Kardinal Bustillo: ‘Posjet pape Franje Korzici je božićni dar’
Svijet

Kardinal Bustillo: ‘Posjet pape Franje Korzici je božićni dar’

Biskup Ajaccia, kardinal François-Xavier Bustillo, govori za Vatican News o apostolskom putovanju pape Franje na Korziku sredinom prosinca i kaže da to smatra posebnim darom za mjesnu Crkvu.

Autor: Jean Charles Putzolu

Kardinal François-Xavier Bustillo, biskup Ajaccia, opisuje jednodnevni posjet pape Franje Korzici idućeg prosinca kao “lijep božićni dar”. Govoreći za Vatican News, on kaže da Crkva na otoku prima ovaj poseban dar “ne kao privilegiju, već kao odgovornost da poštuje naše sjećanje i da nadahne našu budućnost”. U intervjuu objašnjava svrhu ovog apostolskog putovanja i govori o Crkvi na Korzici i katoličkoj pobožnosti njezinih ljudi.

Koja je svrha papinog posjeta Korzici?

kardinal Bustillo Organizirali smo kongres o pučkim vjerskim tradicijama na Mediteranu, pa će biti biskupi sa Sicilije, Sardinije,

Španjolska i Francuska. To je trenutak u kojem želimo među sobom podijeliti ono što jesmo, što doživljavamo i te popularne vjerske tradicije koje postoje u našim zemljama. Također sam smatrao da je važno unijeti teološku dimenziju. Umjesto da neke popularne tradicije promatramo kao puki folklor, radi se o tome da ih vidimo kao priliku za evangelizaciju kroz popularne tradicije koje su nam prenijeli naši preci.

Koliko je važno da Sveti Otac osobno dolazi proslaviti ove popularne tradicije?

kardinal Bustillo To je način da se kroz ove metode potakne misija. Kad razmišljamo o misiji, ponekad razmišljamo o strategijama, osjećamo da trebamo proučavati marketing i tako dalje. Ali imamo i tradicije koje su vrlo jednostavne i ne zahtijevaju posebne marketinške strategije. Treba samo izaći na ulicu, izraziti svoju privrženost Gospi ili svecu, pjevati, častiti, hodati i jednostavno reći da smo vjernici. Dakle, misija ima ova dva aspekta. Postoji i sofisticiraniji aspekt, koji uključuje promišljanje i odgovarajući odgovor. Tu su i popularne tradicije, koje kažu: “Vidi, evo što već imamo.” Počinjemo odavde i možda idemo dalje s ovim tradicijama, izvan samo popularnih tradicija koje ste upravo spomenuli, što će također biti fokus ovog kongresa.

Kako biste opisali Korzikansku crkvu?

kardinal Bustillo Naša Crkva je Crkva usko vezana uz katoličke tradicije. Budući da je riječ o otoku iu manjim sredinama sačuvali su predaje vezane uz sveca, mučenika ili Gospu. Dakle, moja Crkva je ona koja je zadržala tradicionalnu, duhovnu i vjersku dimenziju. Ono što mislim da je važno nije ostati samo na razini vanjske ili vanjske tradicije, već vidjeti kako nas te tradicije nadahnjuju da živimo potpuno i sa strašću. Ovo je poruka, Evanđelje. Isus nam govori: “Izađite na ulice”. Isus kaže: “Idite dva po dva.” On nas poziva da riskiramo susret s drugima, a tijekom pučkih okupljanja dolazi do susreta s drugima, moguće s ljudima iz svih društvenih slojeva – desničarima, ljevičarima, prijateljima, neprijateljima – sve ujedinjene vjerom. Vjerujem da je ovo važno. U mojoj zemlji i mojoj biskupiji te tradicije zbližavaju ljude. Narod očekuje od svećenika, župnika ili biskupa da slave i časte ovaj pokret, čak i na ulicama naših gradova.

Korzikanski katolici su francuski katolici, ali doživljavaju li oni svoju katoličku vjeru drugačije od onih na kopnu?

kardinal Bustillo Ima više vedrine, po meni. Moji katolici, čak ni s civilnim vlastima – članovima parlamenta, senatorima, gradonačelnicima – ne suočavaju se s velikim poteškoćama u odnosu između Crkve i civilnih vlasti. Dakle, postoji laičnost. Naravno, svatko ima svoje obveze u gradu, ali živimo ga spokojno i odgovorno, svatko na svom mjestu, ali uvijek želeći dobro svima i dobrobit naših ljudi.

Znamo koliko je papa Franjo vezan za pitanja mediteranskih zemalja. Korzika je gotovo uvijek bila zastupljena na mediteranskim susretima. Koja je uloga otoka u “laboratoriju mira” koji je Mare Nostrum?

kardinal Bustillo Nalazimo se na doista strateškom položaju. Blizu smo Sardinije, pa nam je važno raditi na našoj tradiciji kako bi se proširila i izvan našeg otoka. Zato je dobro govoriti o “laboratoriju” i moći prenijeti miran i spokojan život između civilnih vlasti i vjerskih vlasti, povezanih s ljudima, na druga mjesta.

Vidimo da i ovdje na Mediteranu ima mnogo ratova, pa kako onda kroz naše tradicije prenijeti miran, bratski, spokojan život? Iz tog razloga želimo da građanske i crkvene vlasti budu sposobne za dijalog. Danas ne možemo biti institucionalni neprijatelji. Mora postojati odgovornost, zalaganje za dobrobit našeg naroda, jer ako ostanemo među sobom, zaboravljamo narod, zajednicu. Zajednica treba građanske vlasti predane njihovoj dobrobiti i duhovne vlasti koje misle na dušu, podsjećajući ih da postoje vrijednosti, ideali i zajednička vizija, čak i ako svaka vlast ima svoju ulogu.

Sjećate li se posjeta Petrova nasljednika Korzici?

kardinal Bustillo Ne, ne vjerujem da ga je bilo. Nikada nije bilo posjeta.

Dakle, je li posjet pape Franje 15. prosinca njegov božićni dar vama?

kardinal Bustillo To je prekrasan božićni dar. Dobar je Gospodin i važno je da taj dar primamo, ne kao privilegiju, nego kao odgovornost da poštujemo svoju uspomenu i da nadahnjujemo svoju budućnost.

Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Biskup Martinelli: ‘Sinoda pokazuje put za miran suživot’ – Vatican News

Katoličke vijesti

Ostaci pobačenih beba u DC-u navodno će biti uništeni bez mogućnosti autopsije

Katoličke vijesti

Razmišljanje o Gospodnjem danu: ‘Pedesetnica i Duh istine’

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti