Obilježavajući blagdan Marije, Majke Božje i početak nove godine, papa Franjo je obnovio apel na “čvrsto opredjeljenje” za poštivanje svih ljudskih života u svijetu.
„Naučimo se brinuti za svako dijete rođeno od žene, prije svega štiteći, poput Marije, dragocjeni dar života: život u utrobi, živote djece, živote patnika, siromaha, staraca, usamljenima i umirućima“, rekao je u propovijedi tijekom mise u bazilici sv. Petra 1. siječnja.
„Svi smo pozvani prihvatiti poziv koji izvire iz Marijina majčinskog srca: pozvani smo cijeniti život, brinuti se za ranjene živote – tolike ranjene živote, tolike – kako bismo vratili dostojanstvo životima svih.” jer je to temelj izgradnje kulture mira, rekao je, istaknuvši da se blagdanom obilježava i Svjetski dan mira.
Papina poruka za Svjetski dan mira objavljena je u prosincu, a vatikanski veleposlanici dijele je s šefovima država diljem svijeta. U njoj je Franjo pozvao sve nacije da ukinu smrtnu kaznu, da preusmjere fiksni postotak potrošnje na oružje u globalni fond za borbu protiv gladi i klimatskih promjena, da ponište međunarodni dug zemalja u razvoju i da poštuju ljudski život.
Nakon što je nakon mise izmolio molitvu Anđeo Gospodnji na Trgu svetog Petra, Papa je pozvao čelnike zemalja s kršćanskim korijenima i tradicijom “da pruže dobar primjer otkazivanjem ili smanjenjem dugova najsiromašnijih zemalja što je više moguće”. Jubilarna godina usredotočuje se na “oprost dugova” i također “traži od nas da to oproštenje prenesemo na društvenu razinu, tako da nijedna osoba, nijedna obitelj, nijedan narod ne bude slomljen dugom”.
Također je izrazio svoju “zahvalnost svima koji u mnogim područjima sukoba rade na dijalogu i pregovorima. Molimo se da prestanu borbe na svim frontama i da postoji odlučujući cilj za mir i pomirenje.”
Dok je Franjo predvodio jutarnju liturgiju i održao homiliju, kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, bio je glavni slavitelj na oltaru. Pridružili su mu se kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, i nadbiskup Paul Gallagher, vatikanski ministar vanjskih poslova.
Papa je iskoristio trenutak prije mise i fotografirao se s više od desetak mladih ljudi odjevenih u tri kralja koji su posjetili Isusa. U Njemačkoj, Austriji i drugim regijama Europe, djeca poznata kao “sternsingeri”, ili zvijezde pjevači, pjevaju pjesme i prikupljaju novac za dobrotvorne svrhe svake godine između Božića i Bogojavljenja. I, nakon mise, Franjo je proveo gotovo 10 minuta pozdravljajući djecu i dijeleći im čokoladne Djed Božićnjake dok ga je njegov pomoćnik gurao u invalidskim kolicima niz središnji prolaz bazilike.
Papa je u svojoj propovijedi ponovio svoj prijedlog iz svoje poruke za Dan mira za “čvrstu obvezu poštivanja dostojanstva ljudskog života od začeća do prirodne smrti, tako da svaka osoba može cijeniti svoj vlastiti život i da svi mogu s nadom gledati na budućnost.”
„Povjerimo ovu novu godinu Mariji, Majci Božjoj. Naučimo poput nje otkrivati Božju veličinu u malim stvarima života“, rekao je.
Bog je odlučio djelovati “kroz malenost i skrivenost” došavši na svijet kao sićušno bespomoćno dijete rođeno od žene u jaslama da bude “jedan od nas i zbog toga nas može spasiti”, rekao je Papa.
“Isus nikada nije podlegao iskušenju da čini velike znakove i nameće se drugima, kao što je đavao sugerirao”, rekao je. Umjesto toga, “krhkošću svoje ljudskosti i svojom brigom za slabe i ranjive, Isus nam pokazuje lice Božje”, koji je uvijek blizu, suosjećajan i milosrdan “onima koji pate tijelom i duhom”.
Marija podsjeća vjernike “da je Isus došao u tijelu i da ga susrećemo prije svega u svakodnevnom životu, u vlastitoj krhkoj ljudskosti i svima onima koje svakodnevno susrećemo”, rekao je Papa.
„Ako je on, koji je Sin Božji, postao tako malen da ga majka drži u naručju, njeguje i njeguje, to znači da i danas dolazi među nas u svima onima koji trebaju sličnu skrb: u svakoj sestri. i brata susrećemo, u svakome kome je potrebna naša pažnja i nježna skrb“, rekao je.
Papa je zamolio vjernike da Mariji povjere “ovu novu jubilarnu godinu. Povjerimo joj svoja pitanja, naše brige, naše patnje, naše radosti i sve brige koje nosimo u našim srcima” i da joj “povjerimo cijelu svijetu, kako bi se nada mogla ponovno roditi i kako bi konačno nastao mir za sve narode na zemlji.”
