Dok hitni zakon za dopunu sve manje municije i zaliha za ukrajinske snage čami u američkom Kongresu, metropolit nadbiskup Borys Gudziak iz Ukrajinske katoličke nadbiskupije Philadelphije upozorio je da će izostanak potpore Ukrajini dok ruski ratni stroj nemilosrdno vrši napad imati golem utjecaj na vjerske slobode u regiji kao i na globalnu sigurnost.
Zastupnički dom otišao je na stanku 15. veljače bez prethodnog iznošenja zakona koji je usvojio Senat o vojnoj i humanitarnoj pomoći Ukrajini i drugim saveznicima koji se suočavaju sa sukobom na glasovanje. Dva dana kasnije, ukrajinsko uporište palo je u ruke Rusije, a branitelji su rekli da im je ponestalo potrebnog streljiva da zadrže ruske snage.
“To je zaista nevjerojatno, jer ima toliko razaranja, toliko je smrti, toliko je raseljavanja, a ipak su ljudi prilično jasni u svojoj odluci”, rekao je nadbiskup Gudziak za OSV News u intervjuu uoči druge godišnjice ruske invazije. Ukrajine. “Postoje principi koje moramo braniti, a zapravo nemamo izbora, jer gdje god je ruska okupacija, postoji i genocid. Dakle, ako se ne branimo, bit ćemo ubijeni.”
Senat je nedavno donio paket pomoći od približno 95 milijardi dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan, nakon mjeseci zastoja usred rastućih podjela unutar Republikanske stranke oko uloge Sjedinjenih Država kao svjetskog lidera.
Ali zakon se suočava s neizvjesnom budućnošću u Zastupničkom domu iako europski saveznici pozivaju SAD da opskrbi ukrajinske snage streljivom radi njihove kolektivne sigurnosti i dok katoličke agencije izvješćuju o progonu u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Bijela kuća, koja traži usvajanje zakona Senata u Zastupničkom domu, kritizirala je republikansko vodstvo jer ga još nije iznijelo na glasovanje.
Prvo izvijestio The Hill, glasnogovornik Bijele kuće Andrew Bates tvrdio je u memorandumu do kojeg je došla ta publikacija da je predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson, R-Louisiana, odlučio poslati Zastupnički dom na stanku “umjesto da prekine štetu koju nanosi našoj nacionalnoj sigurnosti”.
“Svakog dana kada predsjednik Johnson prouzroči pogoršanje naše nacionalne sigurnosti, Amerika gubi. I svaki dan kada on odgodi čisto glasanje, položaj republikanaca u Kongresu kod američkog naroda pada”, rekao je Bates. “Bježanje na raniji odmor samo pogoršava oba problema.”
Još nije jasno hoće li Dom u konačnici prihvatiti prijedlog zakona ili ne. Neki u Republikanskoj stranci postali su skeptični prema ulozi SAD-a na svjetskoj pozornici, tvrdeći da bi nova politika za granicu SAD-a i Meksika trebala biti prioritet nad inozemnom pomoći.
Nakon što je u Senatu nedavno postignut dvostranački dogovor o kompromisnom zakonodavstvu – pregovori koji su mjesecima odgađali pomoć Ukrajini i Izraelu kako bi se uključile odredbe o sigurnosti granica – republikanci u Senatu i Zastupničkom domu pridružili su se bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, favoritu za Predsjednička nominacija GOP-a, na kraju je odbacio taj zakon nakon što je Trump tvrdio da bi njegovo usvajanje pomoglo predsjedniku Joeu Bidenu na izborima u studenom. Zagovornici katoličke imigracije također su kritizirali granične odredbe u tom prijedlogu zakona, posebice njegova ograničenja za tražitelje azila.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Jake Sullivan, rekao je 15. veljače na konferenciji za novinare da je “cijena nedjelovanja Kongresa velika”.
“I to nose na ramenima ukrajinski vojnici”, rekao je Sullivan. “Potrebno nam je da Kongres usvoji dodatni zakon o nacionalnoj sigurnosti bez daljnjeg odgađanja.”
Sullivan je posebno istaknuo ukrajinski grad Avdiivka, gdje su borbe bile “intenzivne” i da je grad u opasnosti da padne pod kontrolu Rusije.
“Ako republikanci u Zastupničkom domu ne poduzmu uskoro, ono što se trenutno događa u Avdiivki moglo bi se dogoditi negdje drugdje duž te fronte”, rekao je.
Dva dana nakon Sullivanovih primjedbi ruska vojska je zauzela istočnoukrajinski grad na prvoj liniji fronte. Ujutro 17. veljače, nakon što je grad pao, Biden je nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “kako bi naglasio predanost Sjedinjenih Država da nastave podržavati Ukrajinu uoči dvogodišnjice ruske brutalne invazije”, prema očitanju Bijele kuće poziv. “(On) je naglasio potrebu da Kongres hitno usvoji zakon o dodatnom financiranju nacionalne sigurnosti za opskrbu ukrajinskih snaga.”
Gudziak je istaknuo da je prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. Ukrajina dobila “sigurnosna obećanja i jamstva od Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Rusije, koje su (obećale) ne samo da neće izvršiti invaziju ili demonstrirati agresiju, nego čak ni koristiti ekonomsku moć da uzdrmaju suverenitet ili neovisnost Ukrajine.”
“Globalna zajednica je pljeskala prvom nuklearnom razoružanju”, rekao je. “(Ali sada) teritorijalni integritet Ukrajine, njezin suverenitet je brutalno povrijeđen. Ukrajinci shvaćaju da se moraju braniti i to će učiniti.”
Upitan kako bi odgovorio zastupnicima koji se protive pružanju pomoći Ukrajini, nadbiskup Gudziak je rekao, “tako je važno razumjeti kakve mogu biti posljedice daljnje ruske okupacije”.
Gotovo jedna petina ukrajinskog teritorija je pod okupacijom, što je, rekao je, “dovelo do toga da je 8 milijuna ljudi prešlo granicu (s 2 milijuna nakon povratka)”.
“Ako, recimo, čak pola Ukrajine bude pod ruskom okupacijom, imat ćete još najmanje 10 milijuna izbjeglica”, rekao je Gudziak. “I raseljavanje ljudi, ali i (poremećaj) globalnih političkih, diplomatskih, ekonomskih, prehrambenih (i ekoloških) sustava… dovelo je do udara na sve nas.”
Gudziak je odbacio argumente da strani rat nema utjecaja na Amerikance.
“Vaš džep je pogođen ruskom invazijom”, rekao je. “Cijene nafte, hrane porasle su zbog ruske invazije. Gladni ljudi gladuju u Africi ili na Bliskom istoku zbog ruske invazije.”
Ako Rusija napreduje dublje u Ukrajini ili napadne drugu susjednu naciju, dodao je, “to će vas udariti po džepu”.
“To će dodatno utjecati i destabilizirati globalnu sigurnost”, rekao je Gudziak. “I to će osnažiti sve siledžije svijeta, bilo da je riječ o Sjevernoj Koreji, Iranu ili ljudima koji još ne pokazuju takvu vrstu agresije, već samo čekaju signal koji ionako nitko ne gleda.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin također traži isti moralni relativizam kojem se mnogi katolici protive, rekao je Gudziak.
“Nije mu cilj uvjeriti vas u rusku pravednost”, rekao je Gudziak. “On samo želi da sumnjate u demokraciju. On želi da sumnjate u istinu, da ne vjerujete ni u što. A to je đavolski.”
Putin je, dodao je, “ubijao gotovo četvrt stoljeća — žestoko bombardiranje Groznog, glavnog grada Čečenije (u veljači 2000.); smrt novinara i političkih oporbenih figura koje su se dogodile pod njegovom vladavinom; napad, invazija i aneksija dijela Gruzije 2008. Godine 2024. ovaj rat (u Ukrajini) nije star dvije godine. Star je 10 godina.”
“Ne možemo biti naivni u vezi ovoga”, rekao je Gudziak. “Dragi kolege katolici — vaši subraće katolici, vaši sukršćani, protestanti i drugi neće se moći slobodno moliti. Njihove će crkve biti zatvorene (i) preuzete od strane Ruske pravoslavne crkve, kao što je to bilo s ukrajinskim katoličkim crkvama nakon likvidacije (svojih) vidljivih struktura (za vrijeme Sovjetskog Saveza).”
Ruska potpuna invazija na Ukrajinu doseže dvogodišnju granicu 24. veljače i nastavlja napade pokrenute 2014. s nezakonitom aneksijom Krima i vojnom potporom separatističkih frakcija u ukrajinskim regijama Luhansk i Donjeck.
Dva zajednička izvješća Instituta New Lines i Centra za ljudska prava Raoul Wallenberg zaključili su da je Rusija prekršila Konvenciju o genocidu, kojoj su stranke 153 zemlje, uključujući SAD i Rusiju.
U ožujku 2023. Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje Putina i njegove povjerenice za prava djece, Marije Aleksejevne Lvove-Belove, zbog nezakonite deportacije i transfera 19.546 djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.
