Crkva i demokracija – Vatican News

Od Deborah Castellano Lubov

Crkva i demokracija te kako se građani, posebice katolici, mogu zajedno mobilizirati za opće dobro, bio je u središtu nedavne konferencije na visokoj razini koju su organizirali Veleposlanstvo Portugala pri Svetoj Stolici i Suvereni malteški vojni red u rezidenciji veleposlanika kako bi proslavili 50. obljetnicu nacionalne demokracije

Portugalski veleposlanik pri Svetoj Stolici Domingos Fezas Vital poželio je dobrodošlicu uvaženim gostima na dijalog, na “ovaj dan u kojem zajedno slavimo demokraciju”.

Portugalski diplomat istaknuo je kako je nacija snažno prešla iz situacije pod režimom u model demokracije i kako je ova revolucija potaknula ovaj susret na razmišljanje o temi ‘Crkva, demokracija i slučaj Portugala’.

Portugalski veleposlanik pri Svetoj Stolici, Domingos Fezas Vital, otvara događaj o Crkvi i demokraciji u svojoj rezidenciji

Podrška Crkve demokraciji

Portugalski politički stručnjak i profesor Manuel Braga da Cruz, koji je bio dekan prestižnog portugalskog Katoličkog sveučilišta od 2002. do 2012., ponudio je razmišljanja o ovoj temi prije nego što se uključio u živahni Q&A, s Andreom Torniellijem, uredničkim direktorom Vatican Media.

U svom obraćanju profesor Braga da Cruz podsjetio je na promišljanja Crkve o demokraciji. Posebno je istaknuo riječi pape sv. Ivana Pavla II. u njegovoj enciklici iz 1991. godine Centesimus Annuskojom je obilježena 100. obljetnica revolucionarne enciklike pape Leona XIII. Rerum Novarumkoja je govorila o “naklonjenosti” Crkve demokraciji, te njezinom zalaganju za zaštitu i promicanje prava, posebice onih koja promiču ljudsko dostojanstvo.

Bivši rektor portugalskog Katoličkog sveučilišta crpio je inspiraciju iz doprinosa papa Lava XIII., svetog Ivana Pavla II. i Pija XII., jer je istaknuo razvoj katoličkog razumijevanja demokracije, kao i Drugog vatikanskog sabora, koji je također, kako je sugerirao, unaprijedio demokratski proces. Također je pozdravio kada demokracija podupire temeljne vrijednosti koje su istaknuli papa sveti Ivan Pavao II. i njegov prefekt tadašnje vatikanske Kongregacije za nauk vjere, kardinal Joseph Ratzinger.

Dok je učenjak opisivao izazovno putovanje Portugala prema demokraciji tijekom dva stoljeća, šire se usredotočio na Crkvu i njezin odnos s demokracijom na širem planu.

Sudjelovanje naroda u sprječavanju ratova

Urednički direktor Vatikana, Andrea Tornielli, istaknuo je kako se mudrost iz prošlosti može primijeniti na sadašnjost, posebno zato što, kako je požalio, “demokracija”, usprkos onome što se čini da je toliki napredak na globalnoj razini, “čini se da pati” i zahtijeva promjenu tečaj.

„Papa Pio XII iznio je nezaboravna razmišljanja o demokraciji“, primijetio je Tornielli, ističući da je pokojni Papa koji je vodio Crkvu tijekom Drugog svjetskog rata, “objasnio da je istinsko sudjelovanje naroda potrebno za sprječavanje ratova”.

Osobito se prisjetio snažne radijske poruke Pija XII. na Badnjak 1944., pred sam kraj rata, i kako je Pio prepoznao da je brutalno iskustvo ratova pod diktatorskim režimima izazvalo gađenje među građanima i potaknulo njihov poziv “na sustav vlasti više u skladu s dostojanstvom i slobodom građana.” U toj je poruci pokojni Papa također opisao mogućnosti i izazove svojstvene demokraciji.

“Danas svjedočimo krizi i pražnjenju zapadnih demokracija, uzrokovanom populizmima, kao i moći birokracije i financija.” “Zato je”, ustvrdio je, “važno papinsko učiteljstvo i ono što nam govori papa Franjo.”

Novac za oružje, ali ne i za suzbijanje gladi

Tijekom dijaloga iznio je nekoliko zapažanja, uključujući primjetno proturječje da naš vrlo napredan svijet, usred ratova, može pronaći neograničene iznose za kontinuiranu potrošnju oružja, ali ipak nikada ne može pronaći to isto financiranje za borbu protiv gladi, siromaštva ili druge osnovne hitne potrebe.

Tornielli je također podsjetio da je vatikanski Dikasterij za nauk vjere 8. travnja objavio svoju posljednju deklaraciju Dignitas Infinita u kojem ponovno potvrđuje intrinzično i neotuđivo dostojanstvo svih ljudi, te navodi različite povrede tog dostojanstva, te kako društvo koje promiče takve vrijednosti doprinosi odgovoru na široko rasprostranjenu polarizaciju.

Katolička ‘siročad’ na biračkim mjestima

Priznajući da se mnogi katolici osjećaju kao ‘siročići’ kad dođe vrijeme za glasovanje, ne poistovjećujući se u potpunosti s vrlo konzervativnim ili liberalnim kandidatima, Urednički direktor Vatikana upitao je portugalskog profesora kako riješiti ovu dilemu.

Ne samo da je profesor Manuel Braga da Cruz prepoznao da ova stvarnost dovodi do ‘fluidnih’ birača koji lako mijenjaju svoj glas prema tome koja im se pitanja u tom trenutku smatraju najvažnijima, i budući da birači doživljavaju nedostatak povjerenja svojih političara, Znanstvenik je također djelomično okrivio nedostatak katolika da se učinkovito organiziraju, ali još više “njihov osjećaj obeshrabrenosti da se bave politikom, zbog korupcije i nepoštenja”.

Tijekom dijaloga, portugalski stručnjak izrazio je zabrinutost za “instrumentalizirane” i “iskorištavane” građane, te je umjesto toga pozvao na sustave u kojima građani mogu slobodno kontrolirati svoje političare i vladare, te u kojima mogu “doprinijeti općem dobru i na mir.”

Diktaturom do demokracije

Katoličanstvo još uvijek ima snažan utjecaj u određenim područjima portugalskog društva i kulture, posebice u obrazovanju i zdravstvu. Međutim, Crkva više nema utjecaja iz prošlosti.

Tijekom dugotrajnog diktatorskog režima, ukorijenjenog u korporatizmu i tradicionalnim vrijednostima, Antónia de Oliveire Salazara, koji je 1932. imenovan premijerom, Crkva je bila jedna od najmoćnijih institucija u zemlji.

Nakon pada 40-godišnje diktature 1974. dinamika će se zauvijek promijeniti, posebice kada će Ustav donesen 1976., unatoč snažnoj ulozi Crkve, odvojiti Crkvu od države i zavladati u eri demokracije.

Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje