstantan, konkretan i konzistentan“.
Program je vodio Željko Galić, tajnik Zaklade ljudsko bratstvo i sestrinstvo koji je na koncu spomenuo i neke donatore od prošlog Okruglog stola koji su poduprli Zakladu, a koji su objavljeni u spomenutoj knjižici. Od brojnih, iz Zaklade ističu sljedeća imena: mons. Ivan Štironja, porečko-pulski biskup; mons. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup Linza; fra Zlatko Špehar s vjernicima Hrvatske katoličke misije Salzburg; don Ivica Stanković, župnik u Beču s vjernicima Hrvatima; gosp. Tarik Lendo i SBK – Središnja Bosna; gosp. Irfan Čengić, načelnik Općine Stari grad – Sarajevo; Hanns Seidel Stiftung (Zaklada), gospoda Martin i Vlado Banović iz Novog Travnika, Mato i Anto Topić, vlasnici „Imperijal-Pržionica kave“ Novi Travnik; gosp. Vlado Rajković, vlasnik firme „Maks“ i mnogi drugi.
Posljednji čin bratsko-sestrinske subote bio je zajednički ručak i druženje u hotelu „Via“ (Central) u Vitezu. (kta)
