Nadbiskup Kutleša predvodio misno slavlje svetkovine Rođenja Gospodinova
Zagrebačka nadbiskupija

Nadbiskup Kutleša predvodio misno slavlje svetkovine Rođenja Gospodinova

Svečano misno slavlje proslave svetkovine Rođenja Gospodinova u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša u zajedništvu s kardinalom Josipom Bozanićem, prebendarima i kanonicima Prvostolnog kaptola zagrebačkog, rektorom Bogoslovije preč. Željkom Faltakom, odgojiteljima vlč. Josipom Đurinom i vlč. Tonijem Potrebićem, profesorom na KBF-u vlč. Markom Vukovićem, nadbiskupskim tajnikom vlč. Andrijom Miličevićem i umirovljenim svećenicima.

Nadbiskup je u homiliji istaknuo da Crkva svake godine “s radošću naviješta i slavi ovaj povijesni događaj Kristova rođenja. Ipak, sve se više opaža da bît slavljenja Božića iščezava iz ljudskog srca. Od događaja koji je značio ispunjenje duboke čežnje čovjekova srca za Božjom blizinom i njegovim spasenjem, ovaj dan rođenja Bogočovjeka Isusa Krista pretvara se u površno slavlje u kojemu zaboravljamo što doista slavimo. Ovakvo nam stanje ljudskoga duha otkriva novo poganstvo koje se možda i neprimjetno uvlači u naše domove i kojega možda nismo ni svjesni” te nadodao da “novom poganinu, nedostaje strahopoštovanje pred Bogom koji nam se objavljuje. Osjećaj za sveto iščezava. U strahu Gospodnjem se ne prepoznaje početak mudrosti. U Božjoj čudesnoj ljubavi prema nama ne prepoznajemo radosnu vijest spasenja, već smo Boga pretvorili u dobrodušnog djedicu koji nam ljubav iskazuje tako što ispunjava sve naše sebične želje. Novo poganstvo je zapravo veliki trijumf želja.”

“Bog je postao čovjekom! To nije samo bajkovita priča koju nam je u božićne dane ugodno slušati. Činjenica da se Spasitelj rodio, kako nam Sveto Pismo otkriva, znači da Bog postoji, da je doista ušao u ljudsku povijest ispunjavajući time mnoga proročanstva o Spasitelju koji nas pomiruje s Bogom”, istaknuo je nadbiskup Kutleša i rekao da “slaviti Božić znači vjerovati Radosnoj vijesti jer je istinita čak i ako nam donese progon i smrt, vjerujemo, jer ju je povijest potvrdila vjerodostojnije od mnogih svari koje se drže povijesnim istinama.”

Tumačeći kako vjerovati Gospodinu “nije opcija koju možemo odlagati bez posljedica za svoje živote i živote svojih bližnjih” Nadbiskup je naglasio da “Radosna vijest o Kristu Spasitelju je upućena svim ljudima. Ona nije usmjerena samo onima koji su po svom zvanju i poslanju bili bliski Hramu i kadri razumjeti Pisma. U slici pastira, radosna vijest ponuđena je svima. Čovjek svojim silama i snagama, znanjem i napretkom ne može spasiti samoga sebe, nego to može samo žrtva Krista, Jaganjca nevina i bez mane.”

“Radosna vijest o Kristu Spasitelju donosi svijetlo, strahopoštovanje i duboku radost. Slika pastira koji u noći čuvaju stado, a potom ih obasjava slava Gospodnja, slika je ispunjenja Božjih obećanja. Kod proroka Izaije čitamo: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja. Slika je to svakog ljudskog srca bez Spasitelja. No, sjediti u tami izgubljenosti i prosječnosti, ljudskoj je ranjenoj naravi često lakše negoli podnijeti svjetlo. Mnogi ljudi svjedoče o promjeni života nakon iznenadnog obraćenja. Nekima će svjetlo Kristovo postupno otkrivati tamu grijeha. No, ako nikada i ni u kakvoj mjeri nismo osjetili strah Božji i radost oproštenja, pitanje je jesmo li uopće upoznali Krista Gospodina. Postati kršćanima znači, upravo, izići iz onoga što svi misle i hoće, napustiti vladajuća mjerila, kako bismo našli svijetlo istine svojega bitka i s tim svijetlom našli pravi put”, naglasio je propovjednik.

Na kraju homilije Nadbiskup je rekao da “Radosna vijest o Kristu Spasitelju zahtijeva osobni odgovor. Kada se duši objavi Krist, odgovor koji se spontano daje jest odgovor vjere. Isus možda nije Spasitelj kakvog su očekivali. Misli Isusovih suvremenika zasigurno nisu uključivale rođenje u štali, a još manje raspeće na križu” te nadodao “Pastiri su, nakon izvanrednih stvari koje su im bile objavljene, u običnoj štalici zatekli obično dijete. No, očima vjere u njemu su vidjeli Spasitelja. Potom su se vratili svojim svakodnevnim poslovima.”

“Bog nas, dragi vjernici, ne poziva na slavan, blještav i stalno uzbudljiv život. Poziva nas da vjerujemo Spasitelju, a zatim nas šalje natrag u našu životnu realnost kako bismo naučili radovati se njegovu spasenju iz dana u dan i to spasenje nositi drugima: razvezivati spone jarmene, dijeliti kruh s gladnima, krov s beskućnicima, zauzimati se za obespravljene i slabe. Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti, naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi kao što smo i mi potrebni drugima”, zaključio je nadbiskup Kutleša.

Na svečanom euharistijskom slavlju sudjelovali su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te ministri u Vladi RH. Misno slavlje pjesmom su animirali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije 

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Misa i blagoslov djece u Župi sv. Martina, Dugo Selo

Katoličke vijesti

Otvoren 64. teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu

Katoličke vijesti

Govor zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše prilikom posjeta Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti