Caritas na klimatskoj konferenciji u Marakešu poziva na fokus na najugroženije – Caritas
Humanitarnost

Caritas na klimatskoj konferenciji u Marakešu poziva na fokus na najugroženije – Caritas

Blog Adriane Opromolle, službenice za zagovaranje sigurnosti hrane Caritas Internationalis

Pročitajte Caritasov dokument o stavu COP22

Otkako je Pariški sporazum o klimi potpisan u studenom 2015., raširena glad i žeđ proširile su se regijom Oceanije.

Izvješće Caritasa Novog Zelanda o stanju okoliša za 2016 kaže da su djeca u nekim zajednicama na Fidžiju jela žilavo korijenje kasave omekšano paracetamolom. Ljudi u Papui Novoj Gvineji hodali su danima kako bi došli do hrane i vode tijekom El Niña koji je donio široku sušu u Oceaniju. Na svom vrhuncu, suša je uzrokovala nestašicu hrane i vode za oko 4,7 milijuna ljudi.

Caritas je započeo projekt vode u selu Niukaloka, biskupija Auki, Malaita, Salomonski otoci.

Caritas je započeo projekt vode u selu Niukaloka, biskupija Auki, Malaita, Salomonski otoci. Fotografija Julianne Hickey/ Caritas Aotearoa Novi Zeland

Ovaj sam tjedan na COP22 (godišnjoj konferenciji UN-a o klimi) u Marakešu. Dok je prošlogodišnji COP21 u Parizu bio usredotočen na postizanje dogovora svjetskih čelnika o novim međunarodnim klimatskim normama, ove je godine riječ o akciji: kako pretvoriti klimatske obveze prema teško pogođenim zajednicama poput onih u Oceaniji u stvarnost. To znači, između ostalog, izradu ključnih operativnih pravila u vezi s nacionalno određenim doprinosima za smanjenje emisije ugljika.

Kao što ljudi doživljavaju u regijama kao što je Oceanija i kao što znanost potvrđuje, svijet je na opasnom trendu prema životno opasnom i potencijalno nepovratnom zagrijavanju. Na COP22 stranke moraju pokazati svoju spremnost da što prije pojačaju napore za smanjenje svojih emisija, jer vrijeme ističe.

COP22 bi se trebao baviti klimatskim promjenama kao problemom razvoja i prepoznati njihove glavne utjecaje na ljudska prava kao što su pravo na hranu, vodu i zdravlje, te njihovu ključnu povezanost sa siromaštvom. Caritas poziva države da poštuju, promiču i štite ljudska prava u svojim nacionalnim klimatskim politikama kako bi postigle istinsku klimatsku pravdu.

Vitalna komponenta klimatskih akcija je financiranje: razvijene zemlje su uoči COP22 predstavile plan za 100 milijardi USD. Bit će važno razjasniti kako se financiranje klimatskih promjena obračunava i izvještava. Štoviše, na COP22 razvijene zemlje trebale bi se obvezati da će značajno povećati udio financiranja za prilagodbu u onim dijelovima svijeta gdje su učinci klimatskih promjena već teško pogođeni.

Na COP22 Caritas želi posebno braniti položaj afričkih zemalja i zajednica. Afrika je i dalje osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena unatoč tome što im je najmanje pridonijela. Politike prilagodbe klimi u Africi nedostatne su za rješavanje štetnih učinaka klimatskih promjena zbog nedostatka predvidljivih resursa, slabih institucionalnih kapaciteta i loše provedbe postojećeg zakonodavstva o zaštiti okoliša.

Poljoprivrednice se suočavaju s mnogim izazovima.

Poljoprivrednice se suočavaju s mnogim izazovima. Iako čine 50% poljoprivredne radne snage na globalnom jugu, teže im je doći do zemlje, obuke i alata. Foto: Jennifer/ Development and Peace

Među ranjivim skupinama u Africi su žene poljoprivrednice. Caritas kaže da strategije prilagodbe moraju odražavati različite utjecaje klimatskih promjena na muškarce i žene. Moraju se riješiti razlike koje žene čine osjetljivijima na klimatske promjene, kao i njihovi nedostaci u pristupu najnovijim informacijama i strategijama prilagodbe, odgovarajućim tehnološkim inovacijama, poboljšanim skladišnim objektima i upravljanju resursima.

Poljoprivreda je ključna u rješavanju klimatskih promjena. COP22 prilika je za napredak pregovora o poljoprivredi i ispunjavanje obveza prilagodbe i smanjenja emisija osiguravanjem dobrih veza između klimatskih promjena, poljoprivrede i sigurnosti hrane. Pregovarači COP22 trebaju usmjeriti svoju pozornost na izgradnju otpornosti malih poljoprivrednika, podupiranje njihovih sredstava za život i prava, uključujući promicanje agroekologije i autohtonog znanja.

Čak su i veliki emiteri poput SAD-a i Kine ratificirali Pariški sporazum, u neviđenoj promjeni smjera u odnosu na prijašnja stajališta. Zajedno s velikim pokretom podizanja javne svijesti, koji je dopro do mnogih i postupno izgradio jaču ekološku svijest među velikim sektorima stanovništva, poruka pape Franje da se brinemo za naš zajednički dom i slijedimo autentično ekološko obraćenje nije prošla nezapaženo od strane visokih političkih sferama, niti mimo nas.

Kao Caritas, obnavljamo poruku pape Franje u njegovoj enciklici „Laudato Si’“, prema kojoj čovječanstvo mora redefinirati svoj odnos s okolišem, čiji smo dio, a ne gospodari.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Trgovina ljudima i COVID-19 u Indiji: Djeca su ranjiva

Katoličke vijesti

Svjetski dan mladih 2016.: “Neka se blaženstva utjelovljuju u našim životima” – Caritas

Katoličke vijesti

Prihvatilište za migrante u Meksiku – Caritas

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti