Vijesti iz Rima, 3. srpnja 2024. / 06:38
Biskup Lurda rekao je u utorak kako on osobno vjeruje da mozaike marijanskog svetišta koje je navodno zlostavljač otac Marko Rupnik treba ukloniti, ali odugovlači s donošenjem konačne odluke o sudbini mozaika suočen s “snažnim protivljenjem”.
Biskup Jean-Marc Micas od Tarbesa i Lourdesa izdao je a izjava 2. srpnja objašnjavajući da je potrebno još vremena “da se sagleda što treba učiniti”, jer njegovo uvjerenje da Rupnikove mozaike treba srušiti “ne bi bilo dovoljno shvaćeno” i “unijelo bi još više podjela i nasilja” u ovom trenutku.
Za sada, kao “prvi korak”, francuski je biskup odlučio da Rupnikovi mozaici više neće biti osvijetljeni noću tijekom lurdskih noćnih procesija krunice uz svijeće s hodočasnicima.
Najava lurdskog biskupa dolazi manje od dva tjedna nakon što se 20. lipnja sastao s papom Franjom u privatnoj audijenciji u Vatikanu.
“S moje strane, moje osobno mišljenje je sada jasno… moje osobno mišljenje je da bi bilo bolje ukloniti ove mozaike”, rekao je Micas.
“Ova opcija nije široko prihvaćena. Neki čak nailaze na snažno protivljenje: tema raspiruje strasti. Danas najbolja odluka koju treba donijeti još nije sazrela, a kada bi moje uvjerenje postalo odluka, ne bi bilo dovoljno shvaćeno i unijelo bi još više podjela i nasilja”, dodao je.
Biskupova izjava dolazi nakon više od godinu razlučivanja i molitva. Micas je u svibnju 2023. formirao posebno povjerenstvo za utvrđivanje budućnosti Rupnikovih mozaika sastavljeno od žrtava zlostavljanja, stručnjaka za sakralne umjetnosti, odvjetnika, stručnjaka za zaštitu i kapelana.
Micas je za CNA rekao intervju veljače u lurdskom svetištu da je primio “hrpu pisama” katolika iz cijeloga svijeta u vezi s Rupnikovim mozaicima.
“Primili smo pisma, pisma, hrpu pisama — ljudi koji su bili jako ljuti jer su mozaici još uvijek tamo i drugi ljudi koji su bili jako ljuti zbog ideje da ih možemo ukloniti”, rekao je biskup.
“Ovaj [decision] zaokuplja moj um, moju molitvu i moje srce svaki dan, posebno kada susrećem žrtve zlostavljanja”, dodao je Micas.
Rupnikovi mozaici, pridodani svetištu Gospe Lurdske 2008. godine, prikazuju svijetla otajstva krunice sa „Svadbenom gozbom u Kani“ u središtu vanjskog ulaza u donju baziliku. Rupnikove figure razrogačenih očiju postavljene su na svijetle zlatne pozadine u izrazitom kontrastu s neogotičkom kamenom fasadom svetišta iz 19. stoljeća.
Rupnika, svećenika i umjetnika, dvadesetak žena, uglavnom bivših redovnica, optužuje za duhovno, psihičko i seksualno zlostavljanje tijekom tri desetljeća.
Prije godinu dana isključen je iz redova isusovaca, a Vatikan je najavio da će se Rupnik suočiti s kanonskim procesom zbog optužbi za zlostavljanje nakon što je papa Franjo odlučio poništiti zastaru potraživanja.
Svećenikova plodna umjetnička karijera koja je uslijedila nakon njegovog navodnog zlostavljanja stvorila je problem za mnoga svetišta i katoličke crkve diljem Europe i Sjeverne Amerike. Rupnikova radionica izradila je projekte za više od 200 liturgijskih prostora diljem svijeta, uključujući Fátimu, Vatikan, svetište Ivana Pavla II u Washingtonu, DC, i grobnicu sv. Padre Pija.
Neki su tvrdili da bi uklanjanje Rupnikove umjetnosti bilo manifestacija “kulture otkazivanja” i ukazivalo na djela renesansnih umjetnika sa skandaloznim osobnim životima. Drugi ističu tvrdnje da je optuženi svećenik uvjeravao redovničke sestre da s njim čine grijehe nagovarajući ih da će se grešnim djelima klanjati Bogu i pitati je li njegov sveta umjetnost isto tako mogu biti prožeti “lažnim evanđeljem” i prenositi ga.
Vatikan je bio na meti kritika i dalje objaviti slike mozaika Rupnika na svom službenom mediju Vatican News, nedavno na 28. lipnja. Paolo Ruffini, voditelj Vatikanskog ureda za komunikacije, branio je korištenje Rupnikove umjetnosti tijekom nastupa u Atlanti 21. lipnja, tvrdeći da uklanjanje ne bi pomoglo njegovim tužiteljima.
Kardinal Seán O’Malley, papin glavni savjetnik za prevenciju seksualnog zlostavljanja od strane svećenika, poslao je pismo Rimskoj kuriji 26. lipnja tražeći od vatikanskih dužnosnika da ne koriste Rupnikovu umjetnost da „izbjegne slanje poruke da je Sveta Stolica nesvjesna psihološke nevolje koju toliki trpe“.
Za Lourdes, problem je akutan jer je marijansko svetište u cijelom svijetu poznato kao mjesto ozdravljenja i utjehe, a mnogi ga smatraju povlaštenim mjestom za žrtve zlostavljanja koje traže iscjeljenje. Francuski biskupi su to istaknuli okupljanjem u Lurdu kako bi molili i postili za žrtve zlostavljanja.
U svojoj posljednjoj izjavi Micas je istaknuo kako vjeruje da u Lourdesu patnja i ranjenici, uključujući žrtve seksualnog zlostavljanja, uvijek moraju biti na prvom mjestu.
“Moja je uloga osigurati da svetište bude dobrodošlo svima, osobito onima koji pate, uključujući žrtve seksualnog zlostavljanja i napada, kako djecu tako i odrasle”, rekao je biskup.
„U Lourdesu uvijek treba dati prednost patnicima i ranjenima kojima je potrebna utjeha i popravak. To je posebna milost ovog svetišta: ništa ih ne smije spriječiti da odgovore na Gospinu poruku da dođu ovamo na hodočašće.”
Zbog toga Micas smatra da mozaike treba ukloniti. Dodao je da Rupnikova umjetnost “nema nikakve veze s drugim umjetničkim djelima čiji su umjetnici i žrtve pokojni, ponekad i stoljećima”.
“Ovdje su žrtve žive, kao i umjetnik”, rekao je.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Povjeravajući situaciju Gospi Lurdskoj i svetoj Bernadeti, biskup je rekao da će “nastaviti još više raditi sa žrtvama i razlučiti što treba učiniti ovdje u Lurdu kako bi se ispoštovao apsolutni zahtjev utjehe i obeštećenja”.
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama. Autorica je knjige “Blaženi Carlo Acutis: Svetac u tenisicama” (Ignacije, 2023.), https://ignatius.com/carlo-acutis-sscap/.
