Svijet

Nasvajanje američkog društvenog ministarstva poziva katolici kako bi radili za Kristovu ‘veću pravdu’

U glavnom gradu SAD-a, vrvećem od vrtloga izvršnih postupaka nove Trumpove administracije, kardinal Christophe Pierre, apostolski nuncij u Sjedinjenim Državama, imao je poruku pape Franje za podijeliti.

Nemojte se bojati nastaviti biti ‘protagonisti povijesti’, radeći zajedno ‘tijelo s tijelom, osoba s osobom’ kao dio ‘velike ljudske obitelji’ koja čini cijeli američki kontinent’, rekao je Pierre čitajući papine riječi iz pisma stotinama sudionika na otvaranju Općeg zasjedanja Konferencije katoličkih biskupa SAD-a o okupljanju katoličke socijalne službe 2025.

Franjina poslanica CSMG-u podsjetila je na tekuću Jubilarnu godinu, ističući je kao “priliku da se izazov ‘organiziranja nade’ postavi u središte pastoralnog poslanja”.

“O tome se radi: biti ‘Crkva koja ide naprijed’, biti u stanju održati ‘riječima i djelima’ nadu s kojom su tolike obitelji uvijek dolazile u ove blagoslovljene zemlje”, rekao je Franjo u svom pismu.

Papa je također pohvalio marljiv rad sudionika za pravdu, rekavši da zna za njihove predane napore “da prepoznaju Isusa Krista u onima koji su najpotrebniji: isključenima, odbačenima, siromašnima, migrantima”.

Bez socijalne pravde, rekao je Franjo u svom pismu, “nećemo moći jamčiti dostojanstvo svake osobe, svakog djeteta koje dođe na ovaj svijet, svake mlade osobe pune nade koja kroči u Ameriku”.

Možda najveća američka skupština onih koji su posvećeni vršenju socijalne službe i učenja Crkve, okupljanje katoličkog socijalnog ministarstva održava se svake dvije godine od 25. do 28. siječnja u Washingtonu, dan nakon nacionalnog Hoda za život.

Ove godine kršten s temom “Misionari nade, zagovornici pravde”, CSMG organizira Tajništvo pravde i mira USCCB-a, 10 odjela USCCB-a i 20 nacionalnih katoličkih organizacija.

Početni plenarni sastanak – predstavljen s istom naslovnom temom kao i sam skup – osmišljen je da postavi ton za dane koji slijede, koji su prepuni sesija koje ispituju različite probleme katoličkog socijalnog učenja: useljavanje i izbjeglice; siromaštvo i beskućništvo; trgovina ljudima i klimatske promjene; globalni sukob i dug; i više.

“Danas je u mnogim dijelovima svijeta popularan lik političkog mesije. Ova vrsta vođa tvrdi da se identificira s ljudima koji su iscrpljeni i zbunjeni”, primijetio je kardinal Pierre. “Ali kao odgovor na želje ljudi za jasnoćom, takvi lideri predlažu pojednostavljena i polarizirajuća rješenja koja nimalo ne pomažu društvu da zajedno prepoznaju put prema općem dobru.”

“Kao kršćani”, rekao je Pierre, “naša politika mora izgledati drugačije od ovoga.”

Tweet ovo

U svom plenarnom obraćanju, Pierre je podsjetio na Franjin govor u rujnu 2015. Kongresu SAD-a, kada je Papa pozvao na svjedočanstvo američkih građana kao što su predsjednik Abraham Lincoln, velečasni Martin Luther King Jr., Dorothy Day i otac Thomas Merton.

“Četiri osobe koje je papa istaknuo bili su ljudi koji su slijedili svoj proročki poziv u Kristu. To je ono što smo pozvani činiti – posebno kada vršimo katoličku socijalnu službu”, rekao je Pierre.

“Što znači biti prorok?” upita on. „Mi smo proroci kada naviještamo — svojim djelima i svojim riječima — istinu koja će preobraziti društvo: Naime, da Bog voli svoj narod i da želi da svi ljudi dožive svoje dostojanstvo kao njegova djeca, kao i solidarnost s jednim drugi, kao braća i sestre u ljudskoj obitelji.”

Ova proročanska poruka, rekao je Pierre, dijeli se sa svijetom kroz socijalnu službu i politički angažman.

U političkoj areni, međutim, Pierre je upozorio protiv primamljivosti političara koji tvrde da imaju sve odgovore.

“Danas je u mnogim dijelovima svijeta popularan lik političkog mesije. Ova vrsta vođa tvrdi da se identificira s ljudima koji su iscrpljeni i zbunjeni”, primijetio je. “Ali kao odgovor na želje ljudi za jasnoćom, takvi lideri predlažu pojednostavljena i polarizirajuća rješenja koja nimalo ne pomažu društvu da zajedno prepoznaju put prema općem dobru.”

“Kao kršćani”, rekao je Pierre, “naša politika mora izgledati drugačije od ovoga.”

“Postoje mnogi izrazi nepravde koji pogađaju ljude”, rekao je. „Iz tog razloga postoje mnoga posebna područja u kojima je katolička socijalna služba nužna za postizanje veće pravde.“

Primjećujući temu CSMG-a “Misionari nade; zagovornici pravde”, papinski veleposlanik naglasio je da ona implicira “neodvojivu vezu između pravde i nade. Jednostavan način razumijevanja tko su siromašni jest reći da je siromašna osoba svatko tko je uskraćen pravde.”

Pierre je zatim predložio tri područja fokusa katoličke socijalne službe: ukidanje smrtne kazne; kraj rata; te pravedno postupanje s migrantima i izbjeglicama.

Hvaleći odluku predsjednika Joea Bidena od 23. prosinca da ublaži kazne za 37 federalnih zatvorenika osuđenih na smrt manje od mjesec dana prije njegova odlaska s dužnosti, Pierre je također citirao rad i izjave Catholic Mobilizing Network.

“Ovo je bio obećavajući znak da pokret protiv smrtne kazne nastavlja rasti”, rekao je. “Molim te, Bože, jednog ćemo dana živjeti u zemlji u kojoj se ubojstvo osuđenih za zločine ne smatra pravdom i u kojoj nema iznimaka.”

Međutim, 20. siječnja Trump je potpisao izvršnu naredbu o ponovnom uspostavljanju savezne smrtne kazne i proširenju njezine uporabe.

Napomenuvši da je upravo završeni Marš za život snažno svjedočanstvo u američkom društvu, Pierre je dodao: “Važno je da naš pro-life fokus obuhvati cijeli spektar života.” To uključuje i živote ljudi osuđenih za teške zločine.

Rekavši da su siromašni ti koji najviše pate od sukoba, Pierre je izjavio: “Rat nikada neće biti odgovor na razlike među ljudima i nacijama.”

Unatoč tome, priznao je da se njegova sablast može činiti neodoljivom.

“Možemo gledati na iskorjenjivanje rata kao na nešto što nadilazi naše sposobnosti, ili više od opsega misije kojoj su predani naši različiti apostolati. Ali svi možemo učiniti barem dvije stvari”, predložio je Pierre. “Možemo se moliti za okončanje rata,” rekao je, i promijeniti vlastite stavove shvaćajući da, “Ne možemo si više priuštiti pretpostavku da je rat neizbježan.”

Dok je citirao Franjine izjave da migranti i izbjeglice posjeduju urođeno ljudsko dostojanstvo i da u svoje nove domove donose i snagu i talente, Pierre je imao oštre riječi za američki pristup imigraciji.

“Pokvareni sustav oko migracije koji postoji u ovoj zemlji već neko vrijeme eklatantan je primjer učinaka političke polarizacije. Mnogi ljudi — bez obzira na njihovu stranačku pripadnost — mogu prepoznati potrebu za nacionalnom sigurnošću”, rekao je, “dok su na istodobno priznajući dužnost svakog ljudskog društva da se brine za dostojanstvo i dobrobit ljudi, koji su pod pritiskom nepravednih uvjeta napustili svoju domovinu i potražili sigurnost negdje drugdje.

“Nijedna osoba dobre volje – a kamoli kršćanin – ne može raspravljati”, izjavio je Pierre, “s takvim osnovnim ljudskim vrijednostima.”

Misa bdijenja uslijedila je nakon sesije pitanja i odgovora nakon plenarnog govora, s Pierreom kao slavljenikom.

Kardinal je propovijedao o Luki 4,14-21 — evanđeoskom čitanju u kojem Isus obznanjuje Izaijine riječi da me Gospodin “pomaza da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me da sužnjima naviještam slobodu”. Pierre podsjetio je svoje slušatelje da je Franjo odredio 26. siječnja kao nedjelju Riječi Božje.

“Možemo čuti temeljnu poruku Evanđelja – i 2000 godina kasnije, mi smo primatelji ove spasonosne Radosne vijesti, koju je Krist potvrdio svojom smrću i uskrsnućem”, rekao je Pierre.

“Ono što je Isus rekao u sinagogi u Nazaretu ostaje naša izjava o misiji kao Isusovih učenika”, rekao je. “Pozvani smo i opremljeni… činiti iste stvari za koje je Isus najavio da je došao: dati nadu siromašnima i pravdu potlačenima.”

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kršćani u Alepu osjećaju nelagodu usred pobunjeničkog preuzimanja sirijskog grada

Katoličke vijesti

Caritas Münster zalaže se za demokraciju – Vatican News

Katoličke vijesti

Indonezijsko katoličko povjerenstvo za mlade slavi ‘Zavjet mladih’ iz 1928.

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti